|
+ 2008 + 2009 + 2010 1-2/2011 3-4/2011 5-6/2011 7-8/2011 9-10/2011 11-12/2011 13/2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2011 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 421 | |
| DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2010. GOD., Nagrada za životno djelo prof. em. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIRU PRPIĆU |  
|
|
| DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2010. GOD., Nagrada za životno djelo Prof. em. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIRU PRPIĆU Uoči Dana neovisnosti,u Hrvatskom saboru svečano su uručene Državne nagrade za 2010. godinu. Nagrada za životno djelo –Državna nagradu za znanost – područje biotehničkih znanosti, dodijeljena je Prof. em. dr. sc. dr. h. c.Branimiru Prpiću. Stručno povjerenstvo za biotehničke znanosti, držeći se načela da se nagrade za znanost mogu dodijeliti samo vrhunskim znanstvenicima koji postižu izvrsne rezultateiz svoga znanstvenog djelokruga, dalo je naosnovi izvješća recenzenata za pojedinog kandidata svoj prijedlog, kojega je Odbor za dodjelu državnih nagrada zaznanost prihvatio. Zbog zdravstvenog stanja prof. Prpića, nagradu je u njegovo ime primio dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Milan Oršanić. Prijedlog za nagradu po raspisanom natječaju, na poticaj Hrvatskoga šumarskoga društva, dalo je Znanstveno vijeće Šumarskogafakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je laureat biodugodišnji profesor. Opširniji prikaz nastavnog, znanstvenog i uredničkoga rada našega uvaženog profesora i dugodišnjega glavnogaurednika Šumarskoga lista, dajemo u ovome broju časopisa u rubrici Priznanja, a ovdje ćemo se kratko osvrnuti nasamo nekoliko početnih tekstova iz Riječi glavnog urednika, rubrike koju je Prof. Prpić kao glavni urednik uveo od1975. god. kao povremenu, a potom od 1994. god. kao stalnu. Izbor tema je vrlo širok, moglo bi se reći gotovo isključivovezan za stanje i glavneprobleme šumarske struke u datome momentu, pa je to i u neku ruku povijesni slijed značajnih događanja, pa i prekretnicau struci. Ponekad je to poticaj svima za razmišljanje kako najbolje riješiti problem, anajčešće rješenje problema. Ono je rezultat osobnog stava, ali ponajprijesuglasja znanstveno-stručnog stava struke čijije on glasnogovornik,a kojega u svojoj rubrici otvoreno zagovara, bez obzira na ponekad oprečne političke diktate. U prvome napisu (Š.L. 1–3/1975) Na pragu jubileja, podsjeća na nadolazeću 100-tu obljetnicu izlaženja Šumarskoga lista i njegovo značenje za šumarsku struku i potrebu da ga stručna javnost prati kroz čitanje i pretplatu, ali ponajprijekroz sudjelovanje u pisanim prilozima za časopis. Iz te godine i danas bi aktualna tema bila -stanje šumarstvau Dalmaciji, jer bi se i dalje smanjivala ili nedaj bože ukinula financijska sredstva za OKFŠ. Citirat ćemo završnu rečenicu iz toga teksta: “Još je nerealnije i dapače neodrživo,da šumarstvo na kršu ima značenje privredno-proizvodne djelatnosti, da ovisi samo o sebi, o kozjoj pašarini i sitnim uslugama turizmu te o shvaćanjima ili neshvaćanjima na koješumarske organizacije nailaze kod općinskih izvršnih organa”. Značajna tema iz 1976. god. je obilježavanje 130-te obljetnice Hrvatskoga šumarskoga društva, važne institucije za šumarsku struku, gdje se u programu rada posebno ukazuje na potrebu njene promidžbe: “započeti s objašnjavanjem uloge šumarske struke u očuvanju i unapređenju šuma te o spoznajama o općekorisnim funcijama šuma,čiju vrijednost može podići samo šumarski stručnjak”. Strukovnojudruzi, kao meritornoj,prepustio bi također rješenja važne prioritetne problematike odnosa “između sirovinske baze iindustrije za preradu drva”.Tako u jednom napisu iz 1986. god. piše: “U kriznome stanju kao što je današnje,često jevelik pritisak na jeftinu sirovinu kojom se ne mogu pokriti svi troškovi jednostavne i nužne proširene biološke reproducije šuma”. U istome napisu uz opterećenost šumskoga fonda velikim potrebama za kvalitetnom sirovinom, upozoravana propadanje šuma prouzročene promjenama kemijske klime, a u zadnjem napisu te godine zaključuje: “Prerada drvamora težiti što većem oplemenjivanju dragocjene sirovine iz naših šuma te uspješno poslovati kako bi mogla nabavljatisirovinu i izvan granica naše zemlje”, jer etatne mogućnosti naših šuma su ograničene. U broju 3–4/1988. piše o propadanju i ugroženosti pojedinih vrsta drveća i ukazuje na drukčiju spoznaju o šumi uodnosu na onu “prije 30, ali i 10 godina. Odnos njene sirovinske i energetske vrijednosti prema ekološkoj i socijalnojvrijednosti stalno se mijenja u korist ove druge. Poznata je uzrečica da čovjek može bez drva, ali ne bez šume.”Tu je jošjedna značajna rečenica “Svaki pokušaj da se iz već iscrpljenog šumskog fonda uloži u modernizaciju prerade drva vodibrzoj devastaciji šume, odnosno gubitku njene ekološke, socijalne i neposredne gospodarske (sirovinske) funkcije”. Prostor nam ne dopušta da ovdje spomenemo sve intaresantne teme ove rubrike, o promjeni vodnih odnosa u staništima, kanalu Dunav-Sava, organizaciji šumarstva, sudjelovanju šumarskih stručnjaka u planiranju infrastrukturnihprojekata, izračunavnju vrijednosti općekorisnih funkcija šume itd. Očekujemo da čitatelji iz ovih nekoliko navedenih tema i citata, a posebice iz spomenutog detaljnijeg prikaza radaprof. Prpića, pokušaju usporediti strukovne probleme od prije i danas, a možda i odgovoriti na pitanje:što se, i da li senešto promijenilo?No, njegov još cjelovitiji radni opus bit će prikazan u posenoj knjizi koju priprema Hrvatsko šumarsko društvo,obilježavajući njegov 40-godišnji rad na uređivanju Šumarskoga lista. Na kraju, u naše ime i uime naših čitatelja čestitamo Prof. Prpiću na zasluženoj nagradi. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Čavlović,J., K. Teslak, A. Seletković | UDK 630* 622 + 653: 231 (Quercus roburL.)(001) |
423 |
| Primjena i usporedba pristupa planiranja obnove sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na primjeru gospodarske jedinice “Josip Kozarac” |
|
|
| Sažetak: U odnosu na planiranje intenziteta obnove na razini šume, složeniji i zahtjevniji dio planiranja odnosi se na odabir odgovarajućih sastojina za obnovu. To je posebno izraženo u uvjetima narušene strukture šume i sastojina, pri čemu se rangiranje sastojina prema prioritetu obnove treba zasnivati na objektivnim kriterijima. U radu je korišten model razlike prosječnog potencijalnog prihoda (rente) kao posljedica odluke o provedbi ili odgodi obnove potencijalno zrele lužnjakove sastojine, za rangiranje prema prioritetu obnove. Na primjeru uređajnog razreda hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Josip Kozarac”, prema propisanom 10-godišnjem etatu glavnog prihoda od 265 ha, odabrane su sastojine dobi iznad 100 godina rangiranjem na temelju razlike u renti i dobi kao kriterija. Rangiranje je pokazalo da sastojine loše strukture dobi manje od 120 godina i prosječno manje površine imaju najveći prioritet, dok sastojine kvalitetne strukture, dobi iznad 135 godina i prosječno veće površine imaju najmanji prioritet obnove. Obnovom 21 najstarije i strukturno najkvalitetnije sastojine ostvario bi se najveći ukupni prihod od 73 mil. kuna, ali i najveći posredni i dugoročni gubitci. Ukupnim prihodom od 47 mil. kuna i najmanjim dugoročnim i posrednim gubitcima bi rezultirao pristup temeljen na modelu razlike u renti. Postojeći pristupi planiranja obnove lužnjakovih sastojina dijelom uzimaju u obzir zahtjeve dugoročne održivosti gospodarenja, a primjena i razvoj modela odlučivanja vodio bi intenzivnijem i učinkovitijem gospodarenju. Ključne riječi: hrast lužnjak; planiranje etata glavnog prihoda; prioritet obnove; renta; struktura sastojine; uređivanje šuma |
autori: ČAVLOVIĆ, Juro  ŠL TESLAK, Krunoslav ŠL SELETKOVIĆ, Ante ŠL | |
| Račko,V., M. Saniga, I. Čunderlík | UDK 630* 811 + 48: 249 (001) | 437 |
| The Impact of Silvicultural Treatments on the Structure and Red Heart Formation in Beech Forests |
|
|
| Abstract: The issue of occurrence and size of red heart and the possibilities of its limitation in beech assortments have been researched in worldwide measures for a long time. There are many ecological, phenological, geological factors which more or less influence its formation. The results of a long-term research of different silvicultural treatment confirmed that a big crown of crop trees creates conditions to achieve the target diameter with a low assumption of red heart formation and so rises the quality and price of produced assortments. The different shaping of tree crowns on two investigated compartments had a significant impact on the size of dehydrated zone and subsequently on the frequency of red heart. On the contrary, it did not have a significant impact on the size of red heart, even though red hearts in the both investigated forest stands were small. We also found the different qualitative structure of assortments in both types of investigated compartments. Key words: dehydrated zone; Fagus sylvatica L.; red heart formation; sapwood; silvicultural methods |
autori: Račko, Vladimir Saniga, Milan Čunderlík, Igor | |
| Stevanov,M., M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter | UDK 630* 945.4 + 935 (001) | 449 |
| Analitički model resornoga istraživanja kao znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu - Analiza znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novog Sada |
|
|
| Sažetak: U posljednje vrijeme sve su izraženiji zahtjevi za “uporabljivom” znanosti s izravno primjenjivim rezultatima u praksi. Mnoge europske zemlje, tako i Srbija i Hrvatska, postavljaju slične zahtjeve. Postojeće strategije i zakoni koji se odnose na znanstvenoistraživačku djelatnost javnih instituta (Vlada RS 2010, Vlada RH 2006, Hrvatski sabor 2003, MZOS 2006, 2007, 2010) navode da se znanstvenoistraživačka djelatnost obavlja radi ostvarivanja državnih interesa, uskom suradnjom s praksom i aktivnim prijenosom znanstveno utemeljenih i pravodobnih informacija donositeljima odluka i ostalim zainteresiranim stranama. Na primjeru Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Srbije, pokazat ćemo da li, kako i u kojoj mjeri javni znanstveni instituti u području šumarstva i okoliša “osluškuju” potrebe sudionika u političkim procesima, odnosno koliko je znanstvenoistraživačka djelatnost Instituta u skladu sa zahtjevom “uporabljive znanosti”. Pri tome ćemo se poslužiti modelom resornoga istraživanja (Böcher i Krott 2010), koji aktivnosti i rezultate Instituta promatra kroz sfere istraživanja, integracije, znanstvene i praktične primjene. Veze između tih sfera prikazane su proizvodnim linijama, koje predstavljaju tijek i rezultate proizvodnje, u našem slučaju projekata. Analiza obuhvaća 51 znanstveno-istraživački projekt u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Rezultati pokazuju primjenjivost modela resornoga istraživanja na odabrani Institut te jaku vezu između Instituta i korisnika rezultata istraživanja. Korišteni model, analizom aktivnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš naglašava upravo uporabljivost rezultata koja je pri uobičajenim metodama evaluacije Instituta teško vidljiva. Ključne riječi: javni šumarski instituti; model resornoga istraživanja; proizvodne linije; resorno istraživanje; šumarstvo; uporabljiva znanost; znanstvenoistraživački rad |
autori: Stavanov, Mirjana Böcher, Michael Krott, Max Orlović, Saša VULETIĆ, Dijana ŠL KRAJTER, Silvija ŠL | |
| Kirin,T., J. Kralj, D. Ćiković, Z. Dolenec | UDK 630* 152 + 907 (001) | 467 |
| Habitat Selection and Similarity of the Forest Songbird Communities in Medvednica and Žumberak – Samoborsko gorje Nature Parks |
|
|
| Abstract: The effect of floristic and structural characteristics of vegetation on the forest songbird communities in two Nature Parks: Medvednica andŽumberak – Samoborsko gorje was studied. The point-count method was used for analyzing songbird communities and circular plot method for habitat mapping, on 101 points at both sites. Non-parametric test were used (Kruskal– Wallis and Kendal Tau). The tree basal area was used to classify studied points into five forest types (beech, oak, mixed deciduous, coniferous and mixed coniferous forests) and as indication of the stand maturity. The total of27 and 32 songbird species were recorded on Medvednica and Žumberak –Samoborsko gorje respectively. Diversity was higher on Žumberak – Samoborsko gorje due to greater habitat fragmentation, while population density of songbirds was greater on Medvednica. Among structural characteristics, those related to forest age (average tree basal area and number of the small trees) had the most pronounced effect to the total songbird density and densities of different ecological groups of birds. Sorensen index showed that in spite of the differences in floristic composition between particular forest types in two studied areas (0.475 ± 0.120), songbird communities showed high similarity (0.872 ± 0.070). The highest similarity of songbird communities between Parks was recorded in beech and oak stands. Oak stands showed the lowest similarity in tree species composition and no significant difference in structural characteristics, while beech stands had many different structural features and several differences in densities of ecological groups of birds. The greatest difference of bird densities in the particular forest type between two Parks was found in beech and mixed coniferous stands. High structural differences between these two forests were the result of the forest age; bird populations had higher densities in older stands. Key words: forest habitat; Nature Parks; songbird communities; vegetation structure |
autori: Kirin, Tamara Kralj, Jelena Dolenec, Zdravko | |
| Uhlíková,H., O. Nakládal, P. Jakubcová, M.Turčáni | UDK 630* 453 (Lymantria monacha) (001) |
477 |
| Outbreaks of the Nun Moth (Lymantria monacha) and Historical risk Regions in the Czech Republic |
|
|
| Abstract: The paper, based on a literature review, presents an overview of the nun moth outbreaks in Czech forests from 1784 to 2010. A database of outbreaks was created and presently contains 2,557 records. The oldest written record dates from 1784. The greatest calamity of nun moth outbreaks occurred during the years 1917–1927. The last nun moth outbreaks appeared in the years 1993–1996. A map of high-risk areas in the Czech Republic was created based on this historical data. Key words: Czech Republic; historical outbreaks; Lymnatria monacha |
autori: Uhlíková, Hana Nakládal, Oto Jakubcová, Pavla Turčáni, Marek | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Hodić,I., Z. Jurušić | UDK 630* 630 383 | 487 |
| Analiza primarne otvorenosti šuma kojima gospodare HŠd.o.o. Zagreb kao podloga za kreiranje buduće politike izgradnje šumskih cesta |
|
|
| Sažetak: Primarna otvorenost šuma bitan je čimbenik kvalitete i ekonomičnosti gospodarenja šumama. Država kao vlasnik šuma i šumskog zemljišta, uključivo i šumske infrastrukture, osigurala je i izvor sredstava za investicijska ulaganja u izgradnju šumskih prometnica. U ovome radu nastojalo se predložiti na temelju analize postojećeg stanja potrebni opseg izgradnje šumskih cesta do razine predloženih ciljeva po Upravama šuma podružnicama. Temeljna analiza postojeće primarne otvorenosti izvršena je na razini gospodarske jedinice, kod čega je posebno vođeno računa o reljefnim uvjetima, a rezultati su prikazani po šumarijama i upravama šuma podružnicama. Za izračun otvorenosti korišteni su podaci Registra šumskih prometnica HŠ d.o.o., a prema važećoj metodologiji propisanoj Pravilnikom o uređivanju šuma. Ključne riječi: kriteriji za investiranje; Primarna otvorenost; reljefna uvjetovanost |
autori: HODIĆ, Ivan ŠL JURUŠIĆ, Zlatko ŠL | |