|
+ 2008 + 2009 + 2010 1-2/2011 3-4/2011 5-6/2011 7-8/2011 9-10/2011 11-12/2011 13/2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2011 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| 341 | ||
| OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE |  
|
|
| Osmogodišnju školu polazimo kako bi stekli osnovno, za današnje vrijeme minimalno obrazovanje. Zatim se odlučujemo hoćemo li to osnovno obrazovanje nadopuniti srednjoškolskim dodatnim znanjima kroz gimaziju, a potom se usmjeriti na strukovno veleučilišno ili pak fakultetsko obrazovanje, ili odmah nakon osnovnog krenuti u srednje strukovno, što ne isključuje visoko strukovno obrazovanje. Naš odabir utjecan je sklonostima prema određenim zanimanjima, obiteljskim i gospodarskim okruženjem, ali nažalost najmanje se pozornosti obraća potrebama društvene zajednice za određenim kadrovima i mogućnostima zapošljavanja u pojedinoj struci.Tko jekriv da djeca završavaju škole a zaposlenja u odnosnoj struci nema, dok društvo troši ogromna financijska sredstva za ono što mu ne treba? Učenici i studenti te njihovi roditeljiponajmanje su krivi. Gdje je tu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo rada,gospodarstva i poduzetništva. Na temelju čega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvara nove srednje strukovne škole i nova veleučilišta i određuje upisne kvote? Nas naravno posebno zanima kakvo je stanje u šumarskoj struci danas. U tekstu M. Skoke u ovome broju Šumarskoga lista iščitavamo da je upisna kvota za šk. god. 2011/2012. za zanimanje šumarski tehničar 290 učenika u 11(!) srednjih šumarskih škola, dok je istovremeno u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno preko 500 nezaposlenih šumarskih tehničara. Interesantno bi bilo vidjetistručne programe i posebno njihovo ostvarenje u pojedinimsrednjim šumarskim školama, a posebice znati tko su predavači stručnih predmeta. Prisjećamo se prije samo nekoliko godina slučajno dobivenog podatka, da u jednoj od njih jedan šumarski stručnjak i to pripravnik predaje sve stručne predmete. Drugim riječima, da li je kvaliteta naših šumarskih škola usporediva i nisu li neke od njih otvorene samo da bi zbrinule višak nastavnika općih predmeta i zadovoljile nerealne zahtjeve lokalnih zajednica. Svojevremeno zatvorena je stručno i kadrovski kvalitetna šumarska školau Delnicama, upravo zbog nemogućnosti zapošnjavanja tolikog broja tehničara, smatrajući kako nam je dovoljna ona u Karlovcu, a onda ih je niklo nekoliko upitne kvalitete u odnosu na spomenute. I danas, gledajući potrebe za kadrom šumarski tehničar, mislimo danam je ona dovoljna, a ostale bi možda trebalo preoblikovati u škole za šumske radnike. Sa stručnoga gledišta glede karlovačke škole navodimo 25 stručnih predmeta, od botanike, pedologije, fitocenologije, šumarske genetike, ekologije, anatomije i tehnologije drva, uzgajanja šuma itd.,pa do uređivanja šuma, ekonomike šumarstva i terenske nastave,koje predaju 7 šumarskih stručnjaka-profesora, od kojih su tri mentora i jedan profesor savjetnik. Jednom rječju škola zadovoljava sve materjalne, kadrovske i prostorne uvjete. Isti problem je i u visokoškolskom obrazovanju ustrojstvom i osnivanjem šumarskih studijskih programa diljem države, gdje je također problem odprostora, nastavnih pokušališta, sve do upitne kvalitete znanstvenih i nastavnih akreditacija predavača,kako se također navodi u ovome broju Šumarskoga lista u prikazu dekana prof. dr. sc. Milana Oršanića, aktualne šumarske teme na Danima hrvatskoga šumarstva “Reforma nastavnoga programa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”.Topredstavlja, kaže se u izlaganju, degradaciju kvalitete studiranja i stavlja u neravnopravan položaj polaznike “izvornih i dislociranih studija”, koji se naposljetku, unatoč razlikama izjednačavaju u kompetencijama. Duga povijest Šumarskoga fakulteta, velika uložena finacijska sredstva u znanstveno-stručni kadar, prostor i opremljenost, jamče kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost nastavnoga programa i uključenje u zajednicu znanja proklamiranu “bolonjskim procesom”, te dostatan broj šumarskih stručnja ka kojima je moguće osigurati zapošljavanje u šumarskoj praksi. Gledezapošljavanja u šumarstvu,Hrvatsko šumarsko društvo stavilo je na dnevni red još 1999. god. za Dane hrvatskoga šumarstva održane u Ogulinu-HOC Bjelolasici, stručnu temu pod naslovom “Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu”(prikaz u Šum. listu 7–8, str. 363–371). Zbog aktualnosti i danas bi bilo uputno pročitati taj prikaz, ponajprije onima koji donose odluke, te obratiti pozornost na prijedloge za zapošljavanje i posebice mjere za razvoj poduzetništva u šumarstvu kao jedne od poluga zapošljavanja. Nećemo ni pitati zbog čega i tko je kriv, da vrijedni projekti ostaju mrtvo slovo na papiru. Uredništvo |
autori: *** | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jakovljević,T., M. Gradečki-Poštenjak, I. Radojčić Redovniković | UDK 630* 232.3 (Pinus pinea L.) (001) |
343 |
| Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva svježeg i uskladištenog sjemena pinije (Pinus pinea L.) |
|
|
| Sažetak: Pinija (Pinus pinea L.) je mediteranska vrsta drveća. Raširena je na cijelom području Sredozemlja. U Hrvatskoj je prirodno rasprostranjena na otoku Mljetu u području Saplunare. Zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti mogućnosti korištenja sjemena pinije su velike. U šumarstvu se koristi za pošumljavanje degradiranih staništa mediteranskog krškog područja Hrvatske, a zbog široke kišobranaste krošnje i vrlo dekorativnog izgleda, interesantna je kao hortikulturna vrsta. Nutritivna i zdravstvena vrijednost sjemena proizlazi iz kemijskog sastava. Bogato je proteinima, vitaminima A,B,C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolnim spojevima. Ispitana je kvaliteta sjemena (klijavost sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage), kemijski sastav i antioksidativna svojstva unutarnje sjemenske ljuske i sjemena (količina ukupnog sumpora, dušika, sirovog proteina, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bakra, cinka, željeza, mangana i ukupnih polifenola). Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva ispitana su na svježem sjemenu (3 provenijencije) i na dugoročno uskladištenom sjemenu (1 provenijencija).Sjeme je sabrano na području UŠP Split, svježe sjeme je sabrano 2009. godine, a uskladišteno sjeme je sabrano 1995. godine. Klijavost svježeg sjemena bila je viša od standardom propisane. Provenijencija Mljet imala je nisku energiju klijavosti i najviše učešće šturog sjemena. Uzrok tomu je starost stabala. Učešće svježeg neisklijalog sjemena ukazuje na dormantnost sjemena, a iznosilo je prosječno 9 %. Kod sjemena pinije radi se o tipu mehaničke dormantnosti. Provenijencija Dubrovnik imala je najviše učešće svježeg neisklijalog sjemena. Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija bilo je dobro (Tablica 2). Klijavost uskladištenog sjemena provenijencije Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine, iznosila je prosječno 74 %. (Tablica 3). Značajna količina dušika i sumpora predstavlja pokretačku snagu rasta embrija. Ukupna količina dušika, sumpora, sirovih proteina i fosfora u sjemenu je visoka, dok je u sjemenskoj ljusci niska. Visoke vrijednosti sirovih proteina ukazuju na to da je sjeme pinije bogat izvor proteina (Tablica 4.). Sjemenke su bogate mineralima. Najzastupljeniji element je kalij, a slijede ga fosfor i magnezij. Ostali elementi zastupljeni su ovim slijedom: kalcij, željezo, mangan, cink i bakar. Nije uočena bitna razlika u mineralnom sastavu unutarnje ljuske i sjemena. Provenijencija Mljet (prirodna sastojina) ima najveću količinu svih ispitivanih minerala osim fosfora, jer je sastojina stara (Tablica 5). Istražen je udio ukupnih polifenola i antioksidacijski kapacitet unutarnje sjemenske ljuske i sjemena pinije. Na temelju dobivenih rezultata za udio ukupnih polifenola vidljivo je da istražene provenijencije sadrže različite udjele ukupnih polifenola. Koncentracija ukupnih polifenolnih spojeva dva puta je viša u unutarnjoj sjemenskoj ljusci nego u sjemenu pinije (Slika 3.). Antiokisdacijski kapacitet tj. ORAC vrijednosti značajno su veće u uzorcima unutarnje sjemenske ljuske nego u sjemenu (Slika 4). Između vrijednosti ukupnih polifenola i antioksidacijskog kapaciteta određena je i linearna korelacija s visokim koeficijentom determinacije, što ukazuje da su polifenolni spojevi odgovorni za antioksidacijsku aktivnost sjemena (Slika 5). Dobiveni rezultati istraživanja su u skladu s literaturnim podacima istraživanja provedenim u drugim mediteranskim zemljama. Uporaba sjemena pinije u Hrvatskoj je zanemariva, stoga bi bilo potrebno intenzivirati njegovu proizvodnju. Fizička, fiziološka, nutritivna i zdravstvena svojstva sjemena pinije ukazuju na potrebu osnivanja multifunkcionalnih sjemenskih plantaža za proizvodnju sjemena. Ključne riječi: antioksidacijska aktivnost; kemijski sastav sjemena; kva liteta sjemena; Pinus pinea L.; polifenoli; sjeme pinije; unutarnja sjemenska ljuska |
autori: Jakovljević, Tamara   GRADEČKI, Marija ŠL Radojčić Redovniković, Ivana | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mihoci, I., M. Franjević | UDK 630* 453 | 353 |
| Rijetka i ugrožena grbica Hrvatske Erannis ankeraria – povijesni pregled, analiza i perspektive |
|
|
| Sažetak: Mrazovac Erannis ankerariajedna je od najugroženijih vrsta noćnih leptira iz porodice grbica, navedena u Dodatku II i IV Direktive o staništima Europske Unije i zakonom zaštićena u Republici Hrvatskoj u kategoriji strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. Iako, taksonomski blizak i morfološki vrlo sličan nekim našim vrlo čestim vrstama, među kojima se nalaze i značajni štetni defolijatori poput velikog mrazovca (E. defoliaria), ovaj se mrazovac nalazi iznimno rijetko i sporadično. Podaci o rasprostranjenju vrste, njenim populacijskim parametrima, kao i stvarna razina ugroženosti, i shodno tome, nužne mjere zaštite ove vrste u Hrvatskoj nisu do sada bili posebno istraživani. Prema publiciranim podacima, vrsta je početkom prošlog stoljeća zabilježena u Puli i Kaštel Starom. Provedeno istraživanje obuhvatilo je detaljan pregled svih dostupnih relevantnih lepidopteroloških zbirki u Hrvatskoj i Sloveniji, uz ponovnu re-evaluaciju primjeraka označenih kao E.ankeraria. Ispostavilo se da u je u zbirkama u više navrata došlo do zamjene s vrstom E. defoliaria ili da jednostavno vrste nema u većini relevantnih zbirki. Jedini valjano determiniran primjerak vrsteE. ankerariapotvrđen je u zbirci Prirodoslovnog muzeja Slovenije, a odnosi se na nalaz Staudera 1908. godine kod Kaštel Starog. Tijekom ciljanih dvomjesečnih terenskih istraživanja 2009. godine, vrsta nije potvrđena na lokalitetima dokumentiranih prethodnih nalaza, kao i očekivanim lokacijama pridolaska s obzirom na šumski vegetacijski tip, iz kojega potječu njeni rijetki nalazi. Cilj pokrenutih istraživanja je da se nastave i prošire sustavna istraživanja rasprostranjenja svojte, a kako se radi o pravom šumskom kukcu, da se u njih uključi šumare-specijaliste zaštite šuma. U okviru postojećih programa monitoringa šumskih kukaca-štetočinja, na kserotermofilnim submediteranskim staništima hrasta medunca i hrasta kitnjaka, uz primamljivanje mužjaka svjetlosnim klopkama, mogle bi se koristiti i feromonske klopke kao potecijalno učinkovitiji način prikupljanja podataka o njenom rasprostranjenju. Prikupljeni podaci poslužili bi u donošenju smjernica upravljanja ili akcijskog plana svojte, kojim bi se utvrdio način upravljanja staništima u cilju očuvanja njihove strukture i funkcije, a u svrhu zadovoljavanja ekoloških potreba i očuvanja ove rijetke i prilično tajnovite vrste grbice u Hrvatskoj. |
autori: Mihoci, Iva FRANJEVIĆ, Milivoj ŠL | |
| Kajba,D., J. Domac, V. Šegon | UDK 630* 537 + 238 | 361 |
| Estimation of Short Rotation Crops Potential in the Republic of Croatia: Illustration Case Within FP7 Project Biomass Energy Europe |
|
|
| Sažetak: Osnovni cilj projekta FP7 Biomass Energy Europe – BEE je poboljšati točnost i mogućnost usporedbe budućih procjena potencijala biomase za proizvodnju energije, uz smanjenje heterogenosti, povećanje harmoniziranosti te razmjenu znanja. Jedan od glavnih rezultata projekta je razvoj priručnika (handbook) o metodologijama za procjenu potencijala biomase, koji sadrži detaljan opis predložene metodologije u ovisnosti o vrsti biomase i tipu analize (statistički, prostorno eksplicitni, integrirani i drugi). Glavni cilj Ilustrativnog primjera (Illustration Case) za Hrvatsku, a koji je proveden u sklopu BEE projekta, je izvršiti procjenu potencijala brzorastućih nasada na napuštenom zemljištu, odnosno zemljištu gdje poljoprivredna proizvodnja nije profitabilna. Korištena metodologija u skladu je s priručnikom razvijenim u BEE projektu. Osnovni izvor podataka sadržan je u Pedološkoj karti Hrvatske, koja je predstavljala osnovu za procjenu prikladnosti tla za bilo koju vrstu primjene. Teoretski potencijal brzorastućih nasada u Hrvatskoj procijenjen je na sljedeće iznose: • Površina šuma i šumskog zemljišta prikladnog za brzorastuće nasade: ukupno 51 200 ha, ukupna proizvodnja 470 200 t suhe tvari godišnje, odnosno 8,7 PJ • Površina poljoprivrednog zemljišta sa srednje prikladnim i neprikladnim tlom – ukupno 617 000 ha, ukupna proizvodnja 7 404 000 t suhe tvari godišnje, odnosno 136,2 PJ. Tehnički potencijal brzorastućih nasada u Hrvatskoj procijenjen je na sljedeće iznose: • Površina šuma i šumskog zemljišta prikladnog za brzorastuće nasade: ukupno 46 850 ha, ukupna proizvodnja 430 000 t suhe tvari godišnje, odnosno 7,9 PJ • Površina poljoprivrednog zemljišta sa srednje prikladnim i neprikladnim tlom – ukupno 235 650 ha, ukupna proizvodnja 2 827 800 t suhe tvari godišnje, odnosno 52,1 PJ. Unatoč značajnom potencijalu brzorastućih nasada, trenutno se koristi vrlo mali iznos raspoložive površine. Problemi i prepreke koje je potrebno ukloniti kako bi se iskorištavanje brzorastućih nasada povećalo, uključuje promjene u cjelopnoj politici, posebice prema malim zemljoposjednicima, uvođenje financijskih poticaja, nedostatak znanja i iskustva u uzgoju brzorastućih nasada te općenito nedostatak suradnje između relevantnih dionika. Ključne riječi: Biomass Energy Europe – BEE; kulture kratkih ophodnji; procjena potencijala biomase |
autori: KAJBA, Davorin ŠL Domac, Julije Šegon, Velimir | |
| Kličić,H., S. Govorčin,T. Sinković, S. Gurda,T. Sedlar | UDK 630* 812 (Pinus sylvestris L.) | 371 |
| Makroskopske karakteristike i gustoća drva bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini |
|
|
| Sažetak: Plantažni uzgoj bijelog bora (Pinus sylvestris L.), u svijetu se primjenjuje duže vrijeme. Istraživanje makroskopskih karakteristika i gustoće plantažno uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini, provedeno je radi stjecanja spoznaja o makroskopskim karakteristikama i gustoći tako uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) Od makroskopskih karakteristika mjerena je širina goda, širina zone kasnog drva i izračunavano učešće zone kasnog drva. Određivana je gustoća u apsolutno suhom stanju i nominalna gustoća. Raspon širine goda kod istraživane borovi ne je velik, a srednjom vrijednosti za sva tri debljinska razreda zajedno od 3,6 mm. Srednje vrijednosti širine goda za svaki debljinski razred međusobno se signifikantno razlikuju. Srednja vrijednost učešća zone kasnog drva je 38,6 % za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti učešća zona kasnog drva za svaki pojedini debljinski razred se signifikantno međusobno razlikuju. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju je 0,469 g/cm3 za sva tri debljinska razreda. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuje. Srednja vrijednost nominalne gustoće je 0,419 g/cm3, za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti nominalnih gustoća kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuju. Ključne riječi: bijeli bor (Pinus sylvestris L.); gustoća; makroskopske karakteristike; plantažni uzgoj |
autori: Kličić,Hasib GOVORČIN, Slavko ŠL SINKOVIĆ, Tomislav ŠL Gurda, Safet Sedlar, Tomislav | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Barčić, D., N. Panić | UDK 630* 907 | 379 |
| Ekološko vrednovanje u zaštićenom prostoru Parka prirode Kopački rit |
|
|
| Sažetak: Uvažavajući specifičnosti i različitosti, park prirode Kopački rit predstavlja jedno od najznačajnijih područja na istoku Hrvatske, s nizom iznimnih ekoloških sustava. Prema Nacionalnoj klasifikaciji i karti staništa Republike Hrvatske, na području parka prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima. Park prirode Kopački rit vrijedna je prirodna baština i u međunarodnim okvirima, stoga se nalazi i na Ramsarskom popisu. Poplavno stanište Kopačkog rita bitno je radi cjelovitosti i raznovrsnosti kopnenih i vodenih ekoloških sustava. U radu se ukazuje na potrebu ekološke i prostorne valorizacije zaštićenog područja, kao instrumenta u razlikovanju primarne i sekundarne zaštite. Prostorna analiza parka prirode Kopački rit izrađena je na podlozi postojećeg prostornog plana (2006) toga područja. Korištene su komparativne metode i metode analize i sinteze. Primijenjena je kvalitativna analitička metoda sa stupnjevanjem elemenata u okviru četiri polja analize (SWOT analiza). Strukturna analiza prostora (slika 1) napravljena je prema Lynch-u (1972). U rezultatima je analiziran i utjecaj različitih gospodarskih djelatnosti na biološku i krajobraznu raznolikost. U zoniranju na temelju plana upravljanja, definirane su glavne zone i određene podzone (slika 2). U njima je dan opis samih zona uz navođenje kriterija zonacije i ciljeva upravljanja. Na taj način određuje se razlika između zona stroge zaštite i aktivne zaštite. Cilj upravljanja je omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina, posjeta, rekreativnog ribolova, lovstva, šumarstva i poljoprivrede unutar parka prirode. Ključne riječi: održivi razvoj; raznolikost; stanište; zaštita prirode; zoniranje |
autori: BARČIĆ, Damir ŠL Panić, Nikolina | |
| Mayer, Željko | UDK 630* 232 (Juglans nigra L.) | 391 |
| Osnivanje kultura crnoga oraha (Juglans nigra L.) generativnim načinom |
|
|
| Sažetak: Crni orah pripada rodu Juglans, porodici orahovki koja je predstavnik reda orahovica ili oraholika. Toje vrsta istočnog dijela Sjeverne Amerike, koja je u Europu unesena 1629. godine. Na područje Istočne Slavonije i Srijema sjeme su 1899. godine donijeli šumari vukovarskog veleposjednika grofa Eltza. Razlozi unošenja sjemena crnog oraha u šumu bilo je sušenje hrasta lužnjaka, kao i cijena koju crnoorahovo drvo postiže na tržištu. Do 1925. godine radilo se prelaznim šumsko-poljskim načinom gospodarenja. Već 1925. godine bilo je oko 860 hektara pod kulturama crnog oraha. Vukovarski grofovi Eltz sijali su sjeme crnog oraha sve do Drugog svjetskog rata, kada napuštaju svoje posjede. S podizanjem kultura crnog oraha nastavilo se i nakon rata, a nešto intenzivnije sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada se sjeme sijalo na komasacijom i arondacijom dobivenim poljoprivrednim zemljištima. Sjeme se sijalo u redove razmaka 4 i 6 metara i to 500 kg po hektaru. Ponovno se međuredno uzgajaju poljoprivredne kulture, a nakon 3–4 godine unosi se obični bagrem. S podizanjem kultura crnog oraha nastavlja se krajem 20-og stoljeća i traje sve do danas. Sije se 500 kg sjemena crnog oraha po hektaru iste godine nakon sječe zrele šume. Brazde izvučene tanjurastim plugom razmaka su četiri metra, a sjeme se u redu sije na udaljenosti od 25 cm. Kilogram sjemena u prosjeku sadrži 20 sjemenki, što iznosi 10 000 sjemenki po hektaru. Sljedeće godine ponikne do 65 % sjemenki, a nakon druge godine na površini imamo do 55 % ili oko 5000 stabalaca crnog oraha. To nam jamči da ćemo marom dobrog gospodara u 80-oj godini dobiti 100–120 kvalitetnih stabala crnog oraha. Budući da se sijanje obavlja odmah nakon sječe, međuredno se nakon godinu-dvije javi dovoljan broj jedinki nekih od autohtonih ili alohtonih vrsta drveća, pa popunjavanje u svrhu dobivanja mješovite sastojine nijepotrebno. Šumarija Vukovar danas gospodari s oko 1300 ha kultura crnog oraha, dok bruto drvna zaliha iznosi oko 200 000 m3. Kulture crnoga oraha s ophodnjom od 80 godina postižu srednji pro mjer od oko 42 cm i srednju visinu od oko 33 m. Ključne riječi: Crni orah; Istočna Slavonija; njega; sijanje; Sjeverna Amerika |
autori: MAYER, Željko ŠL | |