+ 2008
+ 2009
+ 2010
1-2/2011
3-4/2011
5-6/2011
7-8/2011
9-10/2011
11-12/2011
13/2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

5-6/2011

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   213
STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA      
Gledajući televiziju, čitajući dnevni i tjedni tisak, prateći stručne skupove u naravi ili putem medija,stalno čujemo isto “nemamo strategije razvoja”, znači nemamo generalne strategije razvoja na raziniDržave, a nemamo je niti po svim granama gospodarstva, obrazovanja, znanosti, lokalne zajednice itd.,što je razumljivo, jer bi, uvjetno rečeno, zbroj tih strategija ili njihovih značajnijih dijelova, činio tu ge­neralnu strategiju na razini Države.Tako primjerice na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, na temu “Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske” čujemo, kako nemastrategije razvoja poljoprivrede. Radi ograničenosti prostora za ovu rubriku, postavit ćemo samo nekapitanja po našem mišljenju značajna za strategiju razvoja naše struke. Ponajprije, imamo li mi strategijurazvoja? Da li je to možda ona Strategija koju je donijelaVlada RH još 2003. god.? Reći ćemo kako njuokvirno predviđa i osigurava Zakon o šumama, gospodariti i dalje po načelu potrajnosti. Pisali smo i uovoj rubrici o novom Zakonu o šumama, a i u rubriciAktualno o potrebi osuvremenjavanja važećeg Za­kona. Resorno Ministarstvo osnovalo je Povjerenstvo za izradu novog Zakona, koje je počelo raditi stalo. Zna li struka zašto se stalo s radom? Da li bi možda neki članci bili u koliziji s onim što smo pot­pisali u pretpristupnim pregovorima s EU?Ašto smo to potpisali saznat ćemo navodno tek ovih dana,no, tko je zapravo pregovarao uime struke, zna li se?Ako imamo krovnu organizaciju struke Hrvatskošumarsko društvo, logično bi bilo i na toj razini uskladiti stavove i kadrove (ne mislimo političke), ionda izaći s njima i pred Državu i pred EU. No, kod nas, ako se ide po stručno mišljenje, onda se even­tualno ide u Hrvatske šume d.o.o., što nije loše, ali u načelu one zastupaju stav trgovačkog društva, kojibi mogao biti vođen samo interesom firme i u mogućoj koliziji s generalnim stavom struke. Što je s po­šumljavanjem opožarenih površina? Što je sa šumskom biomasom, da li se radi na tome da se ona zaistapočme tretirati kao značajan obnovljivi izvor energije na državnoj razini i da li je uključena u programEnergetske strategije razvoja, pa i u program zapošljavanja (pisali smo o tome koliko bi to bilo novihradnih mjesta)? Zašto neki sumnjaju u stručno i znanstveno verificirani podatak o mogućim raspoloži­vim količinama biomase u bliskoj budućnosti od preko 4 mil. tona, što je ekvivalent od oko 2 mil. tonanafte i zbog čega Država „nije sretna“ što ima domaći energent umjesto skupog uvoznog? Da li mi idalje planiramo samo prodaju sječke ili finalnog proizvoda, energije? Što ćemo s privatnim šumama ikako osigurati istovjetnost poslovanja šumama bez obzira na vlasništvo? Kao što vidimo, mi čak i kadaimamo planove, započinjemo ih, ne ispunjavamo ih i ne dovršavamo ih. U ovome broju Šumarskogalista u članku Domac, J. i dr., možemo saznati nešto više o razvoju domaćega tržišta peleta. U 2009. god.8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tone, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatlji­vijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom,i ovdje je u pitanju zapošljavanje,posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je i tu energetska strategija razvoja?Kako stojimo sa strategijom razvoja prerade drva, koliko smo proizvođači poluproizvoda, a koliko ikojih finalnih proizvoda, koji osiguravaju dodanu vrijednost i veće zapošljavanje? Kako i da li tu strate­giju povezujemo sa strategijom razvoja domaćih proizvođača alata, ljepila, lakova, okova i dr., što po­novo implicira veće zapošljavanje. Ovo je samo nekoliko pitanja, a ima ih još, pa postavite ih iVi, kakone bi zaboravili nešto što bi trebalo ući u Strategiju razvoja (valjda će je Država napokon napraviti) i na­posljetku razmislite o tome tko će sve te odgovore na pitanja pretočiti u našu Strategiju razvoja, i naposeuz razne lobije „ugurati“ u generalnu, državnu Strategiju razvoja? Pred nama su skori parlamentarni iz­bori, pa će biti interesantno vidjeti koju strategiju nude pojedine političke stranke i imaju li ju uopće.

Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Kutnar,L., D. Matijašić, R. Pisek  UDK 630* 907 : 629 + 114.4 (001) 215
Status zaštite i potencijalne ugroženosti šumskih staništa na području ekološke mreže Natura 2000 u Sloveniji      
Sažetak: NATURA 2000 je jedinstvena ekološka mreža, koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. Određena je u skladu s EU Direktivom o staništima (Anonymous 1992b) te EU Direktivom o pticama (Anonymous 1979) s ciljem očuvanja bio­loške raznolikosti na europskom teritoriju. EU Direktiva o staništima (Anony­mous 1992b) preporučuje procjenu statusa zaštite tipova staništa unutar područja NATURA 2000. Za procjenu statusa zaštite potrebno je izabrati pri­mjeren skup pokazatelja, koji su već usklađeni unutar država EU. Međutim, zajednički standard za nadgledanje i kontrolu staništa nije još bio usklađen na EU razini (Cantarello i Newton 2008), tako da su pojedine države članice usvojile različite pristupe i pokazatelje (Anonymous 2004, Ellmauer 2005, Groom 2007).
Sustav upravljanja šumama prepoznat je kao mogući način za nadgledanje i kontrolu staništa u širem smislu (Goldsmith 1991, Corona et al. 2004, Marc­hetti 2004a). Na temelju tih načela, način upravljanja šumama u Sloveniji može poslužiti kao dragocjeno oruđe za očuvanje šumskih ekosustava i stani­šnih tipova (Golob 2006, Kepic i Fučka 2006) na područjima ekološke mreže NATURA 2000 (Anonymous 1992b). Za većinu je indikatora, koji su relevan­tni za procjenu statusa zaštite stanišnih tipova, (Golob 2006) utvrđeno da su oduvijek bili sastavni dio tradicionalnog sustava upravljanja šumama, bez obzira na vlasništvo. Veći dio njih također je naveden u popisu MCPFE (Ano­nymous 2002, 2007c).
Ciljeve istraživanja postavili smo uzevši u obzir dvije razine nadzora i kon­trole upravljanja šumama u Sloveniji (inventura šuma, dvije razine “ICP Fo­rests” monitoringa): a) ocijeniti skup pokazatelja staništa na području ekološke mreže NATURA 2000 te osigurati standarde budućeg upravljanja tih staništa, b) identificirati moguće prijetnje opstanka određenog tipa staništa c) na temelju pokazatelja i ugroženosti, ocijeniti stanje šumskih stanišnih ti­pova u skladu s Direktivom o staništima te predložiti moguće prilagodbe po­stojećeg sustava upravljanja šumama za područja stanišnih tipova ekološke mreže NATURA 2000.
Upotrijebljeni su podaci o površini staništa, vrstama drveća, razvojnim stadijima sastojina i pomladku, drvnoj zalihi, prirastu, mrtvom drveću i stup­nju prirodnosti šuma.
Šumski tipovi staništa NATURA 2000 u Sloveniji predstavljaju skoro trećinu cjelokupne površine šuma. Glavni šumski tipovi staništa su 91K0 Ilirske šume bukve (Fagus sylvatica), 9110 Šume bukve na staništu Luzulo-Fagetumte 91L0 Ilirske šume hrasta i bjelograbića. Udio manjih stanišnih tipova, na pri­mjer 9180* Tilio-Acerion šume velikih nagiba i klanaca, 91D0* Cretne šume na sfagnumskom cretu, i 9530* Sub-mediteranske šume crnog bora, ne prelazi 0,3 % ukupne površine svih stanišnih tipova. (Tablica 2).
Prosječna drvna zaliha po tipovima staništa iznosi od 84 m3/ha (tip 4070*) do 331 m3m3/ha (tip 9410). Srednja vrijednost volumena mrtvog drveta iznosi 11,4 m3po hektaru, od 0,6% do 13,2 % od drvne zalihe po tipu staništa (Ta­blica 2). Na plohama ICP monitoringa utvrdili smo visok stupanj različitih vrsta drveća i grmlja: zajedno smo utvrdili 102 drvenastih biljaka, od toga 46 različitih vrsta drveća.
Uzevši u obzir neposredan utjecaj ljudskih aktivnosti te potencijalni uči­nak klimatskih promjena, možemo reći da su poplavne i nizinske šume johe (Alnus glutinosa) i velikog jasena (Fraxinus excelsior), mješovite šume hrasta (Quercus robur) i ostale bjelogorice na riječnim obalama, kao i ilirske šume hrasta i bjelograbića, među najugroženijima unutar tipova staništa NATURA 2000. Uzevši u obzir malu površinu tipova staništa te različite uzroke ugrože­nosti, ocjenjujemo da su najugroženija i prioritetna staništa Tilio-Acerion šuma velikih nagiba i klanaca, Sub-mediteranskih šuma crnog bora i cretnih šuma (Tablica 4 i 5).
Unatoč velikom broju različitih čimbenika koji ugrožavaju slovenske šume, velik je broj istraženih parametara pokazao povoljan status očuvanja šumskih tipova staništa. U Sloveniji je udio šuma (te njihova drvna zaliha) relativno velik, njihov rast traje već desetljećima (Perko 2004, Anonymous 2005, Lesnik and Matijašić 2006). Očuvane šume s niskim postotkom stranih vrsta drveća predstavljaju 74 % svih šuma na području ekološke mreže NATURA 2000, a udio takvih šuma još je veći kod dominantnog tipa 91K0 Ilirske bukove šume.
Usporedba raznolikosti vrsta drveća na plohama Razine I i Razine II sa stanjem biološke raznolikosti drugih zemalja, koje također sudjeluju u pro­gramu intenzivnog nadzora/motrenja (Dobremez et al. 1997, de Vries et al. 2003b, Fabiánek 2004, Seidling 2005, Soriano et al. 2005) te koriste istu ICP Forests metodologiju (Anonymous 1985, de Vries et al. 2003a), pokazala je veliku raznolikost vrsta slovenskih šumskih staništa.
Ipak, procjena parametara šumskih sastojina kod ocjene statusa sloven­skih šumskim staništa, otkrila je određene slabe točke. Uzevši u obzir odre­đene probleme kartiranja i klasifikacije (npr. upravljanje nekih staništa je neprimjereno, neki tipovi staništa nisu dobro definirani), procjene nekih para­metara mogu biti pristrane.
Sa tog stajališta, predlažemo dodatna istraživanja tipova staništa, koji su na prioritetnoj listi EU (e.g. 9180*, 91D0*, 4070*) te onih koji su važni s na­cio nalnog stajališta (e.g. 9340, 91F0), sve u smislu poboljšanja sustava uprav ljanja šumama.
Sustav upravljanja šumama je u Sloveniji usmjeren u očuvanje šumskih ti­pova staništa. Unatoč tomu, smatramo da ga je potrebno poboljšati na način da aktivno reagiramo na sve prijeteće negativne čimbenike u smislu očuvanja staništa. Zbog toga je potrebno definirati nove pokazatelje nadzora, posebno za svaki šumski tip staništa, te ih uključiti u sustav upravljanja šumama. Neki od tih pokazatelja (npr. ugroženost) moraju biti uključeni u inventuru šuma u Sloveniji.

Ključne riječi: biološka raznolikost; nadzor; pokazatelj; povoljan status očuvanja; tip staništa; ugroženost; upravljanje šumama; biološka raznolikost; nadzor; pokazatelj; povoljan status očuvanja; tip staništa; ugroženost; upravljanje šumama

    autori:
    Kutnar,Lado    
    Matijašić, Dragan  
    Pisek, Rok  
 
Lubojacký,J., J. Holuša  UDK 630* 453 (001) 233
Usporedba ulova smrekinog pisara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima i feromonskim klopkama      
Sažetak: Provedenim istraživanjem testirana je učinkovitost ulova smrekova pi­sara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima (TRIPODs) u odnosu na feromonske klopke tipa Thesohn (TPTs). Tijekom 2010. godine, na svakoj od tri eksperimentalne lokacije u Češkoj, postavljeno je po 5 lovnih TRIPODs i TPTs kompo­zicija opremljenih feromonom Pheagr IT međusobno udaljenih 10 metara. Jednom tjed ­no lovne kompozicije obilažene su i sakupljan je ulov smrekina pisara kroz cijelo razdoblje njegova rojenja (30. travnja do 1. listopada). Lovni trupčići, načinjeni od svježe posječenih smrekovih stabala, tretirani su piretroidnim insekticidom Vaztak 10 SC 23. travnja i zatim ponovno, svakih 7 tjedana, usporedo sa zamjenom feromon­skih dispenzera (Slika 1). Tijekom čitavog razdoblja trajanja eksperimenta ukupno je ulovljeno 15.657 jedinki smrekova pisara, od čega 6.343 mužjaka i 9.314 ženki. U lov ­nim kutijama postavljenim ispod kemijski tretiranih lovnih trupčića ukupno je ulovljeno 6.254 jedinki potkornjaka, od čega 2.995 mužjaka i 3.529 ženki. Na feromonskim klop­kama ukupno je ulovljeno 9.403 jedinki potkornjaka, od čega 3.348 mužjaka i 6.055 ženki (Tablica 1).
Prvo proljetno rojenje nakon zimovanja prošlogodišnjih imaga smrekinog pisara, zabilježeno je u trećem kvartalu travnja. U drugoj polovici svibnja došlo je do naglog pada ulova uzrokovanog padom temperature i povećanim padalinama (Slika 2). Maksi­mum rojenja proljetne generacije potkornjaka zbio se prvom polovicom lipnja. Počet­kom srpnja zamijećena su prva imaga nove, ljetne generacije (potkornjaci svjetlo smeđe boje). Maksimum rojenja druge, ljetne generacije zbio se sredinom srpnja. Tijekom ko­lovoza i rujna rojenje je polagano opadalo u intenzitetu i posljednji ulovi potkornjaka datiraju početkom listopada 2010. godine. Razlike u dinamici doleta i ulova smrekinog pisara na oba tipa lovnih kompozicija nisu utvrđene (Slika 3 i 4). Dva glavna maksi­muma u ulovu smrekinog pisara tijekom 2010. godine predstavljaju pojavu dvije gene­racije na području istraživanja. Ovakav biološki ciklus tipičan je za područje središnje Europe, osim u slučaju povišenih nadmorskih visina. Na sjeveru Europe smrekin pisar obično ima samo jednu generaciju godišnje, dok se na njenom jugu, zahvaljujući dugim i toplim ljetima i druga generacija u potpunosti razvije do spolno zrelih imaga. Na istraživanom području tijekom 2010. godine uvjeti za razvoj potkornjaka nisu bili opti­malni (Slika 2) tako da su na lovnim kompozicijama lovljena imaga prve proljetne gene­racije i imaga filijalne generacije (druga, prava ljetna generacija smrekinog pisara). Rojenje ženki druge serije polaganja imaga (sestrinske generacije) bilo je slabo izra­ženo i vidljivo je u slabo izraženom maksimumu 2. srpnja. Što se imaga druge genera­cije tiče, nije bilo zabilježeno rojenje ženki sestrinske generacije jaja, a imaga ove generacije bivala su zaustavljena u različitim stadijima razvoja ulazeći u dormantnu fazu mirovanja tijekom zime 2010/2011.
U prosjeku, tijekom razdoblje istraživanja ulovljeno je 417 ± 154 jedinki smrekinog pisara na svakoj TRIPODs kompoziciji, od čega 200 ± 74 mužjaka i 217 ± 85 ženki (Slika 5). Srednji ulovi za TPTs feromonske klopke iznosili su 627 ± 250 ukupno, odno­sno 223 ± 81 mužjaka i 404 ± 175 ženki (Slika 5). Manji broj potkornjaka ulovljenih na TRIPODs lovnim trupčićima bio je signifikantno različit od ulova na feromonskim klop­kama (Wilcoxonov test usklađenih parova: z = 3.07; p < 0.01). U usporedbi sa feromon­skim klopkama glavna prednost TRIPODs lovnih trupčića je jednostavnija i brža kontrola naleta potkornjaka. Ovdje se podrazumijeva jednostavna vizualna kontrola lovne kutije postavljene ispod trupčića. Također, korištenje trupčića duljine 2 metra (Slika 1) osigurava funkcionalnost lovne kompozicije tijekom sezone i rasta travne ve­getacije, pa nije potrebna košnja ili primjena herbicida. S druge strane, negativno sta­jalište ove metode lova potkornjaka je nepoznati udio jedinki koje nakon slijetanja na intoksiciranu koru trupčića odlijeću sa kompozicije i ugibaju negdje u okolnom pro­storu. Kao problem u evaluaciji učinkovitosti javlja se i mogućnost gubitka već uginulih jedinki uslijed naleta vjetra ili predacije pticama. Gubitak nepoznatog udjela jedinki postoji i kod feromonskih klopki (doduše, bez naknadnog ugibanja), a za obje je metode problematična i činjenica da u izvjesnoj mjeri love (i usmrćuju) korisne kukce – priro­dne neprijatelje potkornjaka.
Razlike u ulovima mužjaka i ženki smrekinog pisara na TRIPODs lovnim trupčićima nisu bile signifikantne (z = 1.48; p > 0.05) dok su te razlike u ulovima na TPTs feromon­skim klopkama bile signifikantne (z = 3.41; p < 0.001) sa dominirajućim ulovom ženki. Također, nisu utvrđene statistički značajne razlike u ulovima mužjaka na TRIPODs lov ­nim kompozicijama i TPTs feromonskim klopkama (z = 1.48; p > 0.05) dok su kod ulova ženki razlike bile signifikantne (z = 3.45; p < 0.001). Brojna su istraživanja potvrdila statistički značajne razlike u omjeru spolova na ulovima feromonskih klopki gdje su ulovi ženki brojniji od ulova mužjaka. U provedenom istraživanju obje su lovne kompo­zicije (TRIPODs i TPTs) u prve tri stjedna lova hvatale više mužjaka nego ženki. Ovo se može objasniti činjenicom da se mužjaci javljaju ranije u prirodi, zbog činjenice da oni započinju s ubušivanjem i produkcijom agregacijskog feromona. Isto vrijedi i za poče­tak naleta druge generacije. Postoje mišljenja da mužjaci smrekinog pisara trpe veći pritisak predatora i redukciju uslijed obrambenih mehanizama smrekovih stabala (pri­tisak smole). Dok ženke u načelu nisu sposobne izazvati prvi napad/ubušivanje (osim di­jela populacije koji formira sestrinsku generaciju), mužjaci mogu izazvati sušenje i propadanje stabala tijekom inicijalnog ubušivanja, pogotovo u epidemičnim gustoćama populacije. Stoga je redukcija mužjaka u rojećoj populaciji potkornjaka iznimno važna sa stajališta opće redukcije njihove populacije i zaštite smrekovih šuma od njihova na­pada. Ukupno gledajući, TIPODs lovni trupčići lovili su u većem omjeru muški spol u odnosu na TPTs feromonske klopke. Ss tog gledišta, uporaba TRIPODs lovnih trupčića povoljnija je sa stajališta redukcije populacije smrekinog potkornjaka od primjene samih feromonskih klopki. Objašnjenje ovakvoj pojavi leži u biologiji potkornjaka: dok se mužjaci u načelu šire nastojeći kolonizirati materijal u blizini već naseljenog (i “markiranog” feromonom), ženke se ponašaju upravo suprotno, bivaju privučene višim koncentracijama populacijskog feromona. Posljedično, razmjerno visoke koncen­tracije feromona u feromonskim klopkama jače privlači ženke od mužjaka, što se i poka­zalo u provedenom istraživanju.
Zaključno, može se reći da su u provedenom jednogodišnjem istraživanju zabilje­žena dva rojenja smrekinog pisara, s maksimumom rojenja u prvoj polovici lipnja i sre­dinom srpnja, da su TPTs feromonske klopke ulovile oko 35 % više jedinki potkornjaka nego TRIPODs lovni trupčići, te da je u ulovima iz feromonskih klopki bilo gotovo dvo­struko više ženki nego u ulovima na TRIPODs lovnim trupčićima. Ulovi mužjaka na obje lovne kompozicije bili su podjednaki.

Ključne riječi: feromonske klopke; Ips typographus; lovni trupčići; spolni indeks; feromonske klopke; Ips typographus; lovni trupčići; spolni indeks

    autori:
    Lubojacký, Jan    
    Holuša, Jaroslav    
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Posavec,S., M. Šporčić, D. Antonić, K. Beljan  UDK 630* 649 243
Poticanje inovacija – ključ razvoja u hrvatskom šumarstvu      
Sažetak: U radu se prikazuju rezultati istraživanja inovativnosti i krea­tivnosti koja su tijekom 2010. godine provedena u Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb. Istraživanjima je na temelju ispitivanja percepcije inovacija i znače­nja inovativnosti, određivanja inovacijskog potencijala i glavnih zapreka koje onemogućavaju inovacije, vrste inovacija i njihove implementacije te odnosa poduzeća prema znanju i inovacijama, utvrđeno postojeće stanje inovativnosti i kreativnosti u državnom šumarskom poduzeću. Rezultati istraživanja uka­zuju na nisku razinu inovativnosti u hrvatskom šumarstvu. Oko dvije trećine ispitanika smatra da se inovacijama ne poklanja dovoljno pozornosti. Svrha rada je pružiti informaciju o inovacijama u hrvatskom i europskom šumar­stvu, ukazati na potrebu poticanja i razvijanja kulture inovacija te na taj način doprinijeti tome da šumarska struka razvije svijest o značenju i ulozi inovacija u šumarstvu.

Ključne riječi: eko­nomika šumarstva; inovacije u šumarstvu; inovativnost; kreativnost; eko­nomika šumarstva; inovacije u šumarstvu; inovativnost; kreativnost

    autori:
    POSAVEC, Stjepan      ŠL
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL
    Antonić, Davor
    BELJAN, Karlo    ŠL
 
Planinšek,Š., A. Ferreira, A.Japelj  UDK 630* 116 + 907 257
Model za vrednovanje hidroloških značajki šume      
Sažetak: Svojim nadzemnim i podzemnim dijelom šume reguliraju otje­canje i prodiranje površinske vode te ujedno štite tlo od vodene erozije (Chang, 2006). Oba su utjecaja šume u okviru tog istraživanja zbog tijesne veze između njih i usporedivih šumsko-privrednih mjera za njihovo jačanje udružena pod pojmom hidrološka uloga šume. U članku je predstavljen model za procjenu hidrološke uloge šume. Međutim, rezultati predstavljaju osnovu za izbor odgovarajućih šumsko-uzgojnih mjera za jačanje spomenute uloge.
Model je ispitan na primjeru slivnog područja Draga, koje se nalazi na SZ alpskom djelu Slovenije. Područje obuhvaća 1.786 hektara na nadmorskim visinama između 600 i 2060 m. Tipovi tla vrlo su heterogeni, od kamenjaka doplodnih smeđih tala (IGLG, 1967). Šuma pokriva 83 % površine, ostatak su planinski travnjaci i kamenita zemljišta obrasla vrijeskom (MKGP, 2005). Vrlo je dinamičan reljef, nagibi na polovini obrađivanog područja premašuju 30°. Visoke količine oborina (1950–2600 mm godišnje) pokazuju stalnu opas­nost od bujica, a time na iznimnu važnost hidrološke uloge šuma. Veći je dio područja isprepleten klancima planinskih potoka, grebenima, stijenama, ule­gnućima zemlje i plazovima. U dolini zbog povijesnih razmjera prevladava posađena smreka (Picea abies) (L.) Karst.) i prirodno prisutna bukva (Fagussylvatica) (L.). Smjesu sastojine čine jele, gorski javor, veliki jasen, gorski bri­jest i zelena joha (ZGS, 1999).
Hidrološku ulogu šume ocijenili smo matričnim modelom koji se zasniva na metodologiji Wullschlegerja (1982). Model uključuje vanjske , ekološke, i unutarnje sastojinske čimbenike (tablica 1). Ekološki čimbenici određuju po­trebe za hidrološkom ulogom, a sastojinski adekvatnost šume da je osigurava. Podaci su obrađeni u programu Idrisi (Idrisi, 2006). Podatkovni slojevi bili su rasterski, veličinom ćelije od 12,5 x 12,5 metra. Kod ekoloških čimbenika ocjenjivali smo nagib i tipove tla s obzirom na njihovu erodibilnost i propus­nost za vodu. Naklon ima velik utjecaj na otjecanje površinske, a posredno i podzemne vode. U kombinaciji s nagibima tipovi tala s obzirom na njihovu erodibilnost i propusnost vode omogućuju procjenu vjerojatnosti pojave kliza­nja. Među unutarnje, sastojinske čimbenike svrstali smo sastojinsku strukturu, sklop (gustoću sastojine) i prirodnost sastava drveća u šumama. Frehner et al. (2005) utvrđuju kako je za obavljanje hidrološke uloge šume najpogodnija raznodobna struktura drveća na maloj površini s visokim stupnjem zastiranja i ravnomjernom razdiobom razvojnih faza. Twery in Hornbeck (2001), dakle, preporučuju da u slivnom području i u obalnom pojasu gustoća gornjeg sloja krošanja bude iznad 70 %, predstavljajući tako tijesan, ali normalan zaklju­čak. Poželjan je što viši stupanj prirodnosti šuma, jer prirodna je struktura šuma prilagođena lokalnim ekološkim čimbenicima, što je itekako bitno pri osiguravanju ekološke uloge šume.
Vanjski, ekološki, i unutarnji, sastojinski, čimbenici rangirani na osnovi te­meljitog pregleda domaće i strane literature te stručnih mišljenja pedologa ifitocenologa Šumarskog instituta Slovenije (Gozdarskega inštituta Slovenije) i šumsko-privrednih planera Zavoda za šume Slovenije (Zavoda za gozdove Slovenije) u 3 razreda (tablica 1).
U sredini GIS najprije smo prekrili vanjske – ekološke čimbenike (nagib, tip tla) i dobili poligone s kombinacijom obaju rangova (tablica 2). Kod unutarnjih – sastojinskih čimbenika (sastojinska struktura, sastojinski zaključak i prirod­nost) izvor podataka bio je samo jedan, naime sastojinska karta Zavoda za šume Slovenije, zbog toga nije bilo potrebno prethodno prekrivanje podatko­vnih slojeva. U skladu s tablicom 1, svakom smo poligonu odnosno sastojini pripisali rangove za sva tri znaka koje smo dalje spojili u tri skupine (tablica 3).
Karta potreba za hidrološkom ulogom šume (slika1) rezultat je spoja vanj­skih – ekoloških čimbenika. U privrednoj šumi većina površina pokazuje male ili umjerene potrebe za hidrološkom ulogom šume. Stanje je znatno nepovolj­nije u zaštitnoj šumi, gdje su čak na 70 % površina izražene velike potrebe za hidrološkom ulogom šume. Udruženjem unutarnjih – sastojinskih čimbenika (sastojinske strukture, zaključka i prirodnost šuma) dobili smo kartu priklad­nosti šume za osiguravanje hidrološke uloge (slika 2). Više od polovine šuma u objema je kategorijama odgovarajuće strukturirano i pokazuju veliku pri­kladnost za osiguravanje hidrološke uloge, 28 % površina u privrednoj i 43 % u zaštitnoj šumi ima umjerene prikladnosti, međutim, manji dio ima male pri­kladnosti za osiguravanje hidrološke uloge šume. U zadnjem smo koraku spo­jili kartu potreba za hidrološkom ulogom šume i kartu prikladnosti šume za osiguravanje hidrološke uloge šume i dobili konačnu – sinteznu kartu (slika 3). Rezultati su pokazali problematično stanje u zaštitnim šumama, budući da je samo na punoj petini površina stanje pogodno, 46 % površina pokazuje prihvatljivo, a gotovo trećina površina nepovoljno stanje, što znači da pri­kladnost šume nije proporcionalna potrebama za hidrološkom ulogom šume.
Budući da ne možemo utjecati na vanjske – ekološke čimbenike, moramo se što više koncentrirati na osiguravanje povoljnog stanja unutarnjih – sasto­jinskih čimbenika. Za tu je svrhu izrađen plan provedbe šumsko-privrednih i šumsko-uzgojnih mjera (Fajon, 2007). Model za ocjenjivanje hidrološke uloge šume predstavlja kvalitetnu osnovu za planiranje šumsko-uzgojnih mjera, s kojima možemo u skladu s potrebama održavati ili poboljšati priklad­nost šume za osiguravanje hidrološke njezine uloge. Kritične površine moraju kod planiranja mjera imati prednost. Svaka je prostorna jedinica opremljena s pet vrsta podataka, koji omogućuju potpunu analizu čimbenika koji utiču na potrebe i prikladnost šume za ostvarivanje hidrološke uloge te opredjeljenje potrebnih mjera za poboljšanje stanja.

Ključne riječi: alpski sliv; hidrološka uloga; model vrednovanja; ocjenjivanje prikladnosti; šuma; višekori­sničko šumarstvo; alpski sliv; hidrološka uloga; model vrednovanja; ocjenjivanje prikladnosti; šuma; višekori­sničko šumarstvo

    autori:
    Planinšek, Špela  
    Ferreira, Andreja    
    Japelj, Anže  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Poljak,I., M. Idžojtić, M. Zebec  UDK 630* 174 + 652 269
Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba      
Sažetak: Zoološki vrt grada Zagreba, koji je ujedno i prvi zoološki vrt u Hr­vatskoj, osnovan je 1925. godine u perivoju Maksimir. S obzirom na važnost dr­veća i grmlja u oblikovanju prostora te na veliku povijesnu važnost pojedinih stabala, u radu je prikazan popis drvenastih svojti u Zoološkom vrtu te njihova dendrološka, hortikulturna i povijesna vrijednost. Na površini od oko 5,5 ha de­terminirano je 238 različitih svojti drvenastih biljaka iz 100 rodova, od kojih, 38 pripada golosjemenjačama, a 200 kritosjemenjačama. Najzastupljeniji rodovi su: JuniperusiPrunus(po 12 svojti),Salix(10 svojti),AceriBerberis(po 9 svojti), EuonymusiLonicera(po 7 svojti),PiceaiSpiraea(po 6 svojti) te s po 5 svojti Cornus,Cotoneaster,Fraxinus,ThujaiViburnum. Ukupno, s tropskim, suptrop­skim i mediteranskim vrstama koje se nalaze unutar Tropske kuće i Paviljona za majmune, u vrtu su prisutne 262 drvenaste svojte. Na području cijelog vrta rastu drvenaste vrste karakteristične za šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnog graba, od kojih je najzastupljeniji hrast lužnjak. Osim njih u vrtu je zasađen i velik broj autohtonih vrsta iz kontinentalnog područja Hrvatske, a prisutne su i različite alohtone i egzotične vrste. Dendrološka vrijednost vrta očituje se u veli­koj raznolikosti drvenastih svojti, što Zoološki vrt čini vrijednom zbirkom drvena­stih vrsta. Posebnu vrijednost vrtu daju stabla močvarnog taksodija i platana koja su zasađena još u vrijeme nastajanja maksimirskog perivoja. Pri odabiru biljnih vrsta za prostorno planiranje i oblikovanje unutar Zoološkog vrta, potre­bno je voditi računa o njegovom smještaju unutar povijesnog perivoja, autohto­noj vegetaciji na području parkovno-šumskog dijela Maksimira i o biljnim vrstama kao oblikovnom elementu za kreiranje ambijenta životinjskih nastambi.

Ključne riječi: dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Ma­ksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba; dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Ma­ksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba

    autori:
    Poljak, Igor
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    ZEBEC, Marko    ŠL
 
Domac, J., Z. Benković, V. Šegon, I. Ištok  UDK 630* 537 + 741 281
Kritični čimbenici u razvoju domaćeg tržišta peleta      
Sažetak: Kvaliteta sirovinskog potencijala, kao i tradicija u preradi drva te izraženi trendovi povećanja uporabe drvnih ostataka kao ekološkog i ob­novljivog materijala, imaju veliku ulogu u proširenju domaće industrije i trži­šta peleta. Iako ovisni o potražnji na tržištu i gospodarskoj isplativosti u odnosu na neobnovljive izvore energije, obnovljivi se izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati. Primjeri iz Austrije, Irske i Hrvatske ističu neke od ključnih čimbenika koji su utjecali na razvoj i stanje na tržištu peleta u tim zemljama. Na osnovi pregleda početnog i trenutačnog stanja i analize spome­nutih tržišta, u radu su definirani kritični čimbenici koji utječu na razvoj do­maćeg tržišta peleta. Kritični društveno-gospodarski čimbenici za razvoj nacionalnog tržišta peleta koji proizlaze iz predstavljenih analiza su: financij­ski poticaji, postojanje snažne drvno-prerađivačke industrije, strogi zahtjevi kvalitete na kotlove na pelete, uspostava djelotvornih mehanizama kontrole kvalitete za pelete, namjenski programi edukacije i certificiranje instalatera, povezivanje subvencija sa zahtjevima kvalitete za kotlove i certificiranjem in­stalatera, promotivne kampanje, poticanje nabave sustava grijanja na pelete za javne zgrade i razvoj poticaja za tvrtke koje pružaju energetske usluge.

Ključne riječi: društveno-gospodar­ski čimbenici; obnovljivi izvori energije; peleti; tržište; društveno-gospodar­ski čimbenici; obnovljivi izvori energije; peleti; tržište

    autori:
    Domac, Julije    
    BENKOVIĆ, Zlatko    ŠL
    Šegon, Velimir    
    Ištok, Iva