|
+ 2008 + 2009 + 2010 1-2/2011 3-4/2011 5-6/2011 7-8/2011 9-10/2011 11-12/2011 13/2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2011 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 213 | |
| STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA |  
|
|
| Gledajući televiziju, čitajući dnevni i tjedni tisak, prateći stručne skupove u naravi ili putem medija,stalno čujemo isto “nemamo strategije razvoja”, znači nemamo generalne strategije razvoja na raziniDržave, a nemamo je niti po svim granama gospodarstva, obrazovanja, znanosti, lokalne zajednice itd.,što je razumljivo, jer bi, uvjetno rečeno, zbroj tih strategija ili njihovih značajnijih dijelova, činio tu generalnu strategiju na razini Države.Tako primjerice na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, na temu “Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske” čujemo, kako nemastrategije razvoja poljoprivrede. Radi ograničenosti prostora za ovu rubriku, postavit ćemo samo nekapitanja po našem mišljenju značajna za strategiju razvoja naše struke. Ponajprije, imamo li mi strategijurazvoja? Da li je to možda ona Strategija koju je donijelaVlada RH još 2003. god.? Reći ćemo kako njuokvirno predviđa i osigurava Zakon o šumama, gospodariti i dalje po načelu potrajnosti. Pisali smo i uovoj rubrici o novom Zakonu o šumama, a i u rubriciAktualno o potrebi osuvremenjavanja važećeg Zakona. Resorno Ministarstvo osnovalo je Povjerenstvo za izradu novog Zakona, koje je počelo raditi stalo. Zna li struka zašto se stalo s radom? Da li bi možda neki članci bili u koliziji s onim što smo potpisali u pretpristupnim pregovorima s EU?Ašto smo to potpisali saznat ćemo navodno tek ovih dana,no, tko je zapravo pregovarao uime struke, zna li se?Ako imamo krovnu organizaciju struke Hrvatskošumarsko društvo, logično bi bilo i na toj razini uskladiti stavove i kadrove (ne mislimo političke), ionda izaći s njima i pred Državu i pred EU. No, kod nas, ako se ide po stručno mišljenje, onda se eventualno ide u Hrvatske šume d.o.o., što nije loše, ali u načelu one zastupaju stav trgovačkog društva, kojibi mogao biti vođen samo interesom firme i u mogućoj koliziji s generalnim stavom struke. Što je s pošumljavanjem opožarenih površina? Što je sa šumskom biomasom, da li se radi na tome da se ona zaistapočme tretirati kao značajan obnovljivi izvor energije na državnoj razini i da li je uključena u programEnergetske strategije razvoja, pa i u program zapošljavanja (pisali smo o tome koliko bi to bilo novihradnih mjesta)? Zašto neki sumnjaju u stručno i znanstveno verificirani podatak o mogućim raspoloživim količinama biomase u bliskoj budućnosti od preko 4 mil. tona, što je ekvivalent od oko 2 mil. tonanafte i zbog čega Država „nije sretna“ što ima domaći energent umjesto skupog uvoznog? Da li mi idalje planiramo samo prodaju sječke ili finalnog proizvoda, energije? Što ćemo s privatnim šumama ikako osigurati istovjetnost poslovanja šumama bez obzira na vlasništvo? Kao što vidimo, mi čak i kadaimamo planove, započinjemo ih, ne ispunjavamo ih i ne dovršavamo ih. U ovome broju Šumarskogalista u članku Domac, J. i dr., možemo saznati nešto više o razvoju domaćega tržišta peleta. U 2009. god.8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tone, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatljivijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom,i ovdje je u pitanju zapošljavanje,posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je i tu energetska strategija razvoja?Kako stojimo sa strategijom razvoja prerade drva, koliko smo proizvođači poluproizvoda, a koliko ikojih finalnih proizvoda, koji osiguravaju dodanu vrijednost i veće zapošljavanje? Kako i da li tu strategiju povezujemo sa strategijom razvoja domaćih proizvođača alata, ljepila, lakova, okova i dr., što ponovo implicira veće zapošljavanje. Ovo je samo nekoliko pitanja, a ima ih još, pa postavite ih iVi, kakone bi zaboravili nešto što bi trebalo ući u Strategiju razvoja (valjda će je Država napokon napraviti) i naposljetku razmislite o tome tko će sve te odgovore na pitanja pretočiti u našu Strategiju razvoja, i naposeuz razne lobije „ugurati“ u generalnu, državnu Strategiju razvoja? Pred nama su skori parlamentarni izbori, pa će biti interesantno vidjeti koju strategiju nude pojedine političke stranke i imaju li ju uopće. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Kutnar,L., D. Matijašić, R. Pisek | UDK 630* 907 : 629 + 114.4 (001) | 215 |
| Conservation Status and Potential Threats to Natura 2000 Forest Habitats in Slovenia |
|
|
| Summary: An example of the possible use of selected forest-stand based indicators for evaluation of conservation status was shown in case of the Natura 2000 forest habitats of Slovenia, and the potential threats to habitat types were identified. Using the existing forest-management system, and two levels of ICP Forests monitoring as sources of data on the size of habitat, tree composition, developmental phase and stand regeneration, growing stock and increment, dead wood, and level of naturalness of habitat, an attempt of evaluation of the conservation status of the forest habitat types of EU community interest (Habitat Directive 1992, Natura 2000) is presented. In total, the Natura 2000 forest habitat types in Slovenia represent almost one third of all forest area, and the prevailing forest habitat types are Illyrian Fagus sylvaticaforests, Luzulo-Fagetumbeech forests and Illyrian oak-hornbeam forests. Considering the direct influences of human activities and potential effects of climate change the floodplain and lowland forests of Alluvial forests with Alnus glutinosaandFraxinus excelsior, Riparian mixed forests of Quercus roburand other broadleaves, as well as Illyrian oak-hornbeam forest, are among the most threatened forest habitat types. Taking into account the small area of habitat type and the set of different threats, the priority habitat types of Tilio-Acerionforests of slopes, screes and ravines, (Sub-) Mediterranean pine forests and Bog woodland are also endangered. Despite the large number of factors threatening the Slovenian forests, the high level of studied parameters indicates the favourable conservation status of forest habitat types. However, the additional focus on the EU priority habitat types and on rare habitat types on the national level has been suggested to improve the existing forest management planning system, and additional forest-relevant indicators specific to particular habitat types have to be incorporated in the system. Key words: biodiversity; favourable conservation status; forest management planning; habitat type; indicators; monitoring; biodiversity; favourable conservation status; forest management planning; habitat type; indicators; monitoring |
autori: Kutnar,Lado   Matijašić, Dragan Pisek, Rok | |
| Lubojacký,J., J. Holuša | UDK 630* 453 (001) | 233 |
| Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps |
|
|
| Abstract: The numbers of Ips typographus beetles captured in treated tripod trap logs (tripods) were compared to catches from Theysohn pheromone traps (TPTs). In 2010, at each of the three localities, five TPTs and five tripods baited with Pheagr IT pheromone evaporators were installed with 10 m spacing. Weekly inspections were made during the entire period of I.typographus flight activity (April 30 – October 1). The tripods were treated with insecticide Vaztak 10 SC on April 23, 2010 and then repeatedly every seven weeks along with the renewal of the pheromone evaporator. The study showed that the TPTs trapped approximately one-third more beetles than did the tripods. The TPT captures showed a dominance of females over males, while in tripods the sex ratio was balanced. The TPTs and tripods both trapped approximately the same numbers of males, but the females were distinctly more numerous in the TPTs. In both cases, more adults were captured during spring than in summer. Keywords:Ips typographus, tripod trap logs, pheromone trap, sex ratio |
autori: Lubojacký, Jan Holuša, Jaroslav | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Posavec,S., M. Šporčić, D. Antonić, K. Beljan | UDK 630* 649 | 243 |
| Poticanje inovacija – ključ razvoja u hrvatskom šumarstvu |
|
|
| Sažetak: U radu se prikazuju rezultati istraživanja inovativnosti i kreativnosti koja su tijekom 2010. godine provedena u Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb. Istraživanjima je na temelju ispitivanja percepcije inovacija i značenja inovativnosti, određivanja inovacijskog potencijala i glavnih zapreka koje onemogućavaju inovacije, vrste inovacija i njihove implementacije te odnosa poduzeća prema znanju i inovacijama, utvrđeno postojeće stanje inovativnosti i kreativnosti u državnom šumarskom poduzeću. Rezultati istraživanja ukazuju na nisku razinu inovativnosti u hrvatskom šumarstvu. Oko dvije trećine ispitanika smatra da se inovacijama ne poklanja dovoljno pozornosti. Svrha rada je pružiti informaciju o inovacijama u hrvatskom i europskom šumarstvu, ukazati na potrebu poticanja i razvijanja kulture inovacija te na taj način doprinijeti tome da šumarska struka razvije svijest o značenju i ulozi inovacija u šumarstvu. Ključne riječi: ekonomika šumarstva; inovacije u šumarstvu; inovativnost; kreativnost; ekonomika šumarstva; inovacije u šumarstvu; inovativnost; kreativnost |
autori: POSAVEC, Stjepan ŠL ŠPORČIĆ, Mario ŠL Antonić, Davor BELJAN, Karlo ŠL | |
| Planinšek,Š., A. Ferreira, A.Japelj | UDK 630* 116 + 907 | 257 |
| A Model for Evaluation of the Hydrological Role of a Forest |
|
|
| Abstract: The aim of this paper is to present a method for allocating and evaluating forest areas with hydrological roles and for determining the necessary forest management measures. The method was tested in the Draga watershed, which is characterised by a high proportion of forest cover (83 %). The development of a GIS-based decision support model first required determining the needs for the forest hydrological role as well as the capacity of forest sites for providing that role. The needs for the hydrological role of forest are expressed by external, ecological factors (terrain slope and forest soil types distinguished by their erodibility and ground porosity). A forest’s capacity to assure the hydrological role is expressed by internal, forest stand factors (stand structure, stand density and the degree of stand naturalness). The merged variables describing the needs and capacity were further divided into three groups: low-medium-high needs and high-medium-low capacities for providing the hydrological role. Overlapping the needs and capacity revealed locations where the needs exceed the capacity, and where erosion problems may occur in the field. A side-result of the model is the list of necessary forest management measures for enhancing forest hydrological role that can be applied to every combination of external and internal factors. Key words: alpine watershed; evaluation model; forest; hydrological role; multiple-use forestry; suitability evaluation; alpine watershed; evaluation model; forest; hydrological role; multiple-use forestry; suitability evaluation |
autori: Planinšek, Špela Ferreira, Andreja Japelj, Anže | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Poljak,I., M. Idžojtić, M. Zebec | UDK 630* 174 + 652 | 269 |
| Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba |
|
|
| Sažetak: Zoološki vrt grada Zagreba, koji je ujedno i prvi zoološki vrt u Hrvatskoj, osnovan je 1925. godine u perivoju Maksimir. S obzirom na važnost drveća i grmlja u oblikovanju prostora te na veliku povijesnu važnost pojedinih stabala, u radu je prikazan popis drvenastih svojti u Zoološkom vrtu te njihova dendrološka, hortikulturna i povijesna vrijednost. Na površini od oko 5,5 ha determinirano je 238 različitih svojti drvenastih biljaka iz 100 rodova, od kojih, 38 pripada golosjemenjačama, a 200 kritosjemenjačama. Najzastupljeniji rodovi su: JuniperusiPrunus(po 12 svojti),Salix(10 svojti),AceriBerberis(po 9 svojti), EuonymusiLonicera(po 7 svojti),PiceaiSpiraea(po 6 svojti) te s po 5 svojti Cornus,Cotoneaster,Fraxinus,ThujaiViburnum. Ukupno, s tropskim, suptropskim i mediteranskim vrstama koje se nalaze unutar Tropske kuće i Paviljona za majmune, u vrtu su prisutne 262 drvenaste svojte. Na području cijelog vrta rastu drvenaste vrste karakteristične za šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnog graba, od kojih je najzastupljeniji hrast lužnjak. Osim njih u vrtu je zasađen i velik broj autohtonih vrsta iz kontinentalnog područja Hrvatske, a prisutne su i različite alohtone i egzotične vrste. Dendrološka vrijednost vrta očituje se u velikoj raznolikosti drvenastih svojti, što Zoološki vrt čini vrijednom zbirkom drvenastih vrsta. Posebnu vrijednost vrtu daju stabla močvarnog taksodija i platana koja su zasađena još u vrijeme nastajanja maksimirskog perivoja. Pri odabiru biljnih vrsta za prostorno planiranje i oblikovanje unutar Zoološkog vrta, potrebno je voditi računa o njegovom smještaju unutar povijesnog perivoja, autohtonoj vegetaciji na području parkovno-šumskog dijela Maksimira i o biljnim vrstama kao oblikovnom elementu za kreiranje ambijenta životinjskih nastambi. Ključne riječi: dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Maksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba; dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Maksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba |
autori: Poljak, Igor IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL ZEBEC, Marko ŠL | |
| Domac, J., Z. Benković, V. Šegon, I. Ištok | UDK 630* 537 + 741 | 281 |
| Kritični čimbenici u razvoju domaćeg tržišta peleta |
|
|
| Sažetak: Kvaliteta sirovinskog potencijala, kao i tradicija u preradi drva te izraženi trendovi povećanja uporabe drvnih ostataka kao ekološkog i obnovljivog materijala, imaju veliku ulogu u proširenju domaće industrije i tržišta peleta. Iako ovisni o potražnji na tržištu i gospodarskoj isplativosti u odnosu na neobnovljive izvore energije, obnovljivi se izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati. Primjeri iz Austrije, Irske i Hrvatske ističu neke od ključnih čimbenika koji su utjecali na razvoj i stanje na tržištu peleta u tim zemljama. Na osnovi pregleda početnog i trenutačnog stanja i analize spomenutih tržišta, u radu su definirani kritični čimbenici koji utječu na razvoj domaćeg tržišta peleta. Kritični društveno-gospodarski čimbenici za razvoj nacionalnog tržišta peleta koji proizlaze iz predstavljenih analiza su: financijski poticaji, postojanje snažne drvno-prerađivačke industrije, strogi zahtjevi kvalitete na kotlove na pelete, uspostava djelotvornih mehanizama kontrole kvalitete za pelete, namjenski programi edukacije i certificiranje instalatera, povezivanje subvencija sa zahtjevima kvalitete za kotlove i certificiranjem instalatera, promotivne kampanje, poticanje nabave sustava grijanja na pelete za javne zgrade i razvoj poticaja za tvrtke koje pružaju energetske usluge. Ključne riječi: društveno-gospodarski čimbenici; obnovljivi izvori energije; peleti; tržište; društveno-gospodarski čimbenici; obnovljivi izvori energije; peleti; tržište |
autori: Domac, Julije BENKOVIĆ, Zlatko ŠL Šegon, Velimir Ištok, Iva | |