|
+ 2008 + 2009 + 2010 1-2/2011 3-4/2011 5-6/2011 7-8/2011 9-10/2011 11-12/2011 13/2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2011 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 97 | |
| NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA |  
|
|
| Kada govorimo o vrijednosti šuma, uvijek napominjemo i potcrtavamo, kako uz klasično-gospodarsku, ona ima i općekorisnu ulogu, pa time i vrijednost. Ona je u načelu višestruko veća (i do 50 puta) od klasično gospodarske vrijednosti, ovisno o njenoj ekološkoj (hidrološkoj, vodozaštitnoj, protuerozijskoj, klimatskoj, protuemisiskoj), socijalnoj (estetskoj, zdravstvenoj, rekreacijskoj, turističkoj) i ekofiziološkoj (genetskoj, bioraznolikosnoj, fiziološkoj) ulozi.Vrednovanje općekorisne uloge određuje se na temelju procjene, a većina korisnika te uloge šume teško je spremna priznati tu vrijednost, pai platiti je, iako je ona zapravo neprocjenjiva kao ljubav majke prema djetetu, kako napominju neki autori. Klasično gospodarska vrijednost pak može se puno egzaktnije utvrditi. Ona se temelji na mjerljivim pokazateljima: količinama, kvaliteti, uporabi ovisnoj o vrsti, načinui stupnju finalizacije,potražnji na tržištu i naposljetku otržišnim cijenama, od šumskih drvnih proizvoda dovisoko finaliziranih proizvoda drvoprerađivačke industrije. U šumarstvu se gospodarskom osnovom propisuju zadaci i cilj gospodarenja, a potrebnom količinom i kvalitetom uzgojnih radova utječemo na količine (prirast) i kvalitetu šumskih drvnih proizvoda. Cilj je naravno proizvesti što veću količinu i čim više najkvalitetnijih proizvoda koje pojedina šumska vrsta drveća može dati,staviti na tržište sve, a ne samo neke šumske drvne proizvode, i naposlijetku polučiti najveću moguću tržišnu cijenu. Poželjno je,trebalo bi i logično je s obzirom na blizinu proizvoda neopterećenog velikim troškovima prijevoza, da kupac bude uvjetno rečeno domaći drvoprerađivač, koji što većom finalizacijom pravilno koristi kvalitetan šumski proizvod ostvaren sukladno postavljenom cilju gospodarenja, čime stvara dodanu vrijednost iosiguravaviše radnih mjesta. Takav kupac, plativši pravu cijenu šumskog drvnog proizvoda,vjerujemo daneće primjerice iz furnirskog trupca proizvoditi parket, jer mu se to neće isplatiti. Kako je gotovo 80 % naših šuma u državnom vlas ni štvu, potrebno je reći i uputiti one koji ne razmišljaju na ovakav način i dopuštaju, pa i potiču da se radi, kao što se kod nas radi, da sudjeluju u rasipanju nacionalnog bogatstva i obezvređuju rad nekoliko generacija šumarskih stručnjaka: Drvoprerađivači pak, proizvodeći i izvozeći nisko finalizirane prozvode (poluproizvode), prepuštaju drugima stvaranje dodane vrijednosti. Ozbiljne visokofinalne proizvođačedanas možemo nabrojiti prstima jedne ruke, proizvođače poluproizvoda prstima dvije ruke, a pilanara je “bezbroj”. Da li uopće znamo tko i kakav proizvod iz naše visoko vrijedne sirovine proizvodi, koliko radnih mjesta osigurava a koliko ih “prosipa”, koliko plaća radnu snagu legalno a koliko na crno, da li dobit ulaže u kadrove, opremu i nove tehnologije kako bi postao konkurentan,ili su ga primamile trenutno lihvarske zarade pa ulaže primjerice u stanove, kojima sada kada ih ne može prodati plaća drvnu sirovinu?Gotovo svima njima je, usput rečeno, drvna sirovina kažu preskupa, iako sudjeluje s manje od 20 % u ukupnim troškovima proizvodnje, a cijena i nije tržišna, jer ne diktiraje tržište, nego uvjetno rečeno država (u proklamiranom tržišnom gospodarstvu!). Rokovi plaćanja su posebna priča, 60 a obično idu naprosječno i 90 dana, što implicira da je koeficijent obrtaja potraživanja samo 4 puta i trebao bi svakog privrednika,pa i državu ozbiljno zabrinuti. I još nešto, upravo drvoprerađivači kod prodaje svojih proizvoda koriste certificiranost hrvatskih šuma, a ne razmišljaju da jeona i rezultat ulaganja u njihovo uzgajanje i zaštitu. Uz pitanje racionaliziranja troškova i reorganizacije i šumarstvu možemo postaviti pitanje glede finaliziranih proizvoda, kao što je: zašto se ne bavi iznalaženjem profitabilnijeg načina pridobivanja do sada nekorištene drvne biomase iz šume, a ne prodajom sječke umjesto lokalnih financijskih službi? I naposljetku zašto, kao primjerice Austrija, neproizvodi i prodaje finalni proizvod – energiju umjesto biomase. Ili, što je s drvnim proizvodima iz privatnih šuma. Tko se time i da li se bavi, jer Zakon o šumama i svi ostali zakoni vrijede za sve šumovlasnike! Pitanja je mnogo i na jednoj i drugoj strani, i kada bi objektivno odgovorili na njih, našli bi i rješenje za ukupni boljitak, no glavno je pitanje možemo li mi to ihoćemo li? Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović | UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001) |
99 |
| Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru |
|
|
| Sažetak: Obična jela (Abies alba Mill.) je najoštećenija vrsta šumskog drveća u Republici Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje njezinih stabala. Zbog intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takve pojave izazivaju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških uvjeta te probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u Gorskom kotaru, u području bukovo-jelovih i jelovih šuma. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla šumskih otvora, te prirodno pomlađivanje na njima. Obavljene su kemijske i mikrobiološke analize šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale se određivanje broja bakterija i gljiva, kao i zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama. Prema kemijskim pokazateljima utvrđene su veće vrijednosti u kontrolnim plohama (šumska sastojina) u odnosu na velike šumske otvore. Iznimka je bio mali šumski otvor, gdje su vrijednosti kemijskih varijabli tla bile veće u otvoru nego na pripadajućoj kontrolnoj plohi. U pogledu zastupljenosti pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama mali šumski otvor ima srednju biogenost tla, dok veliki otvori imaju slabu biogenost tla. U velikom otvoru u šumi bukve i jele utvrđen je manji broj aerobnih asimbiotskih fiksatora dušika i celulolitičkih gljiva u odnosu na kontrolnu plohu. Mali otvor u šumi bukve i jele imao je veću zastupljenost pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama tla u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu, osim celulolitičkih gljiva. Najveća biogenost tla utvrđena je u malom otvoru. U velikom otvoru u šumi jele s rebračom u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je značajno manji ukupan broj gljiva i celulolitičkih gljiva. S obzirom na brojnost starijih biljaka utvrđena je dobra pomlađenost listopadnim vrstama drveća unutar samih otvora i to gorskim javorom i običnom bukvom. Ključne riječi: funkcionalne skupine mikroorganizama u tlu; mikrobiološke značajke tala; obična jela; odumiranje stabala; prirodno pomlađivanje.; šumski otvori |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL TIKVIĆ, Ivica  ŠL SELETKOVIĆ, Zvonko ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL SELETKOVIĆ, Ivan ŠL Blažinkov, Mirela  Mrkonjić Fuka, Mirna Redžepović, Sulejman | |
| Kutnar, L., A. Kobler | UDK 630* 188 + 111.8 (001) | 113 |
| Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia |
|
|
| Abstract: By using an empirical GIS model, the potential spatial changes of forest vegetation driven by expected climate change have been analysed. Based on the three different scenarios predicting climate warming in Slovenia (the mean, pessimistic and optimistic scenarios), the simulation showed that the share of vegetation types will be altered under the impacts of climate change, and the shift of vegetation belts upwards might be expected. By the year 2100, the share of mesic beech forests is likely to decrease. From ecological, – nature-conservation – and forest-management points of view, the predicted decrease of the share of Dinaric fir-beech forests is especially important. The model predicts an increase of the share of thermophilous forests from the present 14% to a range between 50% (according to the optimistic scenario) and 87% (according to the pessimistic scenario). A significant part of the coniferous forest with Picea abiesand Abies alba predominating might be converted to deciduous forests. Key words: climate change; climate scenarios; forest vegetation; model; simulation |
autori: Kutnar, Lado Kobler, Andrej | |
| Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić | UDK 630* 111 +120 : 164 (001) | 127 |
| Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska) |
|
|
| Sažetak: Urušna ponikva Japage nalazi se u zapadnom dijelu Žumberka. Istraživanjem je utvrđeno da je oblikovana u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (vapnenci i breče). Svojim dimenzijama ističe se kaonajveća takva pojava na području Žumberka. Volumen ponikve je oko 54 000 m3. Mjerenjima mikroklimatskih parametara u Japagama (s prekidima od 2007. do 2009. godine) dokazana je temperaturna inverzija u toplom dijelu godine. U vege tacijskom periodu 2007. i 2008. godine na području Japaga istraživana je i flora. Popisivane su vrste koje rastu na različitim dubinama i ekspozicijama. Ukupno je zabilježeno 59 svojti biljaka. Od vrsta svojom nazočnošću prevladavale su paprati i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu gdje je smanjena osvijetljenost i povećana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. Zabilježene biljke podvrgnute su i analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti i životnih oblika. Ključne riječi: ekološke indikatorske vrijednosti; flora; geomorfologija; Japage; mikroklima; Žumberak |
autori: Buzjak, Nenad Buzjak, Suzana Orešić, Danijel | |
| Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić | UDK 630* 187 (001) | 139 |
| Numerical and PhytosociologicalAnalysis of the Junipero sibiricae -Pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 Association and Comparison to Mediterranean Forests Dominated by Pinus nigra Arn. s.l. |
|
|
| Summary: This study analyses the ecological and syntaxonomical characteristics of theJunipero sibiricae -Pinetum dalmaticaeDomac(1956) 1965 association. This association is present only on higher altitudes of Biokovo Mountain situated on the eastern Adriatic coast. With its highest peak at an altitude of 1,762m, Biokovo is one of the hotspots of plant endemism in Croatia. It is highly influenced by the Mediterranean climate which is expressed up to the higher parts of the mountain, although, due to its height, it has weakened montane and alpine conditions on the peaks. According to the present syntaxonomical solution, the researched association belongs to the submediterranean alliance Ostryo-Carpinion orientalis in the Quercetalia pubescentisorder in the Querco-Fageteaclass. Numerical and syntaxonomical analyses suggest thatJunipero sibiricae -Pinetum dalmaticaeon Biokovo differs from all other Dalmatian pine vegetation types. Cluster analysis, Indicator species analysis together with Nonmetric multidimensional scaling used to compare it to forests dominated by Pinus nigras.l. from other Mediterranean areas (Greece, Iberian peninsula, Corsica and Sicily) suggested it should be classified in thePino-Junipereteaclass, theJuniperetalia haemisphaericaeorder, and the eastern Mediterranean Berberidocraeticae-Juniperion foetidissimae alliance. The resemblance of Junipero sibiricae -Pinetum dalmaticaewith eastern Mediterranean associations and its inclusion into mentioned syntaxa is confirmed phytosociologically and ecologically. Key words: Biokovo Mountain; multivariate analysis; Pinus nigra subsp. dalmatica; syntaxonomy |
autori: Sedlar, Zorana Hršak, Vladimir Šoštarić, Renata | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nodilo, Marija | UDK 630* 272 | 153 |
| Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu |
|
|
| Sažetak: Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni. Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade. U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen pergolom od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila karantena, pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dolazimo do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom. Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem maslinika i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja. Ključne riječi: benediktinski samostan; maslinik; prijedlog uređenja; uređenje otočića; vrt u klaustru |
autori: NODILO, KOLAREVIĆ, Marija ŠL | |
| Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević | UDK 630* 188 + 114 | 161 |
| Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija) |
|
|
| Sažetak: U radu su prikazana specifična pedološko-floristička obilježja šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis na području Krndije iznad sela Gradište. Ustanovljeno je da se na navedenom lokalitetu isprepliću elementi šumske zajednice sladuna i cera i zajednice medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentisKlika1938) uvjetovane geološko-litološkim i edafskim čimbenicima. Ključne riječi: Eutrični ranker; medunac; selo Gradište; sladun; trahiandeziti |
autori: PUAČA, Berislav ŠL NAJVIRT, Željko ŠL MILIČEVIĆ, Ante ŠL | |