|
+ 2008 + 2009 1-2/2010 3-4/2010 5-6/2010 7-8/2010 9-10/2010 11-12/2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2010 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 557 | |
| NA KRAJU GODINE |  
|
|
| Kada se završava godina, običaj je podvući crtu, analizirati rezultate i zaključiti da li smo postavljene zadaće početkom godine, uspješno ili manje uspješno obavili. No, ovoga puta, osvrnut ćemo se na ono što nas očekuje u nadolazećoj 2011. god., koja je 2007. god. upravo na prijedlog hrvatske delegacije na Ministarskoj konferenciji UN u New Yorku proglašena Međunarodnom godinom šuma. Poznato je da je primjerice: 2002. god. bila Međunarodna godina planina, 2003. voda, 2006. zaštite tla, 2007., 2008. i 2009. planeta Zemlje, a 2010. biološke raznolikosti. Sva ova proglašenja i njihova obilježavanja, imaju za cilj ukazati na probleme očuvanja i poboljšanja stanja te senzibilizirati javnost da se zajedno sa struč njacima uključi u zaštitu prirode. Činjenica je, da veliko povećanje broja stanovništva (polovinom prošloga stoljeća 3, a sada gotovo 7 milijardi), tehnološki napredak, neodgovorno ponašanje prema prirodi i najčešće beskrupulozno profiterstvo, dovode do njenog ugrožavnja. Šuma kao najsloženiji ekosustav zaslužuje posebnu pozornost, što je kao što vidimo prepoznala i međunarodna zajednica. No, nije dovoljno samo voljeti prirodu, u ovome slučaju šumu, o njoj treba nešto i znati, što je često naš prigovor raznim novozaštitarima. Čitav je niz aktivnosti radna skupina u MRRŠVG planirala za obilježavanje Međunarodne godine šuma, a u koje je uklopljen i program aktivnosti HŠD-a. Većina njih ima upravo edukatvni sadržaj, a to je zaista prilika hrvatskoj šumarskoj struci da iskoristi tu otvorenu tribinu, kako bi se predstavila javnosti u pravom svijetlu i srušila najčešću percepciju javnosti o šumarstvu, koju ona svodi na sjekiru i trupac, i to isključivo u negativnom svijetlu. Nije potrebno bježati od toga trupca, jer on u daljnjoj preradi dobiva svoj uporabni oblik potreban u životu čovjeka, no javnost bi morala znati da je on samo nusprodukt uzgajanja, zaštite i obnove šuma, a cijena toga trupca, usput rečeno, kod nas je najčešće daleko od tržišne. Imamo priliku naglasiti ponajprije općekorisne funkcije šuma (gospodarske, ekološke i socijalne), koje osiguravamo svojim stručnim radom na načelima potrajnog gospodarenja. Potrebno je objasniti zašto zagovaramo gospodarske zahvate u šumi, što znači njenu aktivnu a ne pasivnu zaštitu. Poznata je činjenica da ljudi shvate vrijednost nečega tek kada to izgube, što nikako ne bi željeli da se to dogodi sa šumama. Naravno da u izvršenju programa obilježavanja 2011. Međunarodne godine šuma, očekujemo podrš ku medija, koji će popratiti sve aktivnosti. Na žalost, napisi u dnevnom tisku, kada je riječ o šumi i šumarstvu, najčeće su s negativnim predznakom i oni uglavnom prate nazovimo “slučajeve”, a nisu edukativni u onom smislu kojega bi struka željela. Šume i šumska zemljišta pokrivaju 46 % kopnene površine Hrvatske, njih je sačuvala i o njima brine šumarska struka, pa je stoga nepojmljivo, iako je bilo pokušaja, da nacionalna televizija u svome programu nema redovitu informativno-edukativnu emisiju o šumi i šumarstvu. Ako nedjeljom gledamo Poljoprivrednu emisiju i More, pitamo se zašto nema slične emisije o šumi i šumarstvu. Možemo li takvu emisiju imati barem u 2011. Međunarodnoj godini šuma? Očekujući da će šumarska struka iskoristiti priliku i u pravom svijetlu predstaviti se u Međunarodnoj godini šuma, čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2011. godinu. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić | UDK 630* 188 + 174.7 (001) | 559 |
| Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak: U široj okolici Zavižana na sjevernom Velebitu, S. Bertović je (1975) opisao smrekovu asocijaciju sa šarenkastom šašuljicom (Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975). Naziv je asocijacije nelegitiman (čl. 31. i 34a, Međunarodni kodeks fitocenološke nomenklature /ICPN/, Weber, Moravec i Theurillat 2000) pa je u radu naziv promijenjen u Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco i tako nomenkaturno revidiran. Osim toga, fitocenoza je istražena na širem području Dinarida u Hrvatskoj te uspoređena sa srodnim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, uz određivanje dijagnostički važnih vrsta. Ključne riječi: Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975; ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco; Dinaridi; florni sastav; Hrvatska |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL Alegro, Antun  Šegota, Vedran Šapić, Irena | |
| Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec | UDK 630* 164 (001) | 569 |
| Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području Hrvatske podravine prema morfološkim svojstvima listova |
|
|
| Sažetak: Istraživana je varijabilnost pet populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) s područja sjeverozapadne Hrvatske, uz rijeku Dravu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin i Veliko Polje. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Konstatirana je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 17,63 % za svojstvo broja primarnih zubaca subapikalne regije lista do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke. Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobno najsličnije populacije Svibovica, Gotalovo i Banov Brod. Populacija Veliko Polje od ostalih se populacija izdvaja zbog jakog negativnog antropogenog utjecaja, dok je odvajanje najsjevernije populacije Varaždin uvjetovano njenim zemljopisnim položajem i specifičnim staništem. Ključne riječi: morfometrijska varijabilnost; Podravina; Ulmus minor Mill. sensu latissimo |
autori: ZEBEC, Marko ŠL IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Poljak, Igor Mihaldinec, Iva | |
| Cojzer, M., R. Brus | UDK 630* 182 (001) | 581 |
| Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji |
|
|
| Sažetak: Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata. U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istraživanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dvadeset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvojnih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljoprivrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma. Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacijske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordinacija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilnosti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hektaru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama grmlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju razvoja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojavljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija razvoja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju koljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je dominirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najčešće se pojavljuje Carpinus betulus. Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betulus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadijima ponovo dominira Fagus sylvatica. |
autori: Cojzer, Mateja | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić | UDK 630* 582 | 593 |
| Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM |
|
|
| Sažetak: Ovaj rad bavi se ispitivanjem metoda transformacije katastarskih podataka, kao i izborom najbolje gustoće identičnih točaka potrebnih za naknadni proces homogenizacije katastarskog plana nastalog grafičkom metodom izmjere. Kao pilot područje odabrana je K.o. Brckovljani. Transformacija katastarskih podataka obavljena je korištenjem Jedinstvenog transformacijskog modela i 7-parametarske transformacije. Rezultati usporedbe dviju transformacija upućuju na Jedinstveni transformacijski model kao bolje rješenje, budući da za razliku od 7-parametarske transformacije izbjegava dodatne radove potrebne za određivanje lokalnih parametara te daje zadovoljavajuću točnost. U postupku homogenizacije, glede gustoće, određena su tri uzorka identičnih točaka uspoređujući katastarski plan s digitalnim ortofoto planom mjerila 1:5000. Najveća postignuta gustoća od 0,16 IT/ha, iako ekonomski najnepovoljnija, pokazala se kao jedina opravdana opcija u tehničkom smislu, budući da su manje gustoće na kontrolnim točkama upućivale na degradaciju točnosti katastarskog plana, što ni u kom slučaju nije dopustivo. Ključne riječi: digitalni katastarski plan; homogenizacija; HTRS96/TM; katastar; transformacija |
autori: Cetl, Vlado Barišić, Bojan Šarušić, Ivica | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Kovácsová, P., M. Antalová | UDK 630* 589 | 603 |
| “Precizno šumarstvo” – definicija i pripadajuće tehnologije |
|
|
| Sažetak: Članak upoznaje znanstvenu i stručnu javnost s osnovnim informacijama vezanima za pojam “precizno šumarstvo”. Ovaj termin obuhvaća novi koncept šumarskog djelovanja koji se oslanja na moderne alate i tehnologije, s ciljem dobivanja što veće količine pravodobnih i korektnih informacija nužnih za sustav podrške pri odlučivanju. “Precizno šumarstvo” jednako je vezano uz zadovoljavanje aktualnih ciljeva gospodarenja šumama s ekonomskog, socijalnog i ekološkog stajališta, ali i s drvno-tehnološkog gledišta šireg šumarskog sektora. Od modernih tehnologija danas su u europskom šumarstvu najzastupljenije one vezane uz daljinska istraživanja i geografski informacijski sustav (GIS). U novije se vrijeme u mnogim područjima šumarske znanosti i prakse koriste različiti navigacijski sustavi. Novi globalni trend koji se sve više primjenjuje u poljoprivredi, odnosi se na sustav podrške pri odlučivanju – tzv. “Decision support system (DSS)”. Pojedine tehnologije navedenog sustava već su našle praktičnu primjenu u šumarstvu. Takvi su npr. alati za identifikaciju pogrešaka na sortimentima te instrumenti za testiranje i mjerenje drvnog materijala. Zbog svoje praktičnosti i pravovremenih informacija, postoji velik interes za primjenom tehnologija “preciznog šumarstva” u mnogim područjima operativnoga šumarstva. Precizno šumarstvo koristi razne tehnike i alate koji se različito klasificiraju. U ovom radu klasifikacija je napravljena u 5 kategorija: • Geodetske tehnologije (GNSS - globalni navigacijski satelitski sustavi) koje uključuju tehnologije za kartiranje šuma, inercijske navigacijske sustave, zemaljske laserske skenere i laserski daljinomjere, od kojih je jedan model pri kazan na slici 1.); • Avionske i satelitske tehnologije daljinskih istraživanja kao LIDAR (Light Detection and Ranging) i IFSAR (Interferometric Synthetic Aperture Radar); • U realnom vremenu procesni skener za kontrolu drva (identifikacija radio frekvencijom na slici 2., ultrazvučni detektori propadanja drva na slici 3., kompjuterizirana tomografija na slici 4.); • Geografski informacijski sustav (GIS); • Sustav podrške pri odlučivanju koji je spojiv sa GIS-om. U Slovačkoj, na Tehničkom Sveučilištu u Zvolenu razvijeni su softverski sustavi podrške kod odlučivanja pod sljedećim nazivima: • OTHS (Optimal harvesting and logging technology selection) – program za odabir optimalne tehnologije kod sječe i privlačenja/izvoženja) sortimenata; • FFRA (Forest Fire Risk Assessment) – program za procjenu rizika od nastanka požara; • SYBILA – softver za simulaciju rasta drveta koji se primjenjuju u šumarstvu i ekologiji. Usprkos raznovrsnim definicijama pojedinih autora, koncept “preciznog šumarstva”, prikazan u obliku dijagrama na slici 6., podrazumijeva planiranje i provođenje aktivnosti vezanih za različita stajališta gospodarenja šumom te operacije za poboljšanje kvalitete finalnih proizvoda od drva, iskorištenje drvnih resursa, smanjenje otpada, povećanje dobit i održavanje kvalitete okoliša. Predviđanja su da će integracija “preciznog šumarstva” u bliskoj budućnosti u slovačkom šumarstvu voditi itekako važnu ulogu, posebice radi omogućavanja brze i izravne komunikacije između pojedinih šumarskih operatera s ciljem dobivanja pravovremenih i korisnih informacija za donošenje ključnih odluka. Posljedično, to će omogućiti smanjenje troškova i povećanje prihoda i profita i za šumarska poduzeća i za drvnu industriju. |
autori: Kovácsová, Petronela Antalová, Mária | |
| Landekić, Matija | UDK 630* 302 + 384 | 613 |
| Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u Hrvatskom šumarskom sektoru |
|
|
| Sažetak: U prvome dijelu rada iznosi se pregled tema vezanih za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, predstavljenih na 3. međunarodnom skupu “Zaštita na radu i zaštita zdravlja” održanom u Zadru. Uvodno se, putem standardnih pokazatelja, prikazuje nacionalna razina sigurnosti u ključnim gospodarskim djelatnostima u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada ukratko su prikazana aktualna istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, s naglaskom na potrebu uspostave Centra za šumski rad kao pretpostavke unapređenja radne tehnike, kvalitete i sigurnosti pri šumskome radu te organizacijske kulture, kako u privatnom, tako i u državnom šumarskom sektoru. U središnjem dijelu rada prika zuje se stanje zdravstvene zaštite i sigurnosti pri radu u državnom šumarskom poduzeću u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti u RH za 2009. godinu, pri čemu se koristi pokazatelj ‘broj ozljeda te broj priznatih profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika’. Značajne razlike šumarstva u odnosu na druge djelatnosti, unatoč prepolovljenom broju ozljeda kroz zad njih deset godina u državnom šumarskom poduzeću, treba tražiti u i nadalje velikom broju različitih opasnosti i visokom riziku šumskoga rada, nestandardiziranim radnim procesima te niskoj svijesti zaposlenika, posebice o važnosti pravilnog i ravnomjernog korištenja dnevnog radnog potencijala te općenito dinamike rada. Ključne riječi: gospodarske djelatnosti RH; komparacija stanja za 2009.; organizacijska kultura; sigurnost i zdravlje u šumarstvu |
autori: Landekić, Matija | |
| Balenović, I., H. Marjanović, M. Benko | UDK 630* 569 + 587 | 623 |
| Primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak: U uređajnoj inventuri šuma u Hrvatskoj koriste se isključivo terestričke metode prikupljanja podataka, koje iziskuju velik utrošak vremena i radne snage, a samim time i značajna novčana sredstva. Primjenom metoda daljinskih istraživanja smanjuje se terenski rad, što otvara mogućnost ušteda vremena i novca. Iako su posljednjih tridesetak godina provedena različita istraživanja o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u šumarskoj praksi, klasične fotogrametrijske metode nisu našle širu praktičnu primjenu u uređivanju šuma. Razvojem digitalnih aerofotogrametrijskih kamera i digitalnih fotogrametrijskih stanica ponovno je otvoreno pitanje mogućnosti primjene fotogrametrije u praktičnom uređivanju šuma. U radu je dan pregled dosadašnjih istraživanja i rezultata primjene aerosnimaka na poslovima uređivanja šuma u Hrvatskoj. Prikazano je trenutno stanje razvoja tehnologije na području digitalne fotogrametrije, te nekoliko odabranih istraživanja u kojima se opisuju mogućnosti i ograničenja primjene suvremenih fotogrametrijskih metoda u uređivanju šuma u Europi i svije tu. Cilj rada je pružiti doprinos u određivanju smjernica za primjenu aerosnimaka u praktičnom uređivanju šuma u Hrvatskoj. Jedno od područja gdje se ponajprije može očekivati primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj su područja privatnih šuma, za koja još ne postoje programi gospodarenja. Ključne riječi: aerosnimke; daljinska istraživanja; digitalna fotogrametrija; izlučivanje sastojina; procjena sastojinskih elemenata |
autori: BALENOVIĆ, Ivan ŠL Marjanović, Hrvoje BENKO, Miroslav ŠL | |