|
+ 2008 + 2009 1-2/2010 3-4/2010 5-6/2010 7-8/2010 9-10/2010 11-12/2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2010 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 557 | |
| NA KRAJU GODINE |  
|
|
| Kada se završava godina, običaj je podvući crtu, analizirati rezultate i zaključiti da li smo postavljene zadaće početkom godine, uspješno ili manje uspješno obavili. No, ovoga puta, osvrnut ćemo se na ono što nas očekuje u nadolazećoj 2011. god., koja je 2007. god. upravo na prijedlog hrvatske delegacije na Ministarskoj konferenciji UN u New Yorku proglašena Međunarodnom godinom šuma. Poznato je da je primjerice: 2002. god. bila Međunarodna godina planina, 2003. voda, 2006. zaštite tla, 2007., 2008. i 2009. planeta Zemlje, a 2010. biološke raznolikosti. Sva ova proglašenja i njihova obilježavanja, imaju za cilj ukazati na probleme očuvanja i poboljšanja stanja te senzibilizirati javnost da se zajedno sa struč njacima uključi u zaštitu prirode. Činjenica je, da veliko povećanje broja stanovništva (polovinom prošloga stoljeća 3, a sada gotovo 7 milijardi), tehnološki napredak, neodgovorno ponašanje prema prirodi i najčešće beskrupulozno profiterstvo, dovode do njenog ugrožavnja. Šuma kao najsloženiji ekosustav zaslužuje posebnu pozornost, što je kao što vidimo prepoznala i međunarodna zajednica. No, nije dovoljno samo voljeti prirodu, u ovome slučaju šumu, o njoj treba nešto i znati, što je često naš prigovor raznim novozaštitarima. Čitav je niz aktivnosti radna skupina u MRRŠVG planirala za obilježavanje Međunarodne godine šuma, a u koje je uklopljen i program aktivnosti HŠD-a. Većina njih ima upravo edukatvni sadržaj, a to je zaista prilika hrvatskoj šumarskoj struci da iskoristi tu otvorenu tribinu, kako bi se predstavila javnosti u pravom svijetlu i srušila najčešću percepciju javnosti o šumarstvu, koju ona svodi na sjekiru i trupac, i to isključivo u negativnom svijetlu. Nije potrebno bježati od toga trupca, jer on u daljnjoj preradi dobiva svoj uporabni oblik potreban u životu čovjeka, no javnost bi morala znati da je on samo nusprodukt uzgajanja, zaštite i obnove šuma, a cijena toga trupca, usput rečeno, kod nas je najčešće daleko od tržišne. Imamo priliku naglasiti ponajprije općekorisne funkcije šuma (gospodarske, ekološke i socijalne), koje osiguravamo svojim stručnim radom na načelima potrajnog gospodarenja. Potrebno je objasniti zašto zagovaramo gospodarske zahvate u šumi, što znači njenu aktivnu a ne pasivnu zaštitu. Poznata je činjenica da ljudi shvate vrijednost nečega tek kada to izgube, što nikako ne bi željeli da se to dogodi sa šumama. Naravno da u izvršenju programa obilježavanja 2011. Međunarodne godine šuma, očekujemo podrš ku medija, koji će popratiti sve aktivnosti. Na žalost, napisi u dnevnom tisku, kada je riječ o šumi i šumarstvu, najčeće su s negativnim predznakom i oni uglavnom prate nazovimo “slučajeve”, a nisu edukativni u onom smislu kojega bi struka željela. Šume i šumska zemljišta pokrivaju 46 % kopnene površine Hrvatske, njih je sačuvala i o njima brine šumarska struka, pa je stoga nepojmljivo, iako je bilo pokušaja, da nacionalna televizija u svome programu nema redovitu informativno-edukativnu emisiju o šumi i šumarstvu. Ako nedjeljom gledamo Poljoprivrednu emisiju i More, pitamo se zašto nema slične emisije o šumi i šumarstvu. Možemo li takvu emisiju imati barem u 2011. Međunarodnoj godini šuma? Očekujući da će šumarska struka iskoristiti priliku i u pravom svijetlu predstaviti se u Međunarodnoj godini šuma, čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2011. godinu. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić | UDK 630* 188 + 174.7 (001) | 559 |
| Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak: U široj okolici Zavižana na sjevernom Velebitu, S. Bertović je (1975) opisao smrekovu asocijaciju sa šarenkastom šašuljicom (Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975). Naziv je asocijacije nelegitiman (čl. 31. i 34a, Međunarodni kodeks fitocenološke nomenklature /ICPN/, Weber, Moravec i Theurillat 2000) pa je u radu naziv promijenjen u Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco i tako nomenkaturno revidiran. Osim toga, fitocenoza je istražena na širem području Dinarida u Hrvatskoj te uspoređena sa srodnim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, uz određivanje dijagnostički važnih vrsta. Ključne riječi: Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975; ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco; Dinaridi; florni sastav; Hrvatska |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL Alegro, Antun  Šegota, Vedran Šapić, Irena | |
| Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec | UDK 630* 164 (001) | 569 |
| Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području Hrvatske podravine prema morfološkim svojstvima listova |
|
|
| Sažetak: Istraživana je varijabilnost pet populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) s područja sjeverozapadne Hrvatske, uz rijeku Dravu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin i Veliko Polje. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Konstatirana je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 17,63 % za svojstvo broja primarnih zubaca subapikalne regije lista do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke. Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobno najsličnije populacije Svibovica, Gotalovo i Banov Brod. Populacija Veliko Polje od ostalih se populacija izdvaja zbog jakog negativnog antropogenog utjecaja, dok je odvajanje najsjevernije populacije Varaždin uvjetovano njenim zemljopisnim položajem i specifičnim staništem. Ključne riječi: morfometrijska varijabilnost; Podravina; Ulmus minor Mill. sensu latissimo |
autori: ZEBEC, Marko ŠL IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Poljak, Igor Mihaldinec, Iva | |
| Cojzer, M., R. Brus | UDK 630* 182 (001) | 581 |
| Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze |
|
|
| Summary: In Slovenia, as well as in others parts of Europe, the share of abandoned agricultural land overgrown by forest has been increasing every year. This article deals with this process of succession in Haloze, in the northeastern part of Slovenia. The main aim of this research was to find out how much of the abandoned agricultural land on the studied area has succeeded to forest in the last 20 years, to examine differences in species composition and the density of individuals of tree and shrub species between abandoned areas and younger developmental phases of forest, as well as to point out the strategies of succession on abandoned areas and compare them with the vegetation process of younger developmental phases in forest. Forest area increased by 7 % in the period from 1985 to 2005 in the study region. The results show that the successional process on abandoned land starts with shrub species, while in younger phases of forest, tree species prevail entirely. Key words: abandoned agricultural land; density of individuals; old-field succession; species composition; successional pathways on abandoned land; the Haloze region.; vegetation process in forest; younger developmental phases of forest |
autori: Cojzer, Mateja | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić | UDK 630* 582 | 593 |
| Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM |
|
|
| Sažetak: Ovaj rad bavi se ispitivanjem metoda transformacije katastarskih podataka, kao i izborom najbolje gustoće identičnih točaka potrebnih za naknadni proces homogenizacije katastarskog plana nastalog grafičkom metodom izmjere. Kao pilot područje odabrana je K.o. Brckovljani. Transformacija katastarskih podataka obavljena je korištenjem Jedinstvenog transformacijskog modela i 7-parametarske transformacije. Rezultati usporedbe dviju transformacija upućuju na Jedinstveni transformacijski model kao bolje rješenje, budući da za razliku od 7-parametarske transformacije izbjegava dodatne radove potrebne za određivanje lokalnih parametara te daje zadovoljavajuću točnost. U postupku homogenizacije, glede gustoće, određena su tri uzorka identičnih točaka uspoređujući katastarski plan s digitalnim ortofoto planom mjerila 1:5000. Najveća postignuta gustoća od 0,16 IT/ha, iako ekonomski najnepovoljnija, pokazala se kao jedina opravdana opcija u tehničkom smislu, budući da su manje gustoće na kontrolnim točkama upućivale na degradaciju točnosti katastarskog plana, što ni u kom slučaju nije dopustivo. Ključne riječi: digitalni katastarski plan; homogenizacija; HTRS96/TM; katastar; transformacija |
autori: Cetl, Vlado Barišić, Bojan Šarušić, Ivica | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Kovácsová, P., M. Antalová | UDK 630* 589 | 603 |
| Precision Forestry – Definition and Technologies |
|
|
| Abstract: The principle of “precision forestry” is that it uses modern tools and technology to get as much real information as it is possible to improve decision making process and to ensure current goals of forest management. The best known and most frequently used tools of modern technology are remote sensing, navigation systems and geographic information systems. New trends are decision support systems and tools for tree identification and tools for wood material testing and measurement. There is a large interest of the forestry sector in these technologies because as the primary source of data “precision forestry” provides more accurate (realistic) information then currently used sources. Aim of this article is to clarify and inform the professional, but also the general public with the precision forestry, its definition and its tools. Key words: decision support system; forestry; Geographic Information System.; remote sensing technologies; surveying |
autori: Kovácsová, Petronela Antalová, Mária | |
| Landekić, Matija | UDK 630* 302 + 384 | 613 |
| Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u Hrvatskom šumarskom sektoru |
|
|
| Sažetak: U prvome dijelu rada iznosi se pregled tema vezanih za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, predstavljenih na 3. međunarodnom skupu “Zaštita na radu i zaštita zdravlja” održanom u Zadru. Uvodno se, putem standardnih pokazatelja, prikazuje nacionalna razina sigurnosti u ključnim gospodarskim djelatnostima u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada ukratko su prikazana aktualna istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, s naglaskom na potrebu uspostave Centra za šumski rad kao pretpostavke unapređenja radne tehnike, kvalitete i sigurnosti pri šumskome radu te organizacijske kulture, kako u privatnom, tako i u državnom šumarskom sektoru. U središnjem dijelu rada prika zuje se stanje zdravstvene zaštite i sigurnosti pri radu u državnom šumarskom poduzeću u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti u RH za 2009. godinu, pri čemu se koristi pokazatelj ‘broj ozljeda te broj priznatih profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika’. Značajne razlike šumarstva u odnosu na druge djelatnosti, unatoč prepolovljenom broju ozljeda kroz zad njih deset godina u državnom šumarskom poduzeću, treba tražiti u i nadalje velikom broju različitih opasnosti i visokom riziku šumskoga rada, nestandardiziranim radnim procesima te niskoj svijesti zaposlenika, posebice o važnosti pravilnog i ravnomjernog korištenja dnevnog radnog potencijala te općenito dinamike rada. Ključne riječi: gospodarske djelatnosti RH; komparacija stanja za 2009.; organizacijska kultura; sigurnost i zdravlje u šumarstvu |
autori: Landekić, Matija | |
| Balenović, I., H. Marjanović, M. Benko | UDK 630* 569 + 587 | 623 |
| Primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak: U uređajnoj inventuri šuma u Hrvatskoj koriste se isključivo terestričke metode prikupljanja podataka, koje iziskuju velik utrošak vremena i radne snage, a samim time i značajna novčana sredstva. Primjenom metoda daljinskih istraživanja smanjuje se terenski rad, što otvara mogućnost ušteda vremena i novca. Iako su posljednjih tridesetak godina provedena različita istraživanja o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u šumarskoj praksi, klasične fotogrametrijske metode nisu našle širu praktičnu primjenu u uređivanju šuma. Razvojem digitalnih aerofotogrametrijskih kamera i digitalnih fotogrametrijskih stanica ponovno je otvoreno pitanje mogućnosti primjene fotogrametrije u praktičnom uređivanju šuma. U radu je dan pregled dosadašnjih istraživanja i rezultata primjene aerosnimaka na poslovima uređivanja šuma u Hrvatskoj. Prikazano je trenutno stanje razvoja tehnologije na području digitalne fotogrametrije, te nekoliko odabranih istraživanja u kojima se opisuju mogućnosti i ograničenja primjene suvremenih fotogrametrijskih metoda u uređivanju šuma u Europi i svije tu. Cilj rada je pružiti doprinos u određivanju smjernica za primjenu aerosnimaka u praktičnom uređivanju šuma u Hrvatskoj. Jedno od područja gdje se ponajprije može očekivati primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj su područja privatnih šuma, za koja još ne postoje programi gospodarenja. Ključne riječi: aerosnimke; daljinska istraživanja; digitalna fotogrametrija; izlučivanje sastojina; procjena sastojinskih elemenata |
autori: BALENOVIĆ, Ivan ŠL Marjanović, Hrvoje BENKO, Miroslav ŠL | |