+ 2008
+ 2009
1-2/2010
3-4/2010
5-6/2010
7-8/2010
9-10/2010
11-12/2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
new


HR  EN   

7-8/2010

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   333
DALI I KAKO KORISTIMO BIOMASU KAO ENERGENT?      
Ovih dana naši šumari i drvnotehnolozi imali su prilike posjetiti “Holzmesse”, šumarsko-drvnotehnološki sajam u Klagenfurtu, a u srpnju “Interforst” u Münchenu (Messe München). Prema informacijama onih koji su im nazočili, oba su posvetila značajnu pozornost pridobivanju i korištenju šumske biomase i drvnog otpada iz drvoprerađivačke industrije u energetske svrhe, bilo da se radi o proizvodnji toplinske ili elektro energije. U Našicama se u sklopu 5. hrvatskih dana biomase, 3. rujna 2010. održava Hrvatsko-Austrijski gospodarski skup na temu “Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva”, na kojemu će prema programu biti prezentirani referati grupirani u nekoliko cjelina: Biogoriva u Hrvatskoj, Iskustva izAustrije, Modeli financiranja i poticanja projekata u Republici Hrvatskoj i stručna predavnja u svezi s kogenaricijskim postrojenjima i saznanjima o biogorivima glede zakonskih odredbi, tržišta i strategije za budućnost u Njemačkoj. Iz izvješća s 4. hrvatskih dana biomase i onih prethodnih, koja redovito donosimo u našem časopisu, kao i ostalih napisa iz aktivnosti HŠD-a po pitanju bionergije, bilo da je o tome raspravljano na tematskim sjednicama Upravnog odbora, godišnjim skupštinama ili u okviru aktivnosti HŠD sekcije Hrvatska udruga za biomasu, koju je je osnovalo HŠD 2005. god, a koja je članica Europske udruge za biomasu, možemo dobiti saznanja što je HŠD, HŠ d.o.o.,Vlada RH i resorno Ministarstvo učinilo po tom pitanju. Stvoreni su određeni okviri za korištenja bioenergije, ustanovljeni poticaji, zakonski omogućeno uključivanje (prodaja) električne energije dobivene iz biomase u elektroenergetski sustav, krenula je izgradnja peletarnica, projekti za kogeneracijske sustave i dr. No, nas zanima odgovor gdje je tu šumarstvo i biomasa kao raspoloživi energent čija je struktura i količina naznačena primjerice na znanstvenom skupu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na temu “Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije”, ili savjetovanju u organizaciji Hrvatskog šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma d.o.o. i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, na temu “Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe u Hrvatskoj”. Korištenjem biomase iz realno mogućeg etata, koja je do sada ostajala u šumi i povećanjem uzgojnih radova na čišćenju, proredi i obnovi sastojina, koji postaju isplativi kao novi proizvod, a koji na tržištu ima pristojnu cijenu, u bližoj budućnost potencijali biomase kretali bi se i do 4,5 mil. tona godišnje, što je ekvivalent 2,2 mil. tona nafte (koju uvozimo). Sa stručnog šumarskog gledišta, nije ni potrebno napominjati što bi ti sada isplativi radovi, koji često izostaju radi manjka financijskih sredstava, značili za kvalitetu šume, vrijednost njenih općekorisnih funkcija i osiguranja potrajnosti. Osim dva pogona Hrvatskih šuma d.o.o. u Gospiću i Ogulinu, koja proizvode toplinsku energiju za sebe i manji krug ostalih potrošača, Hrvatske šume d.o.o. putem kćerke “Biomasa”, prodaju drvnu sječku i to najviše inozemnim kupcima, proizvedenu najčešće iz ogrjevnog drva, do sada postojećeg sortimenta koji već ima svoje tržište, a najmanje iz nazovimo “otpada” koji i dalje ostaje u šumi , a da i ne govorimo o biomasi iz povećanja uzgojnih radova. PrimjericeAustrijske državne šume imaju u vlasništvu 30 kogeneracijskih sustava i prodaju KWh kao gotov proizvod a ne sirovinu). Drvna industrija Gorskog kotara među prvima je prepoznala potrebe igradnje peletarnica (Mrkopalj, Gerovo, Delnice), no i one kao i Spačva, Perušić i dr. također uglavnom rade za izvoz. Strategija pak energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. god., po našem mišljenju, predviđa premalo učešće korištenja biomase. Dakle, uvozimo fosilna goriva, a nedovoljno proizvodimo i izvozimo ono čime bi mogli zadovoljiti velik dio svojih potreba i međunarodne obveze. Naime, Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i preporuka Gradačke deklaracije, koje nas jasno obvezuju na smanjenje stakleničkih plinova. Kada bi odgovorili na pitanje iz naslova, mogli bi reći da još nismo iskoristili naše mogućnosti, i da se baš kao u i svemu, sporo pomičemo.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić


    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Degmečić, D., T. Florijančić, K. Krapinec, D. Domić  UDK 630* 156 (001) 335
Rogovlje srnjaka kao smjernica gospodarenja lokalnom populacijom      
Sažetak: Cilj rada je prikazati na primjeru Baranje, da razvoj rogovlja srnjaka ovisi o manjim područjima unutar šireg područja uzgoja te da se zbog raznih čimbenika, prije svega dobrote staništa, ne može očekivati ravnomjeran razvoj rogovlja u cijeloj Baranji. Područje istraživanja je podijeljeno na tri područja i 19 lokaliteta. Za istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih srnjaka u lovnom turizmu tijekom razdoblja od 1964. g. do 1991. g.Elementi korišteni za istraživanje su: masa rogovlja u gramima, CIC vrijednost, duljina grana u centimetrima te procjena ljepote rogovlja. Starost grla je procijenjena na temelju osam elemenata lubanje. Baranjsko podravlje (xsred = 280 g i 85 CIC točaka) se pokazalo kao područje sa najvećim brojem lokaliteta gdje su vrijednosti promatranih parametara rogovlja značajno veće u odnosu na područje Baranjskog podunavlja (xsred = 240 g i 77 CIC točaka) i šuma središnje Baranje(xsred = 254 g i 77 CIC točaka). Gospodarenje srnećom divljači potrebno je prilagoditi rezultatima koje postižu trofeji srnjaka. Baranjsko podravlje je područje gdje je isplativo čekati da srnjak ostari jer stanišni čimbenici dopuštaju dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s lokalitetima Medrović (xsred= 304 g i 91 CIC točka), Židopustara(xsred= 292 g i 88 CIC točaka), Prud (xsred = 292 g i 85 CIC točke),dok na lokalitetima Baranjskog podunavlja nije isplativo čekati srnjaka jer u 95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći. To su u prvom redu lokaliteti Bat-Siget (xsred = 219 g i 71 CIC točka), Siget (xsred = 234 g i 76 CIC točaka), Dvorac (xsred = 221 g i 72 CIC točke) i dr. Pravilnog rasta i pada vrijednosti trofeja tijekom starenja kod srnjaka nema, to nije potvrđeno niti na jednom istraživanom lokalitetu (masa rogovlja tizr= 0,153, p<0,05 / CIC vrijednost tizr= 0,111, p<0,05).

Ključne riječi: Baranja; gospodarenje; lovno područje; rogovlje; srnjak

    autori:
    DEGMEČIĆ, Dražen    ŠL
    Florijančić, Tihomir
    KRAPINEC, Krešimir      ŠL
    DOMIĆ, Dražen    ŠL
 
Barčić, D., V. Ivančić  UDK 630* 116 + 425 (001) 347
Utjecaj odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec na onečišćenje okoliša      
Sažetak: Neuređena odlagališta otpada osnovni su problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. U svezi navedenim, komunalni otpad i odlagališta kao Jakuševec prestavljaju za pojedine gradove iznimno velike troškove. Njihov utjecaj na okoliš je nepovoljan jer uzrokuje zagađenje voda, tla i zraka uz stalnu opasnost za zdravlje ljudi. Početak rješavanja problema započinje sanacijom neuređenih odlagališta otpada. Nakon toga potreban je zaokret u odnosu prema otpadu. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sastavni je doprinos svih zakonskih mjera i propisa. U tom sustavu smanjuje se otpad i povećava uporaba, što donosi materijalnu i energetsku korist. Na razini grada Zagreba i cijele države, u današnjim okolnostima provedba sustava daje višestruku korist u ekološkom i gospodarskom pogledu. U radu je dan prikaz odlagališta otpada Jakuševec, koje je složeni difuzni izvor onečišćenja i veliki je problem u pogledu mogućeg štetnog utjecaja na sve elemente okoliša, te je sanacija svakako bila neophodna. Zaštita podzemnih voda i zaštita zraka glavni su razlozi za uređenje odlagališta. Odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec služilo je kao odlagalište komunalnog, neopasnog i industrijskog otpada Grada Zagreba i njegove okolice. Nekontrolirano odlaganje otpada na području današnjeg odlagališta otpada započelo je 1965. godine, a 1995. godine prostor odlagališta zauzima 80 ha. U tom je razdoblju neprimjereno odloženo 4,5 milijuna m3otpada, a do 2000. godine volumen odloženog otpada iznosio je 8 milijuna m3. Sanacija neuređene deponije otpada u uređeno sanitarno odlagalište završena je krajem 2003. godine. Odlagalište Jakuševec-Prudinec je od 1965. godine do početka devedesetih godina prošloga stoljeća zauzelo i zagadilo gotovo milijun m3tla (zemljanog materijala) i ozbiljno ugrozilo kakvoću pitke podzemne vode. Ovim istraživanjem prikazan je utjecaj odlagališta na podzemne vode te postupno širenje zagađenja prema istoku, što je potvrđeno pomicanjem granične linije zagađenja od Jakuševca prema Mičevcu, osobito u vrijeme promjenjivih hidrodinamičkih uvjeta u vodonosnom sloju. U radu su prikazani rezultati istraživanja uzročno-posljedične veze između odlagališta otpada Jakuševec i zagađenja podzemne vode (vidi slike 1–5). Sastav organskih zagađivala na odlagalištu Jakuševec upućuje na to da je ondje uz komunalni otpad, odlagan i otpad industrijskog podrijetla, koji sadržava brojne antropogene spojeve koji mogu nepovoljno utjecati na kakvoću podzemne vode. Stoga je nužno stalno praćenje dominantnih antropogenih spojeva u deponiranom otpadu i procjednim vodama.

Ključne riječi: grad Zagreb; odlagališni plin; procjedne vode; sustav gospodarenja otpadom

    autori:
    BARČIĆ, Damir    ŠL
    Ivančić, Valentin
 
Jakovljević, T., G. Pánczél, M. Manninger, N. Potočić, I. Seletković, T. Dubravac, M. Gradečki-Poštenjak  UDK 630* 160 (001) 361
Lišće obične bukve (Fagus sylvatica L.), referentni uzorak ICPforesta za međulaboratorijske usporedbe i njegova primjenjivost za određivanje ukupnog dušika i ugljika u lišću      
Sažetak: U sklopu Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) provode se stalna istraživanja kemijskih metoda ispitivanja lišća i iglica s ploha intenzivnog motrenja. Hrvatska sudjeluje sa 7 ICP ploha tipičnih šumskih zajednica. Kako bi se mogla pratiti pouzdanost primijenjenih metoda u laboratorijskim analizama i osiguranje kvalitete rezultata, organiziraju se svake godine međulaboratorijske usporedbe na uzorcima pripremljenim u laboratorijima zemalja koje su uključene u ICP Forests program.Hrvatski šumarski institut pripremio je lišće obične bukve za potrebe programa, koje se sada koristi i kao laboratorijski referentni materijal.U ovom radu napravljena je međulaboratorijska usporedba i ispitana ponovljivost i obnovljivost između mjernih rezultata određivanja ukupnog dušika i ugljika u referentom lišću obične bukve, na elementarnom analizatoru CNS 2000 u laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta i na elementarnom analizatoru EA 300 u laboratoriju Mađarskog šumarskog instituta, uključenim u ICP Forests program. Statistička analiza obuhvaćala je usporedni prikaz mjernih rezultata hrvatske metode (Metoda A) i mađarske metode (Metoda B), deskriptivnu statistiku za obje metode, F test za testirane razlike između varijanci obje metode, regresijsku analiza, t-test za zavisne uzorke, Boxplot dijagrame i kontrolne karte ponovljivosti metode B. Iz usporednih prikaza rezultata vidljivo je da postoje velike oscilacije rezultata Metode B za dušik i da neki rezultati prelaze gornju specifikacijsku granicu. Za ugljik, metoda B daje veće vrijednosti od metode A, ali one su unutar specifikacijskih granica i manje su varijacije u odnosu na metodu A (Slika 2.) F prelazi kritičnu vrijednost, ali varijanca metode A je manja od varijance metode B. Stoga je metoda A preciznija. Za ugljik, izračunati F prelazi kritičnu vrijednost.Varijanca metode A je značajno veća od metode B s 95 % vjerojatnošću (Tablica 5). Regresijskom analizom dobiveni koeficjenti korelacije r za metode određivanja dušika i ugljika (Tablica 6) govore o srednje pozitivnoj povezanosti. T-Testom (Tablica 7) je potvrđeno, da rezultati dobiveni dvjema metodama za određivanje ukupnog dušika i ugljika uz razinu pouzdanosti od 95 % su značajno različiti.
Kontrolni grafikon za dušik Metode B pokazuje razliku u ponovljivosti mjerenja i više od 30 % rezultata nalazi se izvan specifikacijskih granica (Slika 4.). Ponovljivost rezultata ugljika je dobra. Kemijske analiza lišća ograničene su za izbor instrumenata i metoda za određivanje pojedinih elemenata, stoga ovakva testiranja potvrđuju bolju primjenjivost elementarnih analizatora, kao što je CNS 2000 od EA 300 za određivanje dušika i ugljika zbog specifičnosti uzoraka.

Ključne riječi: CNS 2000; EA 300; elementarni anlitaor; ICP Forests; lišće obične bukve; međulaboratorijske usporedbe; referentni uzorak; ukupni dušik i ugljik

    autori:
    Jakovljević, Tamara
    Pánczél, Gábor
    Manninger, Miklos
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
    DUBRAVAC, Tomislav      ŠL
    GRADEČKI, Marija    ŠL
 
Ballian, D., M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba  UDK 630* 164
(Quercus robur L.) (001)
371
Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i zapadnog Balkana      
Sažetak: U radu su prikazana istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti morfoloških svojstava lista hrasta lužnjaka na području zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). Analizirano je ukupno 65 populacija i 650 stabala, a morfometrijska analiza uključivala je ukupno 14 morfoloških svojstava. Za statističku obradu korištene su deskriptivna analiza, analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipli testovi. Utvrđene su signifikantne razlike na međupopulacijskom, kao i na individualnom unutarpopulacijskom i bile su statistički značajnije od međupopulacijske varijabilnosti. Najveću varijabilnost imala su svojstva duljine peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenost baze plojke. Analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema zemljama porijekla, ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između istraživanih populacija, tako da istraživani materijal iz svake zemlje čini zasebnu skupinu, te bi pri uporabi šumskog reprodukcijskog materijala trebalo isključivo koristiti autohtoni materijal.
Kod istraživanog lisnog materijala nije registrirana dlakavost listova, što ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije sa hrastom meduncem (Quercus pubescens). Istraživanja mogu poslužiti kao polazna osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje i očuvanje genetičke raznolikosti hrasta lužnjaka, kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti hrasta lužnjaka.

Ključne riječi: hrast lužnjak (Quercus robur L.); morfometrijska analiza lista; unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost

    autori:
    Ballian, Dalibor
    Memišević, Mirzeta
    Bogunić, Faruk
    Bašić, Neđad
    Marković, Miroslav
    KAJBA, Davorin      ŠL
 
Mešić, A., T. Gotlin Čuljak, T.Miličević  UDK 630* 145.7 + 153 + 453 (001) 387
Dinamika populacije invazivne vrste Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) u središnjoj Hrvatskoj      
Sažetak: Rad donosi fenološke i biološke podatke za kestenovog moljca minera u tri grada središnje Hrvatske – Zagrebu, Sisku i Čakovcu, prikupljene u razdoblju od 2001–2008. godine. Suprotno dosadašnjim spoznajama, kestenov moljac miner u središnjoj Hrvatskoj razvija četiri, a rijeđe tri generacije godišnje. Let prve generacije leptira utvrđen je od posljednje dekade travnja do kraja svibnja, dok je period leta druge generacije zabilježen tijekom lipnja i prve dvije dekade srpnja. Treća generacija bilježi se od kraja srpnja do kraja kolovoza, a četvrta generacija u drugoj polovici rujna. Tijekom osam godina istraživanja, četvrta generacija izostala je samo jedne godine u dva od tri promatrana grada. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako je druga generacija kes tenovog moljca minera brojnija u odnosu na prvu i treću generaciju, dok je četvrta generacija najmanje brojna. Uočeno je i da ženke prve generacijeodlažu jaja pretežito na listove donje trećine krošnje divljeg kestena. Ženke sljedećih generacija odlažu jaja češće na više dijelove krošnje.

Ključne riječi: dinamika populacije; divlji kesten; trajanje razvojnih stadija

    autori:
    Mešić, Aleksandar
    Gotlin Čuljak, Tanja
    Miličević, Tihomir
 
Vasić, V., Z. Galić, M. Drekić  UDK 630* 232.3 + 441 (001) 395
Učinkovitost i selektivnost nekih herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola      
Sažetak: Tijekom 2005. i 2006. godine istraživana je učinkovitost i selektivnost kombinacije herbicida acetoklor + flurokloridon, acetoklor + metribuzin i acetoklor + prometrin u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola. Pokusi su postavljeni na dvije sistematske jedinice tla, s različitim fizičko-kemijskim osobinama.
Rezultati istraživanja pokazali su da su sve istraživane kombinacije herbicida smanjile brojnost korova na istraživanim površima. Najbolja učinkovitost u suzbijanju korova na obje istraživane površine postignuta je primjenom kombinacije herbicida acetoklor + prometrin. Herbicid flurokloridon je na obje istraživane površi izazvao prolaznu klorozu na sadnicama topola, dok je herbicid metribuzin fitotoksično djelovanje iskazao samo na zemljištu s većim učešćem ukupnog pijeska.

Ključne riječi: herbicidi; korovi; rasadnik; topola

    autori:
    Vasić, Verica
    Galić, Zoran
    Drekić, Milan
 
Glavendekić, Milka  UDK 630* 442 (001) 403
Parazitoidi i hiperparazitoidi Erannis Erannis defoliaria cl. (Lepidoptera, Geometridae) u hrastovim šumama      
Sažetak: Istraživanja biologije i ekologije velikog mrazovca – Erannis defoliaria Clerck, 1759 (Lepidoptera, Geometridae) provedena su u razdoblju 1985–2009 g. u hra­stovim šumama u Srbiji. Veliki mrazovac je za vrijeme istraživanja pretežno pretežito bio u latenci. Jedino u Gazdinskoj Gospodarskoj jedinici Miroč i Zlatica bio je dominantna vrsta u kompleksu ranih defolijatora hrasta. Prirodni neprijatelji, posebice parazitoidi i hiperparazitoidi odnosima ishrane vezani su za stadije ličinke i kukuljice E. defoliaria i važan su čimbenik njegovog mortaliteta.
Istraživanjima su obuhvaćeni svi razvojni stadiji velikog mrazovca. Primijenjene su odgovarajuće metode u laboratoriju i u prirodi, u različitim šumskim zajednicama. Rad na terenu proveden je standardnim metodama entomoloških istaživanja. Metoda ekspozicije u prirodnim uvjetima primijenjena je na stadiju jajeta i ličinke primjenom ljepljivihpojasa pojaseva u vrijeme aktivnosti ženki. Ženke su polagale jaja u pukotine kore ispod ljepljivih pojasapojaseva. Komadi kore s jajima izrezani su i odnošeni u laboratorij na daljnji uzgoj i obradu. Ljepljivi pojasevi upotrjebljeni su i za ekspoziciju gusjenica, pa su stoga obnavljani u travnju i svibnju. Gustoća populacije gusjenica utvrđivana je kada su bile pretežito u drugom larvalnom stadiju i djelomično u trećem larvalnom stadiju. Apsolutna abundanca domaćina utvrđena je brojanjem listova ili otvorenih pupoljaka i gusjenica u uzorku. Relativna abundanca utvrđena je na temelju proračuna broja gusjenica na 1000 listova.
Veliki mrazovac zabilježen prisutan je na svim lokalitima, najčešće u niskoj gustoći populcije. U šumskim upravama Miroč i Zlatica, međutim, on je bio dominantan (65% ranih defolijatora). Gusjenice mogu varirati u boji (slika 1). Jajni parazitoidTrichogrammasp. (Hym., Trichogrammatidae) utvrđen je na nekoliko lokaliteta u širem području Nacionalnog parka Djerdap i u okolini Beograda. Rod Trichogramma je polifagan i nije specifičan samo za velikog mrazovca. Nešto uže specijaliziran je jajni parazitoid Telenomus minutus, koji je utvđen u istočnoj Srbiji na lokalitetu Miroč. Larvalni parazitoidi su: Protapanteles immunis, Cotesia limbata, C. jucunda (slika 2) (Hym., Braconidae), Casinaria ischnogaster, C. moesta, Phobocampe crassiuscula, P. pulchella, Phobocampe sp. (Hym., Ichneumonidae) (slika 3). Euplectrus bicolor, Eulophus larvarum (Hym., Eulophidae), Blondelia nigripes,Phryxe magnicornis,P. nemea,Peribaea fissiconis(Diptera, Tachinidae). Ustanovljeno je i 5 vrsta hiperparazitoida:Gelis areator,Bathythrix lamina(Hym., Ichneumonidae), Perilampus ruficornis (Hym., Perilampidae); Habrocytus chrysos (Hym., Pteromalidae), Tetrastichussp. (Hym., Eulophidae).

Ključne riječi: hiperparazitoid; hrast; parazitoid; Quercusspp.; rannis defoliaria; veliki mrazovac

    autori:
    Glavendekić, Milka