|
+ 2008 + 2009 1-2/2010 3-4/2010 5-6/2010 7-8/2010 9-10/2010 11-12/2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2010 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 201002090 | 209 |
| UZ 114. REDOVITU IZBORNU SKUPŠTINU HŠD-a |  
|
|
| U proteklom mandatnom razdoblju HŠD-a pisali smo o različitim temama: o utjecaju šume na eroziju i vodozaštitu, globalnom klimatskom zatopljenju, utjecaju na okoliš Višenamjenskog kanalaDunav-Sava, šumi i razvoju turizma u RH, doprinosu hrvatskog šumarstva i drvne tehnologije EU,vodi koju oplemenjuje i čuva šuma, certifikaciji šuma – odumrla stabla i biološka raznolikost, odnosušumarstva i službene zaštite prirode u svezi s NATURA 2000 u Hrvatskoj, organizacijskom strukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o., suradnji šumarstva, vodoprivrede i meteorološka službe u svezi s obilježavanjem Dana šuma, Svjetskog dana voda i Svjetskog dana meteorologije i dr. U ovom dvobrojuŠumarskoga lista osvrnut ćemo se na stručnu temu 114. redovite izborne skupštine HŠD-a “Prva nacionalna inventura šuma u Republici Hrvatskoj”, koja uključuje Hrvatsku u sustav razmjene podataka o praćenju stanja šuma, koji su kompatibilni i razmjenjivi na međunarodnoj razini. Po prvi puta dobiveni su podaci o stanju šumskih resursa po jedinstvenoj metodi na cijelom državnom području. Hrvatsko šumarsko društvo je u više navrata raspravljalo o šumskom zemljištu, njegovom korištenju i prenamjeni, na što se i u svojem izvješću o radu u četvorogodišnjem mandatnom razdoblju i naovoj Skupštini, osvrnuo predsjednik HŠD-a mr.Jurjević,napominjući kako smo “jasno iskazivalinezadovoljstvo nekim rješenjima u donesenim Zakonskim i Podzakonskim propisima. Naime, ako imožemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjihnasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste namjene koristi i makija, a moramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje jenajviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenogpoljoprivrednog zemljišta, na kojima svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te osnovetrajna su opasnost za okolne šume”. Upravo su podzakonskim aktom najvećim dijelom sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta “na razini simbolike, a ne realne naknade i ne omogućavaju podizanje novih šuma niti u približnoj površini šuma koje su prenamjenjene” (naknada 1000 kn/ha napramacijeni podizanja nove šume od 30000 do 100000 kn/ha). Stoga opetovano podržavamo zaključak uspomenutom izlaganju, kako je “novom kategorizacijom potrebno šume i šumska zemljišta ponovodefinirati i onda se prema njima tako i odnositi, kako bi izbjegli slučajeve da podižemo poljoprivrednekulture, maslinike i vinograde na apsolutnim šumskim tlima, samo zato što je vlasnik definiran”. Prethodno spomenuti zakonski i podzakonski propisi zaslužuju poseban osvrt u jednom od sljedećih dvobroja Šumarskoga lista. Šumarska znanost i struka inzistira na sudjelovanju u kreiranju zakonskih propisa, ali i onih podzakonskih, koji se gotovo u pravilu donose činovničkim postupkom, a onisu zapravo najživotniji u realizaciji. Hrvatske šume su jedinstvene u Europi po svojoj prirodnosti, raznolikosti i stabilnosti te zaslužuju posebnu pažnju i odgovoran odnos prema njima. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić text:In the past mandate period, the Croatian Forestry Association (hereinafter: CFA) has addressed avariety of topics, ranging from the impact of forests on erosion and water protection, global climatewarming, environmental effects of the Multipurpose Danube-Sava canal, forests and the developmentof tourism in the Republic of Croatia, the contribution of Croatian forestry and wood technology to theEU, water as a factor of forest improvement and protection, forest certification – dead trees and biological diversity, the relationship between forestry and the official Natura 2000 protection in Croatia,organizational structuring of the company Hrvatske Šume, to the cooperation of forestry, water management and meteorological service in celebrating Forest Day, World Water Day and World Meteorological Day, and many others. In this double issue of the Forestry Journal we will discuss the 114thelectoral assembly of the CFA “The first national forest inventory in the Republic of Croatia”, bywhich Croatia has been included into the exchange system of forest monitoring data that are compatible and exchangeable at the international level. For the first time, data on the condition of forest resources have been obtained by using a uniform method across the entire state territory. Forest land, its use and conversion have been discussed by the Croatian Forestry Association onseveral occasions. In his report on the activities of the CFA during the four-year mandate period, Mr. Jurjević, M.Sc, president of the Croatian Forestry Association, reviews this issue, observingthat “we have expressed strong dissatisfaction with some solutions set down in the laws and sub-laws.Namely, we can understand the intention to use bare forest land for the establishment of multiannualplantations, but we cannot accept the regulation of the Forest Law which states that maquis can alsobe used for this purpose. We should stress over and over again: maquis is forest. It is a fact that in theareas in which the demand for forest land is the highest there are thousands, even hundreds of thousands hectares of bare, abandoned agricultural land, the source of over 50 % of forest fires that permanently threaten the surrounding forests”. It is according to a sub-law that the currentcompensations for forests and forest land are “symbolic, rather than realistic. As a result, the size ofthe area for the establishment of new forests does not even remotely approach the size of the area thathas been converted” (compensation of 1,000 kuna/ha as opposed to 30,000 to 100,000 kuna/ha, whichis the cost of establishing a new forest). Therefore, we wholeheartedly support the conclusion in thereport, which states that “forests and forestland should be redefined in the new categorization andtreated accordingly. In this way, cases in which agro-cultures, olive groves and vineyards are established on absolute forest land, only because the owner has been defined, would be avoided”. The acts and sub-acts mentioned above deserve a special discussion in one of the future double issues of Forestry Journal. The forestry science and profession insists on participating in the creation ofboth legal and sub-legal regulations; as a rule, these are passed administratively, but actually theyshow their full potential only when applied in practice. Croatian forests are unique in Europe in termsof naturalness, diversity and stability. For these reasons, they require special attention and highly responsible treatment. Professor Emeritus Branimir Prpić, Ph.D. +209-7-8 |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić,J., A.Alegro, V.Šegota | UDK 630* 188 (001) | 211 |
| Altimontanska-subalpska smrekova šuma s obrubljenim gladcem (Laserpitio krapfii-Piceetum abietis ass. nova) na sjevernom Velebitu (Hrvatska) |
|
|
| Sažetak: U subalpskom (manjim dijelom u altimontanskom)vegetacijskom pojasu sjevernoga Velebita utvrđena je nova smrekova asocijacija s obrubljenim gladcem –Laserpitio krapfii-Pi ceetumass. nova. Rasprostire se na visinama od 1200 do 1600 m, na vap nenačkim sjevernim, sjenovitim i svježim padinama koje se spuštaju od vrho va prema vrtačama pod snažnim lokalnim mikroklimatskim utjecajima. U istraživanjima je primijenjena metoda ciriško-monpelješke fitocenološke škole sa šestostupanjskom skalom. Asocijacija je prikazana na temelju dvanaest fitocenoloških snimaka (analitička tablica I) i usporedbe s poznatim srodnim asocijacijama dinarskoga gorja Hrvatske i susjednih područja (sinoptička tab li ca II). Pripada podsvezi Vaccinio-PiceenionOberdorfer 1957, svezi Vaccinio-PiceionBr.-Bl. 1938, redu Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939, razredu Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 em. Zupančič 1976. Smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razvijena je kao trajni stadij, najčešće u pojasu pretplaninske bukove šume. Ona obuhvaća samo dio opisa Horvatove makroasocijacije Piceetum subalpinum croaticum(Horvat 1950, 1962, Horvat i dr. 1974), pa istraživanja drugih obilježja i areal treba proširiti na ostali dio Dinarida. Pojedine su sastojine veoma produktivne, no u velikom dijelu areala zajednica je zaštitnoga karaktera. Ključne riječi: fitocenološke značajke; Hrvatska; Laserpitio krapfii-Piceetumass. nova; Picea abies; sjeverni Velebit |
autori: VUKELIĆ, Joso  ŠL Alegro, Antun Šegota, Vedran | |
| Pernar,N., D. Bakšić, I. Perković, D. Holjević | UDK 630* 116.2 + 114.7 (001) | 229 |
| Odraz sanacije erodiranog terena na svojstva tla na flišu – slučajeviAbrami i Butoniga u Istri |
|
|
| Sažetak: Na dva lokaliteta na flišu u Istri istraživali smo utjecaj bioloških i tehničkih mjera zaštite tla te sanacije erodiranog terena na svojstva tla, odnosno na njegovu regeneraciju. Na poligonu za istraživanje erozije u Abramima istraživanje smo proveli na obnovljenim istraživačkim parcelama, a kod naselja Grimalda na zemljištu s umjetno podignutom sastojinom crnog bora. Pokazalo se da su tehničke mjere sanacije imale ključnu ulogu u smanjenju produkcije erozijskog nanosa, osobito u ranoj fazi trajanja pokusa. Isto tako na strmim padinama vegetacijska progresija je vrlo spora, pa je i regeneracija tla vrlo spora, tako da je usprkos prirodnom naseljavanju crnog bora sklapanje sastojine vrlo sporo, a humusno-akumulativni horizont tla vrlo slabo razvijen i fragmentiran. Na blažim nagibima, koji nisu bili jako erodirani, nesmetano širenje prirodne vegetacije (zaštita od požara) podjednakog je učinka na svojstva tla (ujedno na njegovu zaštitu, regeneraciju itd.) kao i biološka sanacija u vidu sadnje crnog bora. Odnos godišnje produkcije erozijskog nanosa i sadržaja organske tvari u tlu upućuje na bržu humizaciju i regeneraciju tla kod primjene učinkovitijih mjera suzbijanja erozije. Ključne riječi: organska tvar tla; regeneracija tla; sanacija erodiranog zemljišta; šumska prostirka. |
autori: PERNAR, Nikola ŠL BAKŠIĆ, Darko ŠL Perković, Ivan | |
| Pentek,T., H. Nevečerel, K. Dasović,T. Poršinsky, M. Šušnjar, I. Potočnik | UDK 630* 307 + 383 + 377 (001) | 241 |
| Analiza sekundarne otvorenosti šuma gorskog područja kao podloga za odabir duljine uža vitla |
|
|
| Sažetak: Za kvalitetno i racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom neophodno je postojanje prostorno optimalno položene mreže primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture. Postoje različiti parametri za kvantitativnu i kvalitativnu procjenu postojeće mreže šumske prometne infrastrukture, kao i za definiranje nedovoljno otvorenih ili neotvorenih šumskih područja. Relativna otvorenost (primarna ili sekundarna) u kombinaciji s metodom omeđenih površina i GIS alatima, predstavlja vrlo učinkovito sredstvo pri raščlambi kolikoće i kakvoće primarnih i sekundarnih šumskih prometnica: Pri tome se dobija vrlo jasan i pregledan vizualan prikaz rezultata svih analiza. Istraživanja su provedena u g.j. “Bovan-Jelar” Šumarije Perušić smještenoj u gorskom području Like. Formiran je GIS istraživanog područja te uspostavljen katastar primarnih i sekundarnih šumskih prometnica. Obavljena je analiza sekundarne otvorenosti za skider tipa Timberjack 240 C oprem ljen dvobubanjskim vitlom Adler duljine uža 30, 45 i 60 m. Definirane su neotvorene površine i, u odabranim odsjecima, za inačicu duljine uža vitla od 60 m, predložene idejne trase budućih traktorskih putova kojima će se unaprijediti postojeća mreža sekundarnih šumskih prometnica. Analiza je sekundarne otvorenosti napravljena i za novoprojektiranu sekundarnu prometnu infrastrukturu, a polučeni su rezultati uspoređeni sa sadašnjim stanjem sekundarne otvorenosti. Ključne riječi: GIS; gorsko područje; klasična otvorenost; planiranje; relativna otvorenost; sekundarne šumske prometnice |
autori: PENTEK, Tibor ŠL NEVEČEREL, Hrvoje ŠL DASOVIĆ, Katarina ŠL PORŠINSKY, Tomislav ŠL ŠUŠNJAR, Marijan ŠL Potočnik, Igor  | |
| Klobučar, Damir | UDK 630* 629 (001) | 249 |
| Primjena geostatistike u uređivanju šuma |
|
|
| Sažetak: Cilj rada je istražiti i prikazati neke mogućnosti primjene geostatistike u uređivanju šuma u svrhu unaprjeđivanja dosadašnjeg pristupa korištenja i kartiranja podataka uređajne inventure šuma Republike Hrvatske. Geostatistička analiza podataka uređajne inventure šuma provedena je na dije lu gospodarske jedinice “Banov Brod”, šumarije Pitomača za tri strukturna ele menta: broj stabala (N), temeljnicu (G) i obujam (V). Kontinuirana karta raspodjele vrijednosti strukturnih elemenata izrađena je metodom običnog kriginga i inverzne udaljenosti. Dobivene karte ukazuju da je procjenjivanje krigingom pouzdanije od metode inverzne udaljenosti. U radu je prikazana korisnost geostatističkih alata (semivariogramska površina, semivariogram, semivariogramski oblak) u analizi podataka uređajne inventure šuma i njihove prostorne zavisnosti. Geostatističkim pristupom može se pro matrati bilo koja varijabla pridobivena tijekom uređajne inventure, po vrsti drveća ili ukupno, a omogućava svrsishodnije i racionalnije korištenje ovih in-for macija u prostoru i vremenu u svrhu boljeg gospodarenja šumama. Ključne riječi: geostatistika; kriging; semivariogram.; strukturni elementi; uređajna inventura šuma; uređivanje šuma |
autori: Klobučar, Damir | |
| Redžić,S., S. Barudanović | UDK 630* 189 (001) | 261 |
| The Petterns of Dyversity of Forest Vegetation of the Crvanj Mountain in the Herzegovina (West Balkan Peninsula) |
|
|
| Sažetak:Istraživani su obrasci bioraznolikosti zajednica šumske vegetacije na vertikalnom profilu planine Crvanj u Hercegovini (od Uloga do Zimomora – vrha planine Crvanj). Šumska vegetacija predstavljena je sa sljedećim zajednicama:Quercetum petraeae-cerrisB. Jovanović (1960) 1979 subas.seslerietosum autumnalissubas. nova; Lathyro nigeri-Quercetum cerrisnomen nov hoc loco (Syn.:Quercetum petraeae-cerris “mediterraneo-montanum”Lakušić et Kutleša 1977, Aceri-Carpinetum orientalisBlečić et Lakušić 1966 iz sveze Quercion petraeae-cerris[(Lakušić 1976) Lakušić et Jovanović 1980] Čarni et al. 2009 iCarpinion orientalisBlečić et Lakušić 1966;Querco-Carpinetum betuliHorvat 1938 emend Blečić 1958 subas.quercetosum cerrisStefanović 1964 aposeriosum foetidaefacies nov. iz sveze Erythronio-Carpinionbetuli(Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993;Lathyro verni-FagetumsylvaticaeRedžić 2007 nom. nov (Syn.:Fagetum moesiacae montanumBlečić et Lakušić 1970), Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticaeBlečić et Lakušić 1970 corr. hoc loco i Phyteumo spicatae-Fagetum sylvaticaeBarudanović 2003 corr. hoc loco (Syn.: Aceri-Fagetum subalpinumFukarek et Stefanović 1958 emend Fukarek 1969) (alliance Seslerio-FagionNomen nov hoc loco (Syn.:Fagion moesiacaeBlečić et Lakušić 1970). Sve biljne zajednice su hemikriptofitsko-fanerofitskog karaktera sa značajnim učešćem geofita. Balkanski, dinarski i jugoistočno-evropski florni elementi značajno diferenciraju ove zajednice od srodnih šumskih zajednica drugih područja Dinarida. Ključne riječi: Balkan; Crvanj planina; Hercegovina; Querco-Fagetea; Sintaksonomija; Šumska vegetacija |
autori: Redžić,Sulejman Barudanović Senka | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Šporčić,M., M. Landekić, M. Lovrić, S. Bogdan, K. Šegotić | UDK 630* 624 + 568 | 275 |
| Višekriterijsko odlučivanje kao podrška u gospodarenju šumama – modeli i iskustva |
|
|
| Sažetak: U radu su prikazani višekriterijski modeli koji u šumarstvu mogu poslužiti kao podrška u planiranju i odlučivanju. Ukratko je opisano i us poređe no više metoda među kojima su: analiza omeđivanja podataka, anali tički hijerarhijski proces, jednostavno višeatributno rangiranje, metode vi šeg ranga i dr. Cilj je bio pojasniti za koje se vrste zadataka i problema takve metode mogu primijeniti u šumarstvu. Time je omogućen uvid u karakteristike pojedinih metoda i pomoć u odabiru potencijalnih metoda kod eventualne primje ne. Uloga i značaj višekriterijskih modela u šumarstvu opisani su brojnim primjerima i izvo rima u kojima su primijenjeni različiti modeli. U radu se tako đer kroz prikaz istraživanja provedenih na primjeru “Hrvatskih šuma” d.o.o. Zagreb daje uvid u mogućnosti te svrsishodnost i opravdanost primjene vi šekriterijskih matematičkih modela. Zaključuje se da razvoj i primjena mode la višekriterijskog odluči vanja može pridonijeti lakšem analiziranju, planiranju i predviđanju pri gospodarenju šumama. Ključne riječi: AHP; AOMP; planiranje; šumarstvo; višekriterijsko odlučivanje |
autori: ŠPORČIĆ, Mario ŠL Landekić, Matija Lovrić, Marko BOGDAN, Saša ŠL ŠEGOTIĆ, Ksenija ŠL | |
| Tomljanović,K., M. Grubešić, K. Krapinec | UDK 630* 156 | 287 |
| Testiranje primjenjivosti digitalnih senzornih kamera za praćenje divljači i ostalih životinjskih vrsta |
|
|
| Sažetak: Zakonska je obveza lovoovlaštenika, bez obzira radi li se o državnim ili zajedničkim lovištima, provoditi redovita prebrojavanja svih vrsta divljači koje se stalno ili povremeno zadržavaju u lovištu (NN 140/05, NN 40/06). U praksi se to provodi češćim redovitim osmatranjem, posebice krupne divljači, te utvrđivanjem brojevnog stanja na temelju cjelogodišnjeg praćenja. Uporabom automatskih senzornih kamera, taj posao donekle je i olakšan. Tijekom višegodišnjeg korištenja i ispitivanja mogućnosti istih, primijećene su neke prednosti, ali i nedostaci istih. Sustavno postavljanje istih na dobro odabrane lokacije u lovištu može osigurati dobar pregled strukture spolova, kondicijskog stanja te trofejne jačine divljači, na način i sa udaljenosti koja je do sada bila nezamisliva ili teško ostvariva. Tijekom testiranja posebna se pozornost pridala ispitivanju samog senzora koji aktivira kameru. Kao rezultat provedenog istraživanja dobivene su krivulje koje ocrtavaju vjerojatnost s kojom će prolaz divljači biti evidentiran na određenoj udaljenosti. Isto tako uspoređivani su kutovi pod kojima senzor reagira, te je utvrđeno da i u tom segmentu postoje statistički značajne razlike glede različitih udaljenosti, ali i različitih strana s kojih se očekuje nailazak divljači. Uspoređene su i iskoristive fotografije snimljene senzorom s onima snimljenima u zadanim intervalima. Kao prilog prikazane su i fotografije nekih rijetkih, teško vidljivih ili zaštićenih životinjskih vrsta koje su svaka na svoj način od većeg ili manjeg utjecaja na lovno gospodarenje nekog područja. Ključne riječi: automatska digitalna fotokamera; divljač; lovište; prebrojavanje |
autori: TOMLJANOVIĆ, Kristijan ŠL GRUBEŠIĆ, Marijan ŠL KRAPINEC, Krešimir ŠL | |