+ 2008
+ 2009
1-2/2010
3-4/2010
5-6/2010
7-8/2010
9-10/2010
11-12/2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
new


HR  EN   

5-6/2010

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić  UDK002090 209
UZ 114. REDOVITU IZBORNU SKUPŠTINU HŠD-a      
U proteklom mandatnom razdoblju HŠD-a pisali smo o različitim temama: o utjecaju šume na ero­ziju i vodozaštitu, globalnom klimatskom zatopljenju, utjecaju na okoliš Višenamjenskog kanalaDunav-Sava, šumi i razvoju turizma u RH, doprinosu hrvatskog šumarstva i drvne tehnologije EU,vodi koju oplemenjuje i čuva šuma, certifikaciji šuma – odumrla stabla i biološka raznolikost, odnosušumarstva i službene zaštite prirode u svezi s NATURA 2000 u Hrvatskoj, organizacijskom strukturi­ranju Hrvatskih šuma d.o.o., suradnji šumarstva, vodoprivrede i meteorološka službe u svezi s obilje­žavanjem Dana šuma, Svjetskog dana voda i Svjetskog dana meteorologije i dr. U ovom dvobrojuŠumarskoga lista osvrnut ćemo se na stručnu temu 114. redovite izborne skupštine HŠD-a “Prva na­cionalna inventura šuma u Republici Hrvatskoj”, koja uključuje Hrvatsku u sustav razmjene podataka o praćenju stanja šuma, koji su kompatibilni i razmjenjivi na međunarodnoj razini. Po prvi puta dobi­veni su podaci o stanju šumskih resursa po jedinstvenoj metodi na cijelom državnom području.
Hrvatsko šumarsko društvo je u više navrata raspravljalo o šumskom zemljištu, njegovom korište­nju i prenamjeni, na što se i u svojem izvješću o radu u četvorogodišnjem mandatnom razdoblju i naovoj Skupštini, osvrnuo predsjednik HŠD-a mr.Jurjević,napominjući kako smo “jasno iskazivalinezadovoljstvo nekim rješenjima u donesenim Zakonskim i Podzakonskim propisima. Naime, ako imožemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjihnasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste namjene koristi i makija, a mo­ramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje jenajviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenogpoljoprivrednog zemljišta, na kojima svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te osnovetrajna su opasnost za okolne šume”. Upravo su podzakonskim aktom najvećim dijelom sadašnje na­knade za šume i šumska zemljišta “na razini simbolike, a ne realne naknade i ne omogućavaju podiza­nje novih šuma niti u približnoj površini šuma koje su prenamjenjene” (naknada 1000 kn/ha napramacijeni podizanja nove šume od 30000 do 100000 kn/ha). Stoga opetovano podržavamo zaključak uspomenutom izlaganju, kako je “novom kategorizacijom potrebno šume i šumska zemljišta ponovodefinirati i onda se prema njima tako i odnositi, kako bi izbjegli slučajeve da podižemo poljoprivrednekulture, maslinike i vinograde na apsolutnim šumskim tlima, samo zato što je vlasnik definiran”.
Prethodno spomenuti zakonski i podzakonski propisi zaslužuju poseban osvrt u jednom od sljede­ćih dvobroja Šumarskoga lista. Šumarska znanost i struka inzistira na sudjelovanju u kreiranju zakon­skih propisa, ali i onih podzakonskih, koji se gotovo u pravilu donose činovničkim postupkom, a onisu zapravo najživotniji u realizaciji. Hrvatske šume su jedinstvene u Europi po svojoj prirodnosti, raz­nolikosti i stabilnosti te zaslužuju posebnu pažnju i odgovoran odnos prema njima.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić
text:In the past mandate period, the Croatian Forestry Association (hereinafter: CFA) has addressed avariety of topics, ranging from the impact of forests on erosion and water protection, global climatewarming, environmental effects of the Multipurpose Danube-Sava canal, forests and the developmentof tourism in the Republic of Croatia, the contribution of Croatian forestry and wood technology to theEU, water as a factor of forest improvement and protection, forest certification – dead trees and biolo­gical diversity, the relationship between forestry and the official Natura 2000 protection in Croatia,organizational structuring of the company Hrvatske Šume, to the cooperation of forestry, water mana­gement and meteorological service in celebrating Forest Day, World Water Day and World Meteoro­logical Day, and many others. In this double issue of the Forestry Journal we will discuss the 114thelectoral assembly of the CFA “The first national forest inventory in the Republic of Croatia”, bywhich Croatia has been included into the exchange system of forest monitoring data that are compati­ble and exchangeable at the international level. For the first time, data on the condition of forest re­sources have been obtained by using a uniform method across the entire state territory.
Forest land, its use and conversion have been discussed by the Croatian Forestry Association onseveral occasions. In his report on the activities of the CFA during the four-year mandate period, Mr. Jurjević, M.Sc, president of the Croatian Forestry Association, reviews this issue, observingthat “we have expressed strong dissatisfaction with some solutions set down in the laws and sub-laws.Namely, we can understand the intention to use bare forest land for the establishment of multiannualplantations, but we cannot accept the regulation of the Forest Law which states that maquis can alsobe used for this purpose. We should stress over and over again: maquis is forest. It is a fact that in theareas in which the demand for forest land is the highest there are thousands, even hundreds of thou­sands hectares of bare, abandoned agricultural land, the source of over 50 % of forest fires that per­manently threaten the surrounding forests”. It is according to a sub-law that the currentcompensations for forests and forest land are “symbolic, rather than realistic. As a result, the size ofthe area for the establishment of new forests does not even remotely approach the size of the area thathas been converted” (compensation of 1,000 kuna/ha as opposed to 30,000 to 100,000 kuna/ha, whichis the cost of establishing a new forest). Therefore, we wholeheartedly support the conclusion in thereport, which states that “forests and forestland should be redefined in the new categorization andtreated accordingly. In this way, cases in which agro-cultures, olive groves and vineyards are establis­hed on absolute forest land, only because the owner has been defined, would be avoided”.
The acts and sub-acts mentioned above deserve a special discussion in one of the future double is­sues of Forestry Journal. The forestry science and profession insists on participating in the creation ofboth legal and sub-legal regulations; as a rule, these are passed administratively, but actually theyshow their full potential only when applied in practice. Croatian forests are unique in Europe in termsof naturalness, diversity and stability. For these reasons, they require special attention and highly re­sponsible treatment.

Professor Emeritus Branimir Prpić, Ph.D.
+209-7-8


    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Vukelić,J., A.Alegro, V.Šegota  UDK 630* 188 (001) 211
Altimontanska-subalpska smrekova šuma s obrubljenim gladcem (Laserpitio krapfii-Piceetum abietis ass. nova) na sjevernom Velebitu (Hrvatska)      
Sažetak: U subalpskom (manjim dijelom u altimontanskom)vegetacij­skom pojasu sjevernoga Velebita utvrđena je nova smrekova asocijacija s obrubljenim gladcem –Laserpitio krapfii-Pi ceetumass. nova. Rasprostire se na visinama od 1200 do 1600 m, na vap nenačkim sjevernim, sjenovitim i svježim padinama koje se spuštaju od vrho va prema vrtačama pod snažnim lokalnim mikroklimatskim utjecajima.
U istraživanjima je primijenjena metoda ciriško-monpelješke fitocenološke škole sa šestostupanjskom skalom. Asocijacija je prikazana na temelju dvanaest fitocenoloških snimaka (analitička tablica I) i usporedbe s poznatim srodnim asocijacijama dinarskoga gorja Hrvatske i susjednih područja (sinoptička tab ­li ca II). Pripada podsvezi Vaccinio-PiceenionOberdorfer 1957, svezi Vaccinio-PiceionBr.-Bl. 1938, redu Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939, razredu Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 em. Zupančič 1976.
Smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razvijena je kao trajni stadij, najčešće u pojasu pretplaninske bukove šume. Ona obuhvaća samo dio opisa Horvatove makroasocijacije Piceetum subalpinum croaticum(Horvat 1950, 1962, Horvat i dr. 1974), pa istraživanja drugih obilježja i areal treba proširiti na ostali dio Dinarida. Pojedine su sastojine veoma produktivne, no u velikom dijelu areala zajednica je zaštitnoga karaktera.

Ključne riječi: fitocenološke značajke; Hrvatska; Laserpitio krapfii-Piceetumass. nova; Picea abies; sjeverni Velebit

    autori:
    VUKELIĆ, Joso      ŠL
    Alegro, Antun
    Šegota, Vedran
 
Pernar,N., D. Bakšić, I. Perković, D. Holjević  UDK 630* 116.2 + 114.7 (001) 229
Odraz sanacije erodiranog terena na svojstva tla na flišu – slučajeviAbrami i Butoniga u Istri      
Sažetak: Na dva lokaliteta na flišu u Istri istraživali smo utjecaj biolo­ških i tehničkih mjera zaštite tla te sanacije erodiranog terena na svojstva tla, odnosno na njegovu regeneraciju. Na poligonu za istraživanje erozije u Abra­mima istraživanje smo proveli na obnovljenim istraživačkim parcelama, a kod naselja Grimalda na zemljištu s umjetno podignutom sastojinom crnog bora.
Pokazalo se da su tehničke mjere sanacije imale ključnu ulogu u smanjenju produkcije erozijskog nanosa, osobito u ranoj fazi trajanja pokusa. Isto tako na strmim padinama vegetacijska progresija je vrlo spora, pa je i regenera­cija tla vrlo spora, tako da je usprkos prirodnom naseljavanju crnog bora sklapanje sastojine vrlo sporo, a humusno-akumulativni horizont tla vrlo slabo razvijen i fragmentiran. Na blažim nagibima, koji nisu bili jako erodi­rani, nesmetano širenje prirodne vegetacije (zaštita od požara) podjednakog je učinka na svojstva tla (ujedno na njegovu zaštitu, regeneraciju itd.) kao i biološka sanacija u vidu sadnje crnog bora. Odnos godišnje produkcije erozij­skog nanosa i sadržaja organske tvari u tlu upućuje na bržu humizaciju i rege­neraciju tla kod primjene učinkovitijih mjera suzbijanja erozije.

Ključne riječi: or­ganska tvar tla; regeneracija tla; sanacija erodiranog zemljišta; šumska prostirka.

    autori:
    PERNAR, Nikola      ŠL
    BAKŠIĆ, Darko      ŠL
    Perković, Ivan
 
Pentek,T., H. Nevečerel, K. Dasović,T. Poršinsky, M. Šušnjar, I. Potočnik  UDK 630* 307 + 383 + 377 (001) 241
Analiza sekundarne otvorenosti šuma gorskog područja kao podloga za odabir duljine uža vitla      
Sažetak: Za kvalitetno i racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom neophodno je postojanje prostorno optimalno položene mreže primarne i se­kundarne šumske prometne infrastrukture. Postoje različiti parametri za kvanti­tativnu i kvalitativnu procjenu postojeće mreže šumske prometne infrastrukture, kao i za definiranje nedovoljno otvorenih ili neotvorenih šumskih područja. Re­lativna otvorenost (primarna ili sekundarna) u kombinaciji s metodom omeđe­nih površina i GIS alatima, predstavlja vrlo učinkovito sredstvo pri raščlambi kolikoće i kakvoće primarnih i sekundarnih šumskih prometnica: Pri tome se dobija vrlo jasan i pregledan vizualan prikaz rezultata svih analiza. Istraživa­nja su provedena u g.j. “Bovan-Jelar” Šumarije Perušić smještenoj u gorskom području Like. Formiran je GIS istraživanog područja te uspostavljen katastar primarnih i sekundarnih šumskih prometnica. Obavljena je analiza sekundarne otvorenosti za skider tipa Timberjack 240 C oprem ljen dvobubanjskim vitlom Adler duljine uža 30, 45 i 60 m. Definirane su neotvorene površine i, u odabra­nim odsjecima, za inačicu duljine uža vitla od 60 m, predložene idejne trase bu­dućih traktorskih putova kojima će se unaprijediti postojeća mreža sekundarnih šumskih prometnica. Analiza je sekundarne otvorenosti napravljena i za novo­projektiranu sekundarnu prometnu infrastrukturu, a polučeni su rezultati uspo­ređeni sa sadašnjim stanjem sekundarne otvorenosti.

Ključne riječi: GIS; gorsko područje; klasična otvorenost; planiranje; relativna otvorenost; sekundarne šumske prometnice

    autori:
    PENTEK, Tibor      ŠL
    NEVEČEREL, Hrvoje    ŠL
    DASOVIĆ, Katarina    ŠL
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
    ŠUŠNJAR, Marijan      ŠL
    Potočnik, Igor    
 
Klobučar, Damir  UDK 630* 629 (001) 249
Primjena geostatistike u uređivanju šuma      
Sažetak: Cilj rada je istražiti i prikazati neke mogućnosti primjene geo­statistike u uređivanju šuma u svrhu unaprjeđivanja dosadašnjeg pristupa ko­rištenja i kartiranja podataka uređajne inventure šuma Republike Hrvatske. Geostatistička analiza podataka uređajne inventure šuma provedena je na di­je lu gospodarske jedinice “Banov Brod”, šumarije Pitomača za tri strukturna ele menta: broj stabala (N), temeljnicu (G) i obujam (V).
Kontinuirana karta raspodjele vrijednosti strukturnih elemenata izrađena je metodom običnog kriginga i inverzne udaljenosti. Dobivene karte ukazuju da je procjenjivanje krigingom pouzdanije od metode inverzne udaljenosti. U radu je prikazana korisnost geostatističkih alata (semivariogramska površina, semivariogram, semivariogramski oblak) u analizi podataka uređajne inven­ture šuma i njihove prostorne zavisnosti. Geostatističkim pristupom može se pro matrati bilo koja varijabla pridobivena tijekom uređajne inventure, po vrsti drveća ili ukupno, a omogućava svrsishodnije i racionalnije korištenje ovih in-for macija u prostoru i vremenu u svrhu boljeg gospodarenja šumama.

Ključne riječi: geostatistika; kriging; semivariogram.; strukturni elementi; uređajna inventura šuma; uređivanje šuma

    autori:
    Klobučar, Damir
 
Redžić,S., S. Barudanović  UDK 630* 189 (001) 261
The Petterns of Dyversity of Forest Vegetation of the Crvanj Mountain in the Herzegovina (West Balkan Peninsula)      
Sažetak:Istraživani su obrasci bioraznolikosti zajednica šumske vegeta­cije na vertikalnom profilu planine Crvanj u Hercegovini (od Uloga do Zimo­mora – vrha planine Crvanj). Šumska vegetacija predstavljena je sa sljedećim zajednicama:Quercetum petraeae-cerrisB. Jovanović (1960) 1979 subas.se­slerietosum autumnalissubas. nova; Lathyro nigeri-Quercetum cerrisnomen nov hoc loco (Syn.:Quercetum petraeae-cerris “mediterraneo-montanum”La­kušić et Kutleša 1977, Aceri-Carpinetum orientalisBlečić et Lakušić 1966 iz sveze Quercion petraeae-cerris[(Lakušić 1976) Lakušić et Jovanović 1980] Čarni et al. 2009 iCarpinion orientalisBlečić et Lakušić 1966;Querco-Carpi­netum betuliHorvat 1938 emend Blečić 1958 subas.quercetosum cerrisStefa­nović 1964 aposeriosum foetidaefacies nov. iz sveze Erythronio-Carpinionbetuli(Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993;Lathyro verni-FagetumsylvaticaeRedžić 2007 nom. nov (Syn.:Fagetum moesiacae montanumBlečić et Lakušić 1970), Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticaeBlečić et Lakušić 1970 corr. hoc loco i Phyteumo spicatae-Fagetum sylvaticaeBarudanović 2003 corr. hoc loco (Syn.: Aceri-Fagetum subalpinumFukarek et Stefanović 1958 emend Fukarek 1969) (alliance Seslerio-FagionNomen nov hoc loco (Syn.:Fa­gion moesiacaeBlečić et Lakušić 1970). Sve biljne zajednice su hemikriptofit­sko-fanerofitskog karaktera sa značajnim učešćem geofita. Balkanski, dinarski i jugoistočno-evropski florni elementi značajno diferenciraju ove zajednice od srodnih šumskih zajednica drugih područja Dinarida.

Ključne riječi: Balkan; Crvanj planina; Hercegovina; Querco-Fage­tea; Sintaksonomija; Šumska vegetacija

    autori:
    Redžić,Sulejman    
    Barudanović Senka    
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Šporčić,M., M. Landekić, M. Lovrić, S. Bogdan, K. Šegotić  UDK 630* 624 + 568 275
Višekriterijsko odlučivanje kao podrška u gospodarenju šumama – modeli i iskustva      
Sažetak: U radu su prikazani višekriterijski modeli koji u šumarstvu mogu poslužiti kao podrška u planiranju i odlučivanju. Ukratko je opisano i us pore­đe no više metoda među kojima su: analiza omeđivanja podataka, anali tički hi­jerarhijski proces, jednostavno višeatributno rangiranje, metode vi šeg ranga i dr. Cilj je bio pojasniti za koje se vrste zadataka i problema takve metode mogu primijeniti u šumarstvu. Time je omogućen uvid u karakteristike pojedinih me­toda i pomoć u odabiru potencijalnih metoda kod eventualne primje ne. Uloga i značaj višekriterijskih modela u šumarstvu opisani su brojnim primjerima i iz­vo rima u kojima su primijenjeni različiti modeli. U radu se tako đer kroz prikaz istraživanja provedenih na primjeru “Hrvatskih šuma” d.o.o. Zagreb daje uvid u mogućnosti te svrsishodnost i opravdanost primjene vi šekriterijskih matema­tičkih modela. Zaključuje se da razvoj i primjena mode la višekriterijskog odlu­či vanja može pridonijeti lakšem analiziranju, planiranju i predviđanju pri gospodarenju šumama.

Ključne riječi: AHP; AOMP; planiranje; šumarstvo; višekriterijsko odlučivanje

    autori:
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL
    Landekić, Matija
    Lovrić, Marko
    BOGDAN, Saša      ŠL
    ŠEGOTIĆ, Ksenija    ŠL
 
Tomljanović,K., M. Grubešić, K. Krapinec  UDK 630* 156 287
Testiranje primjenjivosti digitalnih senzornih kamera za praćenje divljači i ostalih životinjskih vrsta      
Sažetak: Zakonska je obveza lovoovlaštenika, bez obzira radi li se o drža­vnim ili zajedničkim lovištima, provoditi redovita prebrojavanja svih vrsta div­ljači koje se stalno ili povremeno zadržavaju u lovištu (NN 140/05, NN 40/06). U praksi se to provodi češćim redovitim osmatranjem, posebice krupne divljači, te utvrđivanjem brojevnog stanja na temelju cjelogodišnjeg praćenja. Uporabom automatskih senzornih kamera, taj posao donekle je i olakšan. Tijekom višego­dišnjeg korištenja i ispitivanja mogućnosti istih, primijećene su neke prednosti, ali i nedostaci istih. Sustavno postavljanje istih na dobro odabrane lokacije u lo­vištu može osigurati dobar pregled strukture spolova, kondicijskog stanja te tro­fejne jačine divljači, na način i sa udaljenosti koja je do sada bila nezamisliva ili teško ostvariva. Tijekom testiranja posebna se pozornost pridala ispitivanju samog senzora koji aktivira kameru. Kao rezultat provedenog istraživanja dobi­vene su krivulje koje ocrtavaju vjerojatnost s kojom će prolaz divljači biti evi­dentiran na određenoj udaljenosti. Isto tako uspoređivani su kutovi pod kojima senzor reagira, te je utvrđeno da i u tom segmentu postoje statistički značajne razlike glede različitih udaljenosti, ali i različitih strana s kojih se očekuje naila­zak divljači. Uspoređene su i iskoristive fotografije snimljene senzorom s onima snimljenima u zadanim intervalima. Kao prilog prikazane su i fotografije nekih rijetkih, teško vidljivih ili zaštićenih životinjskih vrsta koje su svaka na svoj način od većeg ili manjeg utjecaja na lovno gospodarenje nekog područja.

Ključne riječi: automatska digitalna fotokamera; divljač; lovište; pre­brojavanje

    autori:
    TOMLJANOVIĆ, Kristijan    ŠL
    GRUBEŠIĆ, Marijan      ŠL
    KRAPINEC, Krešimir      ŠL