|
+ 2008 + 2009 1-2/2010 3-4/2010 5-6/2010 7-8/2010 9-10/2010 11-12/2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2010 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 101 | |
| DANI ŠUMA, SVJETSKI DAN VODA I SVJETSKI DAN METEOROLOGIJE |  
|
|
| U specijalnom prilogu časopisa Sensa magazinza sretniji život, pod naslovom Koracima prirode, tiskan je popis važnijih datuma sa sadržajem zaštite okoliša.To nas je podsjetilo na veliko, ali zanemarenoznačenje šume u tri navedena ožujska datuma koji slijede jedan iza drugoga: 21. 3. Dan šuma, 22. 3. Svjetski dan voda i 23. 3. Svjetski dan meteorologije. U prilogu se sa dosta pesimizma govori o budućnosti našega planeta, koji je svake godine bogatiji za 78 milijuna ljudi. Upozorava se na povećani natalitet i uskoroj budućnosti o vjerojatnoj nestašici hrane, vode i energije za više od trećine ljudske populacije. Onaj koji je poredao tri navedena područja koja treba naglasiti i posebno obilježiti u svezi zaštite okoliša, predložio je logičan slijed onoga što bi trebalo zgusnuto u tri dana raspraviti i upozoriti na ovisnost jedno o drugom. Prema brojnim prognozama pitka voda bit će u svijetu sve više tražena, i zasigurnoje velika sreća što smo četvrta zemlja u Europi po njezinu bogatstvu. Upravo to njezino bogatstvo uskoje povezano uz naše prirodne državne šume, kojih je u Hrvatskoj oko 80 %. Bogati smo i rijekama s gotovo prirodnim tokom, a regulacijom velikih poplavnih prostora Lonjskoga i Mokroga polja, osiguralismo Zagreb i nizvodno smještene gradove, naselja i poljodjelstvo od poplava Save, Kupe i njihovih pritoka. Istovremeno, osnovali smo Park prirode Lonjsko polje s oko 30.000 ha nizinskih šuma i oko 20.000ha pašnjačkih površina, po bogatstvu biljnoga i životinjskoga svijeta jedinstvenoga u Europi. Svojom strukturom i bogatim živim šumskim tlom, mehanički i biološki te djelomično kemijski, pročisti se oborinska i u nizinama poplavna voda, koja pitka ulazi u podzemne tokove, opskrbljujući izvorišta. Sve naše rijeke koje izviru u hrvatskim Dinaridima pitke su na svojim izvorištima, štoeoipsopredstavlja golem potencijal pitke vode. Dodamo li tome sve njihove potoke i šumske izvore, to predstavlja golemu, praktički neprocjenjivu vrijednost koju smo do danas sve prije nego li iskoristili.Tome,dakako treba dodati već spomenuti crnomorski sljev koji obogaćuju vodotoci kopnenoga dijela Hrvatske. Prema Mitscherlichu iz Otto 1994, od sveukupne količine vode koja oborinama padne na šumu, diose procjeđuje i obogaćuje podzemne tokove pitkom vodom.To iznosi tijekom vegetacije 30 do 40 %, aza mirovanja vegetacije 70 do 80 %. Uzevši prosječno 1200 mm oborina u Hrvatskoj, 2 milijuna ha sklopljenih šuma pročisti godišnje teoretski oko 13 milijardi tona pitke vode, a koliko ćemo je mi iskoristiti ovisi o potrebama i dobrim tehnologijama. Znalac koji je poredao dane obilježavanja: šuma, voda, meteorologija, zasigurno je mislio na ovisnost šume o vodi i na utjecaj jedne i druge na promjenu klime i obratno.Tu se ponovno pojavljuje šumakoja usporava učinak staklenika atmosfere kroz svoju općekorisnu funkciju vezivanja ugljika. Kodnaših prirodnih šuma to je zasigurno učinkovitije nego li kod europskih smrekovih monokultura. Osim stvaranja pitke vode, šuma ima još jednu vrlo značajnu ulogu u zaustavljanju i ublažavanju visokih vodnih valova. Padne li u jednom mahu 100 mm oborina, šuma će to uspješno zadržati. Ona imaznačajan utjecaj i do 150 mm, dok preko te količine oborina šuma više nema značajnijega učinka. Šuma, voda i meteorologija nisu bez određene namjere stavljene zajedno, pa zato predlažemo, kakobi ta tri obilježja svake godine organizirala druga ustanova u smislu znanstvenoga simpozija, uz hrvatsku i međunarodnu suradnju. Predlažemo, da slijedeće 2011. godine simpozij organizira šumarstvo,2012. vodoprivreda, a 2013. Republički hidrometeorološki zavod. Vrijeme je da se međusobno u širokim državnim okvirima raspravi i o navodnjavanju njiva zbogproizvodnje čiste ekološke hrane, koja će zasigurno imati dobru prođu u Europi. Za navodnjavanje ne bi smjeli koristiti onečišćenu savsku i dunavsku vodu, nego čistu iz akumulacija na Psunju, Papuku i Dilju,gravitacijom cijevima do njiva. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Zečić,Ž., D. Vusić, M. Prka, S. Klepac | UDK 630* 377 (001) | 103 |
| Utjecaj nagiba traktorskog puta na proizvodnost traktora Timberjack 240C pri privlačenju drvnih sortimenata u prebornim šumama |
|
|
| Sažetak: Rad prikazuje rezultate istraživanja zglobnog traktora Timberjack 240C s dvobubanjskim vitlom Adler HY16 pri privlačenju drvnih sortimenata uz i niz nagib u prebornoj sječini. Radilište je smješteno na nadmorskoj visini od 870 m do 1097 m. Pri istraživanju navedenoga traktora ostvareno je efektivno vrijeme od 76,46 %, a 23,54 % otpada na opća vremena u ukupno utrošenom vremenu. Prosječni ostvareni tovar iznosi 5,04 m3pri privlačenju drva niz nagib (traktorski put 1), dok je pri privlačnju uz nagib (traktorski put 2) ostvaren prosječini tovar od 3,72 m3, a na oba traktorska puta prosječni tovar iznosi 4,63 m3. U efektivnom vremenu turnusa pri udaljenosti privlačenja od 500 m na fiksna vremena otpada 17,36 minuta, a na varijabilna 18,97 minuta. Efektivno vrijeme turnusa traktora iznosi 36,34 minute, a ukupno vrijeme 44,42 minute za udaljenost privlačenja od 500 m. Prosječna brzina kretanja neopterećenog traktora po traktorskim putevima iznosi 3,56 km/h, a opterećenog 3,50 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog traktora po pomoćnom stovarištu iznosi 4,65 km/h, a opterećenog 4,93 km/h pri udaljenostima od 65 m. Prosječna brzina izvlačenja užeta iznosi 0,97 km/h, a privitlavanja tovara 0,86 km/h. Norma vremena se na traktorskom putu 1 kreće od 5,32 min/m3(100 m) do 13,17 min/m3(1000 m) s prosječnim obujmom tovara od 5,04 m3. Na traktorskom putu 2 norma vremena kreće se od 7,22 min/m3(100 m) do 17,88 min/m3(1000 m) uz prosječni obujam tovara od 3,72 m3. Dnevni se učinak privlačenja po traktorskom putu 1 kreće od 90,27 m3/dan za udaljenost privlačenja od 100 m do 36,45 m3/dan za 1000 m, a po traktorskom putu 2od 66,50 m3/dan do 26,85 m3/dan. Za udaljenosti od 100 m do 1000 m trošak se privlačenja drva po traktorsko putu 1 kreće od 31,83 kn/m3do 78,83 kn/m3. Trošak se privlačenja pri istim udaljenostima na traktorskom putu 2 kreće od 43,20 kn/m3do 107,01 kn/m3. Ključne riječi: nagib; privlačenje; proizvodnost; troškovi; zglobni traktor |
autori: ZEČIĆ, Željko  ŠL VUSIĆ, Dinko ŠL PRKA, Marinko ŠL Klepac, Saša | |
| Ostrogović, M.Z., K. Sever, I.Anić | UDK 630* 231 (001) | 115 |
| Utjecaj svjetla na prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u park-šumi Maksimir u Zagrebu |
|
|
| Sažetak: U park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris/Anić 1959/ Rauš 1969), analiziran je utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu mladog hrastovog naraštaja. Pokusna ploha obuhvatila je dvije pomladne jezgre u razvojnom stadiju mladika i površinu između jezgri u fazi ponika te mlađeg i starijeg pomlatka. Analiza podataka pokazala je da se prirodno pomlađivanje na malim površinama u park-šumi Maksimir odvija uspješno. Broj biljaka po jedinici površine je zadovoljavajući i iznosi 8,3 kom/m2. Prema vrsti smjese to je mješovita sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba s manjim udjelom divlje trešnje (PrunusaviumL.), klena (Acer campestreL.), lipe (Tiliasp.) i mliječa (A. platanoidesL.). Prednost mješovitih sastojina ogleda se u biološkoj i ekološkoj ravnoteži, a to su glavni ciljevi gospodarenja u park-šumi Maksimir. No, kvaliteta mladog na raštaja hrasta lužnjaka je upitna. Posljedica visoke gustoće biljaka na pom-lad noj površini je visok prosječni koeficijent vitkosti mladog hrastovog naraštaja. Velik udio deformiranih debala, loše razvijenih krošnji i prevelika zastupljenost korovske vegetacije posljedica su nenjegovanja pomlatka. Utvrđene su prosječne godišnje relativne vrijednosti difuznog i izravnog svjetla u pojedinim razvojnim stadijima hrasta lužnjaka. Ovisnost broja biljaka u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima pojedinog mikrostaništa potvrđena je ?2testom. Dobivena je jaka pozitivna linearna ko re lacija između prosječnog visinskog prirasta hrasta lužnjaka i vrijednosti izravnog svjetla (r = 0,5809). Ključne riječi: izravno i difuzno svjetlo; kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka.; pomladna jezgra; razvojni stadiji |
autori: Ostrogović, Maša Zorana ŠL Sever, Krunoslav ANIĆ, Igor ŠL | |
| Jambreković,V., R. Despot, M. Hasan | UDK 630* 841 (001) | 125 |
| Prikaz i ocjena fitosanitarnog sustava u tvrtkama ovlaštenim za tretiranje i označavanje drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu |
|
|
| Sažetak: Zbog mogućnosti prijenosa karantenskih štetnika daleko od svojih uobičajenih areala, pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije WTO (World Trade Organisation) i Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu FAO (Food and Agriculture Organisation), izrađen je i prihvaćen Međunarod ni standard ISPM 15. Njime su predviđeni postupci tretiranja drvene ambalaže u međunarodnom prometu primjenom kojih se smanjuje rizik od unošenja i/ili širenja karantenskih štetnih organizama putem navedenog materijala. Donošenjem Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drve ni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu (NN 14/06), Repu blika Hrvatska je također usvojila standard ISPM 15 u svoje za konodavstvo. Tijekom petogodišnjih aktivnosti fitosanitarni sustav je ustrojen, a 84 tvrtke su ovlaštene za samostalno provođenje toplinskog tretiranja (HT) i označavanja dr venog materijala za pakiranje. Tvrtke su dobro distribuirane po cijeloj Hrvatskoj, što omogućuje hrvatskom gospodarstvu neometani međunarodni pro-met roba. Tijekom fitosanitarnog pregleda u 67 ovlaštenih tvrtki ustanovljeno je da sve tvrtke pravilno provode toplinske tretmane, dok se glavni problemi javljaju u izradi Priručnika ovlaštene tvrtke, sljedivom vođenju dokumentacije, održavanju i ovjeravanju mjerne opreme te označavanju drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Uočeni nedostaci su uglavnom internog karaktera te do sada nisu uzrokovali negativne učinke u međunarodnom prometu. Slijedom zapisnika fitosanitarnog pregleda tvrtke su dužne do sljedećeg pregleda otkloniti uočene nedostatke. Ključne riječi: drveni materijal za paki ranje; fitosanitarni pregled; fitosanitarni sustav; ISPM 15; označavanje; toplinski tretman (HT) |
autori: JAMBREKOVIĆ, Vladimir ŠL DESPOT, Radovan ŠL HASAN, Mario ŠL | |
| Pezdevšek Malovrh, Š., L. Zadnik Stirn, J. Krč | UDK 630* 682 (001) | 139 |
| Utjecaj vlasničke i posjedovne strukture na spremnost šumoposjednika na povezivanje |
|
|
| Sažetak: Gospodarenje privatnim šumama, posebice u Sloveniji, nije optimalno. Na to najviše utječe i raznolika vlasnička i posjedovna struktura.Šumoposjednike u gospodarenju njihovim šumama posebice ograničava mali i usitnjeni šumski posjed s velikim brojem vlasnika i suvlasnika. Zbog toga je značajno da se šumoposjednici počinju udruživati u različite organizacijske oblike povezivanja. Predviđamo da spremnost šumoposjednika za povezivanje ponajprije ovi si od neposrednih ekonomskih i socijalnih interesa šumoposjednika te od veličine i stanja njihovog šumskog posjeda. Spremnost šumoposjednika za povezivanje utvrđivali smo anketiranjem. Zbog različitih prirodnih i društvenih prilika, posjednike šuma anketirali smo u cijeloj Sloveniji. Na temelju indeksa šumoposjednika, posjednike smo podijeli u pet grupa po veličini posjeda. Unutar ovih grupa podjelili smo ih na povezane i nepovezane. Uzorak ispitanika (n=700) predstavljali su sustavno izabrani šumoposjednici. Na anketu je odgovorilo 46 % ispitanika. Uzorak je obuhvatio 322 pretežito muška šumoposjednika. Prosječna starost anketiranih vlasnika je 54 godina, s prosječno završenom osnovnom ili trogodišnjom srednjom školom. Većina anketiranih šumoposjednika živi u ruralnim sredinama. Prosječni šumski posjed iznosi 16,7 ha i nalazi se u 4,3 pros torno odvojena kompleksa. Prevladava oblik vlasništva bez suvlasništva, a šumoposjednici koji su u suvlasništvu imaju prosječno osam suvlasnika. U uzorku je 39,1 % anketiranih šumovlasnika već uključeno u različite oblike povezivanja, 19,9 % ih je spremno uključiti se u različite oblike povezivanja, dok 41 % šumoposjednika povezivanje ne interesira. Rezultati bivarijantne analize ukazuju na povezanost spremnosti za povezivanjem šumoposjednika i veličine njegovoga posjeda. Veću spremnost za povezivanje pokazuju šumoposjednici koji imaju više od 10 ha šuma. Rezultati multivarijantne analize pokazuju da se šumoposjednici koji pokazuju spremnost za povezivanje i šumoposjednici koji nisu spremni za povezivanje, razlikuju po veličini posjeda, starosti i obliku vlasništva (vlasnika je više i svi žive u istom kućanstvu). Rezultati istraživanja pokazali su da treba šumoposjednike koji su spremni za povezivanje tražiti u grupi šumoposjednika koji su stari do 50 godina, imaju šumski posjed veći od 10 ha i koji sa suvlasnicima žive u istom kućanstvu. Ključne riječi: bivariatna i multivariatna analiza; logistička regresija; privatna šuma; statistički modeli; suradnja i povezivanje šumoposjednika; vlasnička i posjedovna struktura |
autori: Pezdevšek Malovrh, Špela  Zadnik Stirn, Lidija Krč, Janez | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Posarić, Darko | UDK 630* 440 + 450 | 151 |
| Najvažniji razlozi gubitka hrasta lužnjaka (Quercus robur l.) iz sastojina do dobi prvih proreda |
|
|
| Sažetak: Na propadanje hrastovih biljaka tijekom procesa prirodne ob-no ve i nakon njega, djeluju mnogi nepovoljni čimbenici. Njihovim nizanjem i(li) sinergijskim djelovanjem, određeni broj hrastovih biljaka biva uništen. Ako je obnova sastojine dobro uspjela, a štetni utjecaji budu do prvih proreda nadzirani i “obuzdavani”, vrlo je vjerojatno da će nastati kvalitetna hrastova sastojina. No, ako se u bilo kojoj fazi rasta sastojine zakasni sa zaštitom ili se ona propusti napraviti, hrastove biljke stradavaju. Zbog toga je vrlo važno kvalitetno štititi i njegovati mladu sastojinu do dobi prvih proreda. Štetni utjecaji koji ugrožavaju hrastove biljke brojni su i raznoliki. Oni koji tijekom rasta sastojine najviše utječu na propadanje biljaka su površinska voda, mišoliki glodavci (napose voluharice – Slika 4) i konkurentska vegetacija korovskih vrsta (Slike 3 i 5). Neki su utjecaji pod stalnim nadzorom i kvalitetnom zaštitom (npr. hrastova pepelnica – Microsphaera alphitoidesGriff. et Maubl.) pa se od njih ne pojavljuju veće štete, iako su potencijalno vrlo opasni. Neki drugi su podcijenjeni i zbog toga se od njih javljaju štete, posebice nakon uklanjanja stare sastojine dovršnim sijekom, kada nadzor i kontrola bivaju manji. Upravo potreba trajnoga stručnog nadzora i kontrole stanja sastojina nameće se kao konačni zaključak ovoga rada, jer oni su preduvjet pravodobnoga i ispravnoga reagiranja na primijećene štetne utjecaje. Ključne riječi: hrastov ponik; koljik; korovska vegetacija; mladik; nad zor stanja sastojina.; pomladak; površinska voda; Propadanje hrastovih biljaka; sitni glodavci |
autori: POSARIĆ, Darko ŠL | |
| Ivančević, Vice | UDK 630* 902 | 159 |
| Nastavlja se bogata muzejska tradicija našeg šumarstva - Povodom otvorenja Šumarskog muzeja u Krasnu, prvoga u našoj zemlji |
|
|
| Sažetak: Osnutkom Šumarskog muzeja u Krasnu 2005. godine, prvoga u našoj zemlji, donekle je popunjena velika praznina u muzejskoj prezentaciji našestruke. Neposredno nakon toga otvoren je Šumarski muzej u Bošnjacima 2007. godine, pa su tako pokrivena tri važna segmenta našega šumarstva, i to: visoke preborne šume i primorski krš (Krasno) i nizinske regularne šume (Boš njaci). Osnutkom navedenih muzeja učinjen je velik napredak u muzejskoj prezentaciji našeg šumarstva, koji ima veliku ulogu u široj popularizaciji naše struke. Na tajnačin posjetitelji Šumarskog muzeja u Krasnu mogu se upoznati sa šumarstvom kroz povijesno razdoblje minulih vremena, ali takvu aktivnost tre ba još dopuniti studioznim istraživanjima povijesti šumarstva, organiziranjem stručnih skupova, prikupljanjem novih eksponata i dokumentacije, uvođenjem suvremene tehnike prezentacije, uključujući i eventualno njegovo proširenje. Međutim, ovakvi “regionalni” šumarski muzeji nipošto ne mogu zamijenitijedan središnji Šumarski muzej u Zagrebu, koji je uostalom od 1898 god. dokraja II svjetskog rata bio smješten u Šumarskom domu u Zagrebu. Nedostatak središnjeg muzeja, gdje bi se prikazalo cjelokupno šumarstvo naše zemlje veliki je hendikep za našu struku. Zbog toga se njegovo ponovno otvaranje u nekadašnjim prostorima u Zagrebu postavlja kao prioritetna obveza sadašnje generacije šumara spram naših prethodnika, ali i cjelokupnoj šumarskoj struci. Iz detaljno opisanog sadržaja Šumarskog muzeja u Krasnu s osobitim osvrtom na glavne izloške (eksponate) izdvojili smo neke najvažnije podatke. Muzejse nalazi u prizemlju stare, a sada renovirane zgrade Šumarije Krasno, u četiri prostorije i hodniku sa sanitarnim čvorom u površini od 131 m2. Ovom treba dodati i manju odvojenu nadstrešnicu od 34 m2, pa njegova sveukupna površina iznosi 165 m2. Prikupljeno je ukupno 357 izložaka (eksponata), a od toga 162 izložaka pripadaju različitoj pisanoj dokumentaciji (slike, karte, uređajni elaborati, knjige evidencija, stručne knjige, brošure i ostalo), a 195 izloža ka različitim sredstvima rada (instrumenti, alati, pribor i proizvodi). Biblioteka sadrži ukupno 556 primjeraka (326 knjiga i 230 brošura). Izražavajući zadovoljstvo dosadašnjim radom Šumarskog muzeja u Krasnu i zanimanjem široke publike, potrebno je poduzeti daljnje napore u proširenju njegovoga sadržaja uzimajući u obzir prezentirane preporuke. Ključne riječi: izložak (eksponat); pisana dokumentacija; sredstva rada; šumarske discipline.; Šumarski muzej Krasno |
autori: IVANČEVIĆ, Vicko ŠL | |
| Roša, Jadranka | UDK 630* 892 | 169 |
| Koraci do ekoznaka za ljekovito i aromatično bilje |
|
|
| Sažetak: Raznolika reljefna i klimatska obličja doprinijela su razvoju velikog broja različitih biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj. Ljekovito i aroma-tično bilje oduvijek je imalo važnu ulogu u narodnoj medicini. U posljednje vri jeme raste zanimanje za sakupljanje i proizvodnju ljekovitog i aromatičnoga bilja, što je posljedica razvoja ekološke svijesti o potrebi zaštite okoliša i zdravlja. Oko 170 vrsta ljekovitog i aromatičnoga bilja sakuplja se ili proizvodi u Hrvatskoj. Prirodni, geografski i pedološki uvjeti osiguravaju uspješan samonikli rast, kao i uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja. Međutim, posebnu vrijednost imaju samo biljke koje su uzgojene na ekološkim načelima, kao i one koje su sakupljene u području u čijoj blizini nema nekog izvora onečišćenja i gdje nisu primjenjivana kemijskim sredstva zaštite. Republika Hrvatska ima veliku vrijednost u dobro očuvanom okolišu i biološkoj raznolikosti, a ljekovito i aromatično bilje je izuzetno vrijedan ekološki proizvod. Ključne riječi: aromatično i ljekovito bilje; biološka raznolikost; ekološka proizvodnja; ekoznak; Hrvatska |
autori: ROŠA, Jadranka ŠL | |