|
+ 2008 1-2/2009 3-4/2009 5-6/2009 7-8/2009 9-10/2009 11-12/2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2009 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 568 | |
| UOČI JUBILEJA |  
|
|
| Vrativši se sa studijskoga boravka u Švicarskoj ujesen 1967. god., dočekala me ponuda da se prihvatim glavnog uredništva “Šumarskoga lista”, uz uvjet da prethodno prihvatim tehičko uredništvo. Bez razmišljanja prihvatio sam prijedlog. Šumarstvo je tada bilo bremenito problemima. Socijalističko-komunistički poredak Jugoslavije temeljio se na planskoj privredi i pseudovlasničkim odnosima izoliranih šumarija, od kojih su neke zbog nedostataka sredstava za biološku reprodukciju, izostavljale temeljne poslove njege mlade šume. Stada koza u državnim šumama Sredozemlja čine velike štete, usprkos zabrani držanja koza i kozje paše, a državna vodoprivreda u sprezi s Elektroprivredom, prilikom izgradnje hidroelektrane, samo obavijesti šumsko gospodarstvo kako su strojevi ušli u šumu i započeli s gradnjom (npr. Š.G.Varaždin, HidroelektranaVaraždin). Tako je započelo moje uređivanje “Šumarskoga lista” u siječnju 1970. godine koje traje sve do danas. Koristeći Zakon o šumama, temeljna šumarska pravila i načela šumarske znanosti, one koji krivo rade savjetujemo i usmjeravamo putem Hrvatskoga šumarskoga društva, koje tradicionalno ujedinjuje šumarsku znanost i struku, od samoga početka svojega djelovanja (1846) do danas. Najprijese djelovalo koristeći živu stručnu riječ, a izlaskom prvog broja “Šumarskoga lista” koristi se i pisana riječ. Već dugo to se prakticira kroz riječ glavnoga urednika i napise ostalih članova putem rubrike Aktualno. U kasnim osamdesetim godinama dolazi do propadanja šuma, a napisi pune stranice našega časopisa. God. 1990., Hrvatska doživljava društvene promjene, a poslije Domovinskoga rata 1995. god. postaje potpuno slobodna. Rat devastira šumu, a miniranje je čini nepristupačnom. Slobodna domovina donijela je hrvatskim šumama jedno šumsko-gospodarsko područje, što je u potpunosti riješilo potrajnost gospodarenja, a stručni pristup šumama kroz proteklih 200 godina oblikovao je hrvatske šume u prirodne šumske sastojine prilagođene svojim staništima, koje se po prirodnoj raznolikosti i bogatstvu vrsta razlikuju od europskih šuma. Kako svaka promjena uz dobro donosi i ono loše, šume u Hrvatskoj izložene su danas prenamjeni u velikim površinama (prometnice, naftovodi, dalekovodi, golf igrališta, trajni nasadi vinove loze i maslina, izgradnja odteretnih i plovnih kanala i hidroelektrana). U posljednje dvije godine bavimo se nacionalnom ekološkom mrežom, koju po svojoj zamisli predlaže EU, a što nije opravdano u našim prirodnim šumama. Kao i uvijek, na kraju godine koristim priliku svim čitateljima “Šumarskoga lista” zaželjeti Čestit Božić i čestitati nadolazeću novu godinu 2010. s puno uspjeha u poslu te sreće u privatnome životu, u ime predsjednika Hrvatskoga šumarskoga društva mr. sc. Petra Jurjevića, glavnoga tajnika Damira Delača, dipl. ing. šum. te tehničkoga urednika “Šumarskoga lista” Hranislava Jakovca, dipl. ing. šum. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Čater,M., P. Simončič | UDK 630* 243 (001) | 569 |
| Fotosintetski odziv mladih stabala bukve (Fagus sylvatica L.) na odabranim plohama u različitim svjetlosnim uvjetima |
|
|
| Sažetak: Glede uočenih promjena u reakciji bukve (Fagus sylvaticaL.) u odnosu na ekološke promjene, odabrano je pet ploha mlade bukve jednake starosti na prirodnim staništima, koje su bile jednakomjerno raspoređene na svjetlosnom gradijentu od zastora odrasle sastojine, šumskog ruba do svjetlosnih uvjeta na otvorenome. Kriterij za grupiranje bio je neizravni stanišni čimbenik (ISF), dobiven analizom hemisfernih snimaka pomoću sustava Win-Scanopy: zastor krošanja (ISF<20), rub sastojine (20 Potvrđene su signifikantne razlike u reakciji mladih bukava između odabranih kategorija, kao i između različitih šumskih kompleksa. Mlade bukve na plohama iz Kočevskog pokazale su veću toleranciju na sjenu, a odziv na porast koncentracije CO2je pri istim intenzitetima osvijetljenosti bio veći nego kod mladih bukava iz Pohorskog kompleksa. Odziv mladih bukava bio je signifikant no različit između prašume (Rajhenav) i gospodarske šume unutar istog šumskog kompleksa: odziv u prašumi pokazuje veću toleranciju na sjenu. Ključne riječi: Bukva; CO2; fotosinteza; odziv; svjetlo |
autori: Čater, Matjaž   Simončič, Primož | |
| Ballian, D., E. Mujanović, A. Čabaravdić | UDK 630* 165 (001) | 577 |
| Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina) |
|
|
| Sažetak: U okviru programa “Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smreke, jele, običnog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SRBiH”, pristupilo se eksperimentalnoj rajonizaciji običnog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1989. godine osnovana je pokusna površina na Glasinačkom polju – Sokolac, sa 11 provenijencija običnog bora pod rijetlom iz prirodnih populacija te materijalom iz dvije sjemenske plantaže i s kontrolom s podrućja Bosne i Hercegovine. Istraživana su svojstva promjera, temeljnica, visina, volumena srednjeg stabla i drvne zalihe po hektaru u starosti od 21 godinu. Najbolja od istraživanih provenijencija u ovom pokusu po svojoj proizvodnosti pokazala se provenijencija Romanija – Glasinac, koja je, inače, predstavnik populacije najbliže pokusnoj plohi, u kojoj vladaju isti ekološki uvjeti. Ključne riječi: drvna zaliha.; obični bor (Pinus sylvestris L.); promjer; provenijencije; temeljnica; visina |
autori: Ballian, Dalibor Mujanović, Ermin Čabaravdić, Azra | |
| Andrašev,S., M. Bobinac, S. Orlović | UDK 630* 165 + 561 (001) | 589 |
| Modeli debljinske strukture selekcionisanih klonova crne topole sekcije aigeiros (duby) dobijeni Weibull-ovom distribucijom |
|
|
| Sažetak: Cilj rada je utvrditi pogodnost Weibull-ove distribucije za konstrukciju modela debljinske strukture više klonova topola sekcije Aigeiros (Duby), uz primjenu tzv. “hibridnog sustava” nalaženja parametara modela iz uzorka, pri čemu se za nalaženje nepoznatog parametra lokacije (a) modela koristi više percentila minimalnog promjera u rasponu od 0÷dmin. Također, cilj rada je ispitati promjenu parametara modela u zavisnosti od starosti nasada i klona topole, kao i njihov odnos s elementima rasta nasada (dg, G). Istraživanja su obavljena u pokusnom nasadu starom 20 godina, koji se sastoji od više klonova (sorti) crnih topola sekcije Aigeiros (Duby): S6-36, NS1-3, NS11-8, Pannonia, PE 19/66 i S6-7. Nasad je osnovan na zemljištu tipa fluvisol, pjeskovito-ilovaste forme, pri razmaku sadnje od 5 × 5 m (400 stabala po hektaru), sa sadnicama tipa 2+0. U pokusnom nasadu svaki klon ima četiri reda (ponavljanja) i po 20–25 biljaka u svakom redu. U pokusnom nasadu su periodično mejreni prsni promjeri svih stabala (s točnošću od 1 mm), nakon prve, druge, pete, osme, dvanaeste, sedamnaeste i dvadesete godine od osnivanja. Mjereni prsni promjeri stabala u svakom redu, za svaki istraživani klon i godinu izmjere, predstavljali su uzorak stabala za konstrukciju modela debljinske strukture (ukupno 168 uzoraka). Za svaki uzorak stabala izračunata je temeljni ca, kao zbroj temeljnica svih stabala, te izračunat srednji promjer po temeljnici. Kao model izabrana je Weibull-ova distribucija s tri parametra, čija je funkcija gustoće definirana izrazom (1), a kumulativne distribucije izrazom (2). Za nalaženje nepoznatih parametara Weibull-ove distrbucije korišten je tzv. “hibridni sustav”, odnosno metoda momenata u kombinaciji s metodom percentila (Knoebel, et al, 1986). Parametar položaja (a) dobiven je po metodi percentila, pri čemu su korišteni sljedeći percentili minimalnog promjera: 0,00; 0,01; 0,05; 0,10; 0,15; 0,20; 0,25; 0,30; 0,35; 0,40; 0,45; 0,50; 0,55; 0,60; 0,65; 0,70; 0,75; 0,80; 0,85; 0,90; 0,95; 0,99; 1,00. Parametri skaliranja (b)i oblika (c) dobiveni su po metodi momenata, pri čemu je za njihovo nalaženje izvršeno oduzimanje mjerenih veličina (prsnih promjera) od prethodno definiranog parametra “a”. Ova metoda zasniva se na jednadžbama prvog (x-) i drugog (x–2) običnog momenta Weibull-ove dvoparametarske distribucije (5, 6). Procijenjena varijanca (s2) Weibull-ove distribucije definirana je izrazom (7), a koeficijent varijacije (cv) izrazom (8). Nalaženjem prvog i drugog običnog momenta, kao i koeficijenta varijacije iz uzorka i stavljanjem u formulu 8, koeficijent varijacije je funkcija samo jednog parametra (c), te se može dobiti postupkom iteracije. U radu je korištena kombinacija metode sekante i metode polovljenja intervala uz unaprijed zadanu točnost od 10-6(Conte i de Boor, 1973). Dobivena veličina parametra „c“ poslužila je da se dobije veličina parametra “b” iz relacije (9). Za svaki od navedenih percentila u svakom ponavljanju dobiven je parametar „a“ modela, a metodom momenata parametri “b” i “c”. Zatim je izvršena usporedba empirijske debljinske strukture i modela primjenom Anderson-Darling statistike (A2) (Anderson i Darling, 1954) po formuli (10). Izbor percentila minimalnog promjera izvršen je na temelju minimalne veličine A2statistike za sva 4 ponavljanja u okviru istog klona i starosti nasada. Za svaki od izabranih percentila minimalnog promjera u okviru svakog klona i starosti nasada izvršeno je ponovno nalaženje sva tri parametra Weibull-ove distribucije za svako ponavljanje. Stupanj slaganja modela debljinske strukture i empirijske distribucije izvršen je neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnova, nalaženjem |D| statistike (11). Dobiveni parametri Weibull-ove distribucije po pojedinim ponavljanjima korišteni su za utvrđivanje razlika između istraživanih klonova u pojedinim starostima (godina nakon sadnje), pri čemu je korišten statistički test analize varijance i test najmanje značajne razlike (NZR), na razini rizika od 5 %. Istraživani klonovi ostvarili su značajne razlike u elementima rasta (dg, G) na kraju istraživanog razdoblja od 20 godina, što pruža osnovu za njihovo proizvodno diferenciranje. Na osnovi periodičnih izmjera prsnih promjera utvrđen je različit rast istraživanih klonova u debljinu, u zavisnosti od starosti: u početnom razdoblju razvoja klonovi Populus deltoides Bartr. ex Marsh. (S6-7, NS1-3, PE 19/66, NS11-8, S6-36) rastu intenzivnije od klona Pannonia (Populus × euramericana (Dode) Guinier), a kasnije klon Pannonia ima intenzivniji rast, dok između klonova P. deltoides Bartr. ex Marsh. dolazi do međusobnog diferenciranja. Tijekom cijelog razdoblja od 20 godina klon PE 19/66 ostvario je najveće veličine, kako srednjeg promjera po temeljnici (dg), tako i ukupne temeljnice po hektaru (G) i izdvaja se od ostalih klonova po testu NZR na razini rizika od 5 % (tablice 1, 2, grafikon 1). Model Weibull-ove distribucije pokazao se pogodnim za modeliranje debljinske strukture istraživanih klonova topola u različitim starostima nasada, a primijenjena metoda nalaženja parametra položaja (a) modela Weibull-ove distribucije pokazala je da se u 93,1 % istaživanog uzorka parametar „a“ nalazi o rasponu od 50–90 %, a u 54,2 % u rasponu od 80–90 % minimalnog promjera uzorka (grafikon 2). Usporedbom modela kumulativne distribucije i empirijske kumulativne distribucije neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnova, povrđena je sličnost kod svih 168 uzoraka. Uz male oscilacije s povećanjem starosti nasada povećavaju se parametri položaja (a) i skaliranja (b), što je potvrđeno koeficijentom korelacije od 0,71 i 0,73 (grafikon 3). Tose manifestira u pomicanju krivulje modela debljinske strukture udesno k većim promjerima i u širem rasponu prsnih promjera s manjom relativnom frekvencijom modalnog stupnja (grafikon 4). Promjene parametra oblika raspodjele (c) manje su izražene, što potvrđuje iznos koeficijenta korelacije od 0,36 (grafikon 3). Međutim, njegovo značenje na razini rizika od 0.001 ukazuje na trend povećanja sa starošću nasada, odnosno na promjenu oblika debljinske strukture. U početnom razdoblju koda sva tri parametra modela debljinske strukture po Weibull-u F-količnik ima trend opadanja i dostizanja minimalne vrijednosti u osmoj godini, a u dvanaestoj godini pokazuje porast, odnosno pretežito trend povećanja, što ukazuje na promjene u debljinskoj strukturi istraživanih klonova u zavisnosti od starosti. Konstruirani modeli debljinske strukture istraživanih klonova topola pokazuju grupiranje klonova u dvije grupe, što je potvrđeno neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnova, kao i testom analize varijance i testom NZR za učešće broja stabala prsnih promjera debljih od 40 cm, te ukazuje na mogućnost i potrebu njihovog grupiranja pri definiranju odgovarajućih gospodarskih postupaka Ključne riječi: crna topola; debljinska struktura; klonovi; Weibulova funkcija gustoće |
autori: Andrašev, Siniša Bobinac, Martin Orlović, Saša | |
| Sinković,T., S. Govorčin,T. Dubravac,V. Roth,T. Sedlar | UDK 630* 891 (001) | 605 |
| Usporedba tehničkih svojstava abonosa i recentnog drva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) |
|
|
| Sažetak: Ispitivanje nekih fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa s lokacije Oštra Luka i usporedba s istim svojstvima recentne hrastovine, cilj je ovog istraživanja. Ispitana je gustoća u apsolutno suhom stanju, totalno utezanje u radijalnom i tangencijalnom smjeru te totalno volumno utezanje. Od mehaničkih svojstava ispitana je statička čvrstoća na savijanje i čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima. Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno suhom stanju iznosi 0,704 g/cm3, srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru abonosa je 10,5 %, srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru abonosa je 18,6 %, srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa je 27,6 %, srednja vrijednost statičke čvrstoća na savijanje abonosa je 101,3 MPa i srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima je 52,3 MPa. Od navedenih svojstava skoro sve su srednje vrijednosti abonosa hrasta signifikantno različite, odnosno veće od srednjih vrijednosti istih svojstava recentne hrastovine, osim kod čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima gdje ne postoji signifikantna razlika, a srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima abonosa hrasta manja je nego recentne hrastovine. Ključne riječi: abonos; eban (crni hrast odležao u zemlji); fizikalna i mehanička svojstva drva abonosa; fizikalna i mehanička svojstva recentne hrastovine; nabonos; subfosilno drvo |
autori: SINKOVIĆ, Tomislav ŠL GOVORČIN, Slavko ŠL DUBRAVAC, Tomislav ŠL ROTH, Valentin ŠL Sedlar, Tomislav | |
| Medvedović,J., J. Milković, M. Tomaić | UDK 630* 111 (001) | 613 |
| Neke značajke vremena i klime Krasna i okolnog područja |
|
|
| Sažetak: U Krasnu se u dvorištu Šumarije od srpnja 1999. godine redovito mjeri temperatura zraka i oborina, te bilježe neke atmosferske pojave. Podaci mjerenja obrađeni su, prikazani tablično i grafički te analizirani. Uz ova mjerenja motritelj je redovito zapisivao i sve zanimljive pojave povezane svremenom i vegetacijom u svojevrsnu Šumarsku kroniku, čiji je samo mali diocitiran u članku. Kronika se nalazi u Šumariji u Krasnu. Uz ove podatke analizirani su i podaci s kišomjerne postaje Krasno, klimatološke postaje Ličko Lešće i glavne meteorološke postaje Zavižan za razdoblje 2000–2008. g. U radu su analizirana dva najvažnija meteorološka elementa vremena i klime, temperatura zraka i količina oborine. Kod temperature zraka analizirane su srednje mjesečne i godišnje te ekstremne temperature (apsolutna maksimalna i minimalna), a kod oborine srednje mjesečne i godišnje vrijednosti te najveće dnevne količine oborine. Na temelju podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda (niz 1961–1990) određen je i tip klime na ovom području prema Köppenovoj klasifikaciji. Utvrđeno je da na širem području oko Krasna prevladava tip umjereno tople kišne klime označen formulom Cfsbx”, dok je na nadmorskim visinama oko i iznad 1500 m i na samom Zavižanu, snježno šumski tip klime označen formulom Dfscx”. Srednje vrijednosti dobivene iz osmogodišnjeg razdoblja na svim postajama uklapaju se u kriterije prema kojima je rađena spomenuta klasifikacija. Ključne riječi: klima; Krasno; Lika; šumska vegetacija |
autori: MEDVEDOVIĆ, Juraj ŠL Milković, Janja TOMAIĆ, Miljenko ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Glavaš,M., S. Glavaš, M. Budinšćak,A. Vukadin | UDK 630* 443 + 453 + 414 | 623 |
| Štetočinje i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1993. do 2007. godine |
|
|
| Sažetak: U Crikvenici je prije 100 godina osnovan šumski rasadnik “Podbadanj” i jedini je u Hrvatskoj s tako dugom proizvodnjom sadnica. Uprava šuma Podružnica Senj i šumarija Crikvenica je 2008. svečano obilježila njegovu 100 godišnjicu. U svezi s tim, na ovom mjestu prikazuje se zaštitarska komponenta u rasad niku “Podbadanj” za razdoblje 1993. do 2007. godine. U navedenom razdoblju na sadnicama su utvrđene štetne gljive:Fusarium oxysporum, Lephodermim seditiosum, Cyclaneusma niveum, Phomitopsis juniperovora, Microsphaera alphitoides, Sphaeropsis sapinea, Botrytis cinerea, Guignardia aesculi i Stigmina carpophila. Od kukaca vrlo česte su bile lisne uši, sovice pozemljuše i štitaste uši; zatim pojedine vrste kao Monarthropaplus buxi, Acantholyda hieroglyphica, Melolontha melolontha, i dr. Za suzbijanje gljiva korišteni su fungicidi Benlate, Cuprablau (9x), Merpan (13x), Kidan, Antracol, Bavistin (27x), Mythos i Tilt (16x) i Rubigan (17x). Za uništavanje kukaca primjenjeni su insekticidi Folimat (11x), Aztec (11x), Pirox Fluid, Fastac i Decis. Tla i sjeme protiv polijeganja ponika, miševa i puževa tretirano je sredstvima Captan (12x), Mesurol (35x), Pužomor i Volatan. Korovi su uništavani glifosatima Cidokor (16x), Mentor (10x), Hercules (16x), Herbocor i Roundap. Valja pojasniti da se početkom 90-ih godina prošloga stoljeća u rasadniku “Podbadanj” proizvodilo svega nekoliko desetaka tisuća šumskih sadnica. Preokret je nastao 1997. godine kada se broj šumskih sadnica (uglavnom borovi i hrast medunac) popeo na nekoliko stotina tisuća. Iste godine započela je proizvodnja raznovrsnih hortikulturnih sadnica (oko 20 000 kom.) Pojačanom proizvodnjom pojavilo se više zaštitarskih problema i nužnost intenzivnije zaštite. Ključne riječi: biljka; gljiva; kukac; pesticid; rasadnik; zaštita |
autori: GLAVAŠ, Milan ŠL GLAVAŠ, Silvana ŠL BUDINŠĆAK, Mario ŠL VUKADIN, Andrija ŠL | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Frković, Alojzije | UDK 630* 156 + 945.1 | 629 |
| Vaclav Leo Anderle (1859. – 1944.), šumar i ilustrator – utemeljitelj češke lovačke ilustracije |
|
|
| Sažetak: Među više čeških i slovačkih šumarskih stručnjaka, koji su prije približno jednog stoljeća dio svog radnog vijeka proveli u Hrvatskoj gdje su se, u okviru svoje struke, posebno istakli u nekim sporednim zanimanjima proslavivši tako svoju novu domovinu, spada i Vaclav Leo Anderle (1859.–1944.). Uz stu dij šumarstva na Visokoj školi za kulturu tla, oduševljavajući se slikarstvom, u Beču polazi i Akademiju likovnih umjetnosti. Radeći na stručnim poslovima u šumarstvu, pretežito na Veleposjedu šumovlasnika Thurn-Taxisa u zemlji i uino zemstvu, više od jednog desetljeća proveo je u Hrvatskoj, najprije u ŠumarijiCrni Lug u Gorskom kotaru, a zatim u Šumariji Lekenik. Kao već afirmirani pejsažist i figuralist, likovno je ukrasio više tadašnjih zabavnih časopisa i listova te mnoga djela naših književnika i putopisaca. Tose posebno odnosi na tri logiju prirodoslovca i putopisca Dragutina Hirca, posvećenu Gorskom kotaru, Lici i Hrvatskom primorju. U svom kasnijem likovnom stvaralaštvu opredije lio se za animalistiku, specijalizirajući se za divljač i lovačke motive postavši utemeljiteljem češke lovačke ilustracije. Plodan je i lovački pisac. Ključne riječi: animalist; Crni Lug; Čeh; Lekenik; lovačka ilustracija; pejsažist; Thurn-Taxis.; Vaclav L. Anderle |
autori: FRKOVIĆ, Alojzije ŠL | |