|
+ 2008 1-2/2009 3-4/2009 5-6/2009 7-8/2009 9-10/2009 11-12/2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2009 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 568 | |
| UOČI JUBILEJA |  
|
|
| Vrativši se sa studijskoga boravka u Švicarskoj ujesen 1967. god., dočekala me ponuda da se prihvatim glavnog uredništva “Šumarskoga lista”, uz uvjet da prethodno prihvatim tehičko uredništvo. Bez razmišljanja prihvatio sam prijedlog. Šumarstvo je tada bilo bremenito problemima. Socijalističko-komunistički poredak Jugoslavije temeljio se na planskoj privredi i pseudovlasničkim odnosima izoliranih šumarija, od kojih su neke zbog nedostataka sredstava za biološku reprodukciju, izostavljale temeljne poslove njege mlade šume. Stada koza u državnim šumama Sredozemlja čine velike štete, usprkos zabrani držanja koza i kozje paše, a državna vodoprivreda u sprezi s Elektroprivredom, prilikom izgradnje hidroelektrane, samo obavijesti šumsko gospodarstvo kako su strojevi ušli u šumu i započeli s gradnjom (npr. Š.G.Varaždin, HidroelektranaVaraždin). Tako je započelo moje uređivanje “Šumarskoga lista” u siječnju 1970. godine koje traje sve do danas. Koristeći Zakon o šumama, temeljna šumarska pravila i načela šumarske znanosti, one koji krivo rade savjetujemo i usmjeravamo putem Hrvatskoga šumarskoga društva, koje tradicionalno ujedinjuje šumarsku znanost i struku, od samoga početka svojega djelovanja (1846) do danas. Najprijese djelovalo koristeći živu stručnu riječ, a izlaskom prvog broja “Šumarskoga lista” koristi se i pisana riječ. Već dugo to se prakticira kroz riječ glavnoga urednika i napise ostalih članova putem rubrike Aktualno. U kasnim osamdesetim godinama dolazi do propadanja šuma, a napisi pune stranice našega časopisa. God. 1990., Hrvatska doživljava društvene promjene, a poslije Domovinskoga rata 1995. god. postaje potpuno slobodna. Rat devastira šumu, a miniranje je čini nepristupačnom. Slobodna domovina donijela je hrvatskim šumama jedno šumsko-gospodarsko područje, što je u potpunosti riješilo potrajnost gospodarenja, a stručni pristup šumama kroz proteklih 200 godina oblikovao je hrvatske šume u prirodne šumske sastojine prilagođene svojim staništima, koje se po prirodnoj raznolikosti i bogatstvu vrsta razlikuju od europskih šuma. Kako svaka promjena uz dobro donosi i ono loše, šume u Hrvatskoj izložene su danas prenamjeni u velikim površinama (prometnice, naftovodi, dalekovodi, golf igrališta, trajni nasadi vinove loze i maslina, izgradnja odteretnih i plovnih kanala i hidroelektrana). U posljednje dvije godine bavimo se nacionalnom ekološkom mrežom, koju po svojoj zamisli predlaže EU, a što nije opravdano u našim prirodnim šumama. Kao i uvijek, na kraju godine koristim priliku svim čitateljima “Šumarskoga lista” zaželjeti Čestit Božić i čestitati nadolazeću novu godinu 2010. s puno uspjeha u poslu te sreće u privatnome životu, u ime predsjednika Hrvatskoga šumarskoga društva mr. sc. Petra Jurjevića, glavnoga tajnika Damira Delača, dipl. ing. šum. te tehničkoga urednika “Šumarskoga lista” Hranislava Jakovca, dipl. ing. šum. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Čater,M., P. Simončič | UDK 630* 243 (001) | 569 |
| Photosynthetic Response of Young Beech (Fagus Sylvatica L.) on Research Plots in Different Light Conditions |
|
|
| Abstract: In view of evident changes in the reaction of European beech (Fagus sylvaticaL.) to environmental changes, five plots with young trees of the same age were established and studied on natural beech sites. Beech trees were equally distributed along the light gradient and were divided according to light conditions. The parameter used for evaluation of light conditions was the indirect site factor (ISF) obtained by the WinScanopy analysis. Three groups of canopy – light conditions were defined: stand conditions (ISF<20), edge (20 Differences between canopy, edge and open area responses were confirmed with high significance on all plots as well as between studied forest complexes. On plots from Kočevje region, young beech indicated more shade tolerance, the response to increased light intensity and different CO2concentration was greater than the response of young beech on Pohorje plots within the same light intensities. Responses of trees on plots in managed and virgin forest were also different: young beech response in virgin forest plot was more shade-tolerant, compared to response of young beech from plots in managed forest. Key words: Beech; CO; light; photosynthesis; response |
autori: Čater, Matjaž   Simončič, Primož | |
| Ballian, D., E. Mujanović, A. Čabaravdić | UDK 630* 165 (001) | 577 |
| Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina) |
|
|
| Sažetak: U okviru programa “Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smreke, jele, običnog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SRBiH”, pristupilo se eksperimentalnoj rajonizaciji običnog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1989. godine osnovana je pokusna površina na Glasinačkom polju – Sokolac, sa 11 provenijencija običnog bora pod rijetlom iz prirodnih populacija te materijalom iz dvije sjemenske plantaže i s kontrolom s podrućja Bosne i Hercegovine. Istraživana su svojstva promjera, temeljnica, visina, volumena srednjeg stabla i drvne zalihe po hektaru u starosti od 21 godinu. Najbolja od istraživanih provenijencija u ovom pokusu po svojoj proizvodnosti pokazala se provenijencija Romanija – Glasinac, koja je, inače, predstavnik populacije najbliže pokusnoj plohi, u kojoj vladaju isti ekološki uvjeti. Ključne riječi: drvna zaliha.; obični bor (Pinus sylvestris L.); promjer; provenijencije; temeljnica; visina |
autori: Ballian, Dalibor Mujanović, Ermin Čabaravdić, Azra | |
| Andrašev,S., M. Bobinac, S. Orlović | UDK 630* 165 + 561 (001) | 589 |
| Diameter Structure Models of Black Poplar Selected Clones in the Section Aigeiros (Duby) Obtained by the Weibull Distribution |
|
|
| Abstract: The present study was performed in an experimental plantation with six 20-year-old black poplar clones in the Section Aigeiros(Duby). The diameter structure models were constructed using the Weibull probability density distribution with three parameters based on periodical measurements of diameters at breast height. The unidentified parameters were calculated by the so-called “hybrid system” (Knoebel, et al, 1986): location parameter (a) was calculated by percentile method, scale parameter (b) and shape parameter (c) were calculated by moments method. The applied method of estimating the location parameter (a) showed that in 90.6 % of the study sample, the parameter “a” ranged between 50 and 90 %, and in 52.4 % of the sample, “a” ranged from 80 to 90 % of the minimal diameter. With higher plantation ages, location parameter (a) and scale parameter (b) also increased with small oscillations, which was confirmed by the significance of the correlation coefficient of 0.71 and 0.73 respectively. This was shown by the shift of the curve of diameter structure model to the right, towards larger diameters, and in a wider range of diameters at breast height with a lower relative frequency of the modal degree. In the initial period, F-ratio of all three parameters of diameter structure model decreased and reached the minimal value in the eighth year, and the predominantly increasing trend started in the twelfth year, which points to the changes in diameter structure of the study clones depending on the age. The plantation growth elements (dg, G) and the Kolmogorov-Smirnov test, as well as the analysis of variance test and LSD test for the percentage of the number of trees with diameters at breast height above 40 cm, confirmed the grouping of diameter structure models of the study poplar clones in two groups. This makes it possible to define the differentiated management procedures with individual groups. Key words: black poplar; clones; diameter structure; Weibull distribution. |
autori: Andrašev, Siniša Bobinac, Martin Orlović, Saša | |
| Sinković,T., S. Govorčin,T. Dubravac,V. Roth,T. Sedlar | UDK 630* 891 (001) | 605 |
| Usporedba tehničkih svojstava abonosa i recentnog drva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) |
|
|
| Sažetak: Ispitivanje nekih fizikalnih i mehaničkih svojstava abonosa s lokacije Oštra Luka i usporedba s istim svojstvima recentne hrastovine, cilj je ovog istraživanja. Ispitana je gustoća u apsolutno suhom stanju, totalno utezanje u radijalnom i tangencijalnom smjeru te totalno volumno utezanje. Od mehaničkih svojstava ispitana je statička čvrstoća na savijanje i čvrstoća na tlak paralelno s vlakancima. Srednja vrijednost gustoće abonosa u apsolutno suhom stanju iznosi 0,704 g/cm3, srednja vrijednost totalnog utezanja u radijalnom smjeru abonosa je 10,5 %, srednja vrijednost totalnog utezanja u tangencijalnom smjeru abonosa je 18,6 %, srednja vrijednost totalnog volumnog utezanja abonosa je 27,6 %, srednja vrijednost statičke čvrstoća na savijanje abonosa je 101,3 MPa i srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima je 52,3 MPa. Od navedenih svojstava skoro sve su srednje vrijednosti abonosa hrasta signifikantno različite, odnosno veće od srednjih vrijednosti istih svojstava recentne hrastovine, osim kod čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima gdje ne postoji signifikantna razlika, a srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima abonosa hrasta manja je nego recentne hrastovine. Ključne riječi: abonos; eban (crni hrast odležao u zemlji); fizikalna i mehanička svojstva drva abonosa; fizikalna i mehanička svojstva recentne hrastovine; nabonos; subfosilno drvo |
autori: SINKOVIĆ, Tomislav ŠL GOVORČIN, Slavko ŠL DUBRAVAC, Tomislav ŠL ROTH, Valentin ŠL Sedlar, Tomislav | |
| Medvedović,J., J. Milković, M. Tomaić | UDK 630* 111 (001) | 613 |
| Neke značajke vremena i klime Krasna i okolnog područja |
|
|
| Sažetak: U Krasnu se u dvorištu Šumarije od srpnja 1999. godine redovito mjeri temperatura zraka i oborina, te bilježe neke atmosferske pojave. Podaci mjerenja obrađeni su, prikazani tablično i grafički te analizirani. Uz ova mjerenja motritelj je redovito zapisivao i sve zanimljive pojave povezane svremenom i vegetacijom u svojevrsnu Šumarsku kroniku, čiji je samo mali diocitiran u članku. Kronika se nalazi u Šumariji u Krasnu. Uz ove podatke analizirani su i podaci s kišomjerne postaje Krasno, klimatološke postaje Ličko Lešće i glavne meteorološke postaje Zavižan za razdoblje 2000–2008. g. U radu su analizirana dva najvažnija meteorološka elementa vremena i klime, temperatura zraka i količina oborine. Kod temperature zraka analizirane su srednje mjesečne i godišnje te ekstremne temperature (apsolutna maksimalna i minimalna), a kod oborine srednje mjesečne i godišnje vrijednosti te najveće dnevne količine oborine. Na temelju podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda (niz 1961–1990) određen je i tip klime na ovom području prema Köppenovoj klasifikaciji. Utvrđeno je da na širem području oko Krasna prevladava tip umjereno tople kišne klime označen formulom Cfsbx”, dok je na nadmorskim visinama oko i iznad 1500 m i na samom Zavižanu, snježno šumski tip klime označen formulom Dfscx”. Srednje vrijednosti dobivene iz osmogodišnjeg razdoblja na svim postajama uklapaju se u kriterije prema kojima je rađena spomenuta klasifikacija. Ključne riječi: klima; Krasno; Lika; šumska vegetacija |
autori: MEDVEDOVIĆ, Juraj ŠL Milković, Janja TOMAIĆ, Miljenko ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Glavaš,M., S. Glavaš, M. Budinšćak,A. Vukadin | UDK 630* 443 + 453 + 414 | 623 |
| Štetočinje i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1993. do 2007. godine |
|
|
| Sažetak: U Crikvenici je prije 100 godina osnovan šumski rasadnik “Podbadanj” i jedini je u Hrvatskoj s tako dugom proizvodnjom sadnica. Uprava šuma Podružnica Senj i šumarija Crikvenica je 2008. svečano obilježila njegovu 100 godišnjicu. U svezi s tim, na ovom mjestu prikazuje se zaštitarska komponenta u rasad niku “Podbadanj” za razdoblje 1993. do 2007. godine. U navedenom razdoblju na sadnicama su utvrđene štetne gljive:Fusarium oxysporum, Lephodermim seditiosum, Cyclaneusma niveum, Phomitopsis juniperovora, Microsphaera alphitoides, Sphaeropsis sapinea, Botrytis cinerea, Guignardia aesculi i Stigmina carpophila. Od kukaca vrlo česte su bile lisne uši, sovice pozemljuše i štitaste uši; zatim pojedine vrste kao Monarthropaplus buxi, Acantholyda hieroglyphica, Melolontha melolontha, i dr. Za suzbijanje gljiva korišteni su fungicidi Benlate, Cuprablau (9x), Merpan (13x), Kidan, Antracol, Bavistin (27x), Mythos i Tilt (16x) i Rubigan (17x). Za uništavanje kukaca primjenjeni su insekticidi Folimat (11x), Aztec (11x), Pirox Fluid, Fastac i Decis. Tla i sjeme protiv polijeganja ponika, miševa i puževa tretirano je sredstvima Captan (12x), Mesurol (35x), Pužomor i Volatan. Korovi su uništavani glifosatima Cidokor (16x), Mentor (10x), Hercules (16x), Herbocor i Roundap. Valja pojasniti da se početkom 90-ih godina prošloga stoljeća u rasadniku “Podbadanj” proizvodilo svega nekoliko desetaka tisuća šumskih sadnica. Preokret je nastao 1997. godine kada se broj šumskih sadnica (uglavnom borovi i hrast medunac) popeo na nekoliko stotina tisuća. Iste godine započela je proizvodnja raznovrsnih hortikulturnih sadnica (oko 20 000 kom.) Pojačanom proizvodnjom pojavilo se više zaštitarskih problema i nužnost intenzivnije zaštite. Ključne riječi: biljka; gljiva; kukac; pesticid; rasadnik; zaštita |
autori: GLAVAŠ, Milan ŠL GLAVAŠ, Silvana ŠL BUDINŠĆAK, Mario ŠL VUKADIN, Andrija ŠL | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Frković, Alojzije | UDK 630* 156 + 945.1 | 629 |
| Vaclav Leo Anderle (1859. – 1944.), šumar i ilustrator – utemeljitelj češke lovačke ilustracije |
|
|
| Sažetak: Među više čeških i slovačkih šumarskih stručnjaka, koji su prije približno jednog stoljeća dio svog radnog vijeka proveli u Hrvatskoj gdje su se, u okviru svoje struke, posebno istakli u nekim sporednim zanimanjima proslavivši tako svoju novu domovinu, spada i Vaclav Leo Anderle (1859.–1944.). Uz stu dij šumarstva na Visokoj školi za kulturu tla, oduševljavajući se slikarstvom, u Beču polazi i Akademiju likovnih umjetnosti. Radeći na stručnim poslovima u šumarstvu, pretežito na Veleposjedu šumovlasnika Thurn-Taxisa u zemlji i uino zemstvu, više od jednog desetljeća proveo je u Hrvatskoj, najprije u ŠumarijiCrni Lug u Gorskom kotaru, a zatim u Šumariji Lekenik. Kao već afirmirani pejsažist i figuralist, likovno je ukrasio više tadašnjih zabavnih časopisa i listova te mnoga djela naših književnika i putopisaca. Tose posebno odnosi na tri logiju prirodoslovca i putopisca Dragutina Hirca, posvećenu Gorskom kotaru, Lici i Hrvatskom primorju. U svom kasnijem likovnom stvaralaštvu opredije lio se za animalistiku, specijalizirajući se za divljač i lovačke motive postavši utemeljiteljem češke lovačke ilustracije. Plodan je i lovački pisac. Ključne riječi: animalist; Crni Lug; Čeh; Lekenik; lovačka ilustracija; pejsažist; Thurn-Taxis.; Vaclav L. Anderle |
autori: FRKOVIĆ, Alojzije ŠL | |