|
+ 2008 1-2/2009 3-4/2009 5-6/2009 7-8/2009 9-10/2009 11-12/2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2009 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 468 | |
| O ORGANIZACIJSKOM STRUKTURIRANJU HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. |  
|
|
| Tijek života mijenja se pa je došlo vrijeme da se o šumarstvu i posredno o preradi drva raspravi malo više i sa stajališta ekonomike.Taj posao je povjeren Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji je to temeljito i korektno obavio. Uloga šumarstva je dvojaka, šumu je potrebno očuvati u stanju kako bi održala blagotvorne funkcionalne utjecaje u biosferi, a istovremeno ispunila čovjekovu potrebu za najplemenitijom sirovinom koju pruža živa priroda, za drvom. Šumarska struka udružena preko 160 godina u Hrvatsko šumarsko društvo, uspjela je tu osjetljivu bilancu uz uspone i padove održati, mi vjerujemo zauvijek. Hrvatska ima danas preko 90 % prirodnih šuma, što nas razlikuje od većine europskih zemalja, jer uspješno obavljamo obje uloge. Hrvatsko šumarsko društvo sudjelovalo je u raspravi o strukturiranju uz posebnu raspravu u svojemu Upravnom odboru. Na tome skupu na kojemu nazoče predstavnici hrvatske šumarske prakse i znanosti, naglašeni su temeljni stavovi kao osnovni elementi građe budućega života struke. Naš najveći šumarski poklon svijetu – potrajnost gospodarenja, kojega bi prema zaključcima u Rio de Janeiru 1992. trebalo provesti kao održivi razvoj u svim područjima života, potrebno je i u nas dalje usavršavati.To se posebno odnosi na trajno održavanje općekorisnih funkcija koje svakim danom postaje sve veće bogatstvo. Zbog sanacije šuma oštećenih utjecajem čovjeka, našem kontinentalnom, a posebice sredozemnom šumarstvu, porebno je i dalje plaćati naknadu za OKFŠ. U šumarstvu je i dalje potrebno održavati infrastrukturu – šumske prometnice, lugarnice, lovačke kuće, sindikalna odmarališta i dr. Rad u šumarstvu je vrlo naporan za sve kadrove i zahtijeva skloništa i prostore za odmor te pokraj toliko ekološki podobnog građevinskog materijala nikako ne možemo biti beskućnici. Izbor kadrova u šumarstvu potrebno je prepustiti odluci struke. Političke odluke su fatalne u kadroviranju i mahom služe profitu lobija drugih struka (kanal Dunav – Sava i drugi zahvati koji na štetu šume mijenjaju vodne prilike, trajni nasadi u Sredozemlju i dr.). Iskusni i dobri kadrovi trebali bi ići u pravilu u vrh struke (Ministarstvo, Direkcija) dok se mlađi dobri kadrovi dokazuju u upravama šuma i šumarijama uz potrebnu decentralizaciju, čemu se odupiremo gotovo 20 godina. Šumarstvo bi se trebalo nalaziti u ministarstvu zajedno sa zaštitom prirode i Državnom upravom za vode, ministar bi obavezno trebao biti šumar, a s nacionalnim parkovima i parkovima prirode u kojemu je osnovni fenomen šuma trebale bi rukovoditi Hrvatske šume d.o.o. (što bi značajno smanjilo troškove Države), čiji su kadrovi kroz povijest dokazali da znaju čuvati prirodu. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Seletković,I., N. Potočić,A. Jazbec,T. Ćosić,T. Jakovljević | UDK 630* 232.2 + 232.3 (001) | 469 |
| Utjecaj različitih sjetvenih supstrata i vrsta sporotopivih gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) u rasadniku i nakon presadnje |
|
|
| Sažetak: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih supstrata (Litvanski treset, supstrat Humofin, supstrat Stender A400) i vrsta sporotopivih gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M) na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u rasad niku i nakon presadnje na teren. Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja i četiri ponav lja nja. Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija, ma gnezija i klorofila u lišću, izmjerena biomasa lišća, stabljike i korijena na kraju prve vegetacije te visine i promjeri vrata korijena. Biljke su zatim presađene na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Nakon dvije godine biljkama su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigmenata u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Za uzgoj sadnica bukve kao najpovoljniji pokazao se Litvanski treset. U kontrolnoj varijanti najbolji je supstrat bio Stender, jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom. Razlike u dinami ci rasta među biljkama tretiranim različitim gnojivima mogu biti značajne s obzirom na utjecaj korova nakon presadnje. Ključne riječi: biomasa; fotosintetski pigmenti; obična bukva; Osmocote Exact Standard; stanje ishrane; visine i promjeri vrata korijena |
autori: SELETKOVIĆ, Ivan  ŠL POTOČIĆ, Nenad ŠL Jazbec, Anamarija  Čosić, Tomislav Jakovljević, Tamara | |
| Tanušev,V., J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković | UDK 630* 333 + 83 (001) | 483 |
| Iskorištenje pri izradi grubih drvnih elemenata iz bukovih (Fagus sylvatica L.) trupaca manjih promjera i niže kvalitete |
|
|
| Sažetak: Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje bukovih trupaca manjih promjera i niže kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice. Za potrebe istraživanja izrađeni su bukovi trupci na lokaciji Šumskog gazdinstva “Borja” – Tes lić u Bosni i Hercegovini. Trupci su prije piljenja razvrstani u tri razreda srednjih promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm. Primarno piljenje trupaca tehnikom piljenja u cijelo, provedeno je na tračnoj pili trupčari. Sve dobivene piljenice raspiljene su u drvne elemente i parketne daščice poprečno-uzdužnim načinom piljenja. Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trup ci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm sa neznatnom međusobnom razlikom. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26 te 18 do 20 cm. Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm. Utvrđeno je da među njima postoji razlika ali ona nije statistički signifikantna. Općenito gledavši rezultati su potvrdili neka dosadašnja istraživanja o ovoj tematici. Oni ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pilanske sirovine ako se razmatraju samo istraživani tehnološki čimbenici. Pri tomu je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Također su značajni i kriteriji kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se izrađivati iz takve sirovine. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku. Glede takvog stanja tržišta bukovih pilanskih proizvoda u istraživanjima koja slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke pokazatelje i ekonomskim pokazateljima i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Ključne riječi: drvni elementi; kvalitativno iskorištenje; Obična bukva (Fagus sylvaticaL.); pilanska proizvodnja; tanka oblovina; volumno iskorištenje; vrijednosno iskorištenje |
autori: Tanušev, Vasil IŠTVANIĆ, Josip ŠL Moro, Maja BUTKOVIĆ, Jurica ŠL | |
| Šušnjar, M., D. Pičman,T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger | UDK 630* 383 + 432 (001) | 493 |
| Radne značajke pokretne drobilice kamena pri gradnji šumskih protupožarnih cesta i melioraciji krša |
|
|
| Sažetak: Cilj rada je istražiti učinkovitost drobilice kamena Vermeer T 855 pri pripremi buduće trase šumske protupožarne ceste, kao i pri melioraciji krškog zemljišta obraslog makijom. Istraživanje je provedeno na području šumarije Zadar i šumarije Buzet tijekom 22 radna dana, pri čemu su se dnevno prikupljali sljedeći parametri: ukupno utrošeno vrijeme rada, efektivno (pogonsko) vrijeme stroja, potrošnja goriva, broj potrošenih noževa bubnja, duljina izrađene trase, dubina rada i vrsta podloge. Osnovna se podjela radnih dana odnosi na dubinu rada i vrstu podloge. Iz mjerenih podataka je za svaki radni dan izračunat učinak stroja, izražen u duljini izrađene trase u jedinici vremena, potrošnja goriva po jedinici vremena i duljini izrađene trase te potrošnja noževa po duljini izrađene trase. Na osnovi rezultata mjerenja, ponajprije se želi naglasiti mogućnosti primjene pokretne drobilice kamena Vermeer T 855 pri gradnji šumskih protupožarnih cesta. Prednost pokretne drobilice ogleda se u mogućnosti korištenja kamenog materijala na trasi šumske protupožarne ceste, te u novoj tehnologijie gradnje protupožarnih cesta, gdje rad jednog stroja djelomično zamjenjuje nekoliko građevinskih strojeva. Ključne riječi: melioracija krša; pokretna drobilica kamena; potrošnja goriva; šumska protupožarna cesta; učinak |
autori: ŠUŠNJAR, Marijan ŠL PIČMAN, Dragutin ŠL PENTEK, Tibor ŠL HORVAT, Dubravko ŠL NEVEČEREL, Hrvoje ŠL GREGER, Krešimir ŠL | |
| Ballian, Dalibor | UDK 630* 165 (001) | 501 |
| Genetičke strukture obične jele (Abies alba Mill.) iz zapadne i istočne Bosne |
|
|
| Sažetak: Analiziran je biljni materijal iz pet populacija iz istočne i pet populacija iz zapadne Bosne. Za analizu genetičke strukture uporabljeno je 9 enzimskih sustava, sa 17 genskih lokusa, a obuhvaćeno je ukupno 44 različita alela. Analiza je pokazala postojanje statističke razlike između istraživanih skupina, odnosno populacija. Ipak neke od populacija iz obje skupine za neke genske lokuse pokazuju sličnost, što je vjerojatno posljedica hibridizacije koja se događa u zapadnoj Bosni između dva glacijalna pribježišta. Prosječan broj alela po lokusu bio je od 1,65 kod populacije Očevija do 2,17 kod populacije Oštrelj, dok se prosječan broj genotipova po lokusu kretao od 2,00 kod populacije Očevije do 2,88 kod populacije Glamoč. Vrijednosti raznolikosti (Vgemi Vp) bila je najmanja kod populacije Očevija i iznosila je 28,42 (1,1682), a kod populacije Glamoč bila je najveća i iznosila je 90,70 (1,24) dok je najveća diferencijacija bila u populaciji Glamoč s 0,1984. Dobiveni rezultati predstavljat će dobru osnovu za kontrolu reprodukcijskog materijala obične jele, kao i provođenje aktivnosti na njezinoj zaštiti metodama ex situ i in situ. Ključne riječi: Abies albaMill.; izoenzimi; obična jela; varijabilnost |
autori: Ballian, Dalibor | |
| Bobinac, M., S.Andrašev | UDK 630* 25 (001) | 513 |
| Učinci uzgojnih mjera u devitaliziranoj srednjedobnoj sastojini lužnjaka (Quercus robur L.) na černozemu u Vojvodini |
|
|
| Sažetak: Na dvije trajne pokusne površine (P.P.-1 i P.P.-2) u jednoj sred nje dobnoj lužnjakovoj monokulturi, analizirani su učinci različitih uzgojnih mjera, koje su poduzimane u svrhu njege sastojine i saniranja posljedica devitalizacije stabala. Proces devitalizacije utvrđen je u 42. godini starosti sastojine i manifestirao se u koincidenciji nepovoljnog sastojinskog stanja i nepovoljnih egzogenih utjecaja. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitar na sječa umjerenog i jakog zahvata, a na P.P.-2 uklanjana su suha stabla. Za definiranje učinaka različitih uzgojnih mjera u starosnom razdoblju od 43–52. go-di ne, korišten je tečajni (prosječni periodički) debljinski prirast (id), svih preostalih stabala i stabala budućnosti. Na P.P.-1 srednja veličina te čajnog debljinskog prirasta svih stabala veća je za 37 %, a stabala budućno sti za 35 %, u odnosu na P.P.-2. Ovisnost debljinskog prirasta od prsnih pro mjera kod svih stabala pokazuje srednje jaku korelaciju (R = 0,52–0,54), a za grupu stabala budućnosti korelacija je slabije izražena (R = 0,28–0,32). Ključne riječi: debljinski prirast.; devitalizacija; hrast lužnjak; trajni pokusi; učinci uzgojnih mjera |
autori: Bobinac, Martin Andrašev, Siniša | |
| Farkaš,V., T. Gomerčić, M. Sindičić,V. Slijepčević, Đ. Huber,A. Frković, S. Modrić | UDK 630* 156 (001) | 527 |
| Kraniometrijska analiza i utvrđivanje spolnog dimorfizma u smeđeg medvjeda (Ursus arctos l.) u Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak: Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okoli ša i načina prehrane ispoljavati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovo ga rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije smeđeg medvjeda (Ursus arctosL.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteristike populacije te utvrdile razlike među spolovima. Istraživanjem su bile obu hva ćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda, od čega je 13 (38,24 %) pripadalo životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola, dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lubanji izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obilježja, obra dom mjera je određeno i 16 graničnih vrijednosti koje mogu poslužiti za determinaciju spola. Određivanjem korelacije između ukupne duljine lubanje i zigomatične širine izračunata je jednadžba regresije za te dvije mjere. Pri us po redbi kraniometrijskih značajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovačke, zaključujemo da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki, dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u Slovačkoj. Medvjedi iz Hrvatske manji su od onih iz Rumunjske, s time da je između mužjaka manja razlika, dok je između ženki zabilježena statistički značajna razlika. Ključne riječi: Hrvatska; kraniometrija; lubanja; smeđi medvjed; spolni dimorfizam; Ursus arctos |
autori: Farkaš, Vladimir Gomerčić, Tomislav Sindičić, Magda Slijepčević, Vederan Huber, Đuro FRKOVIĆ, Alojzije ŠL Modrić, Sanja | |