+ 2008
1-2/2009
3-4/2009
5-6/2009
7-8/2009
9-10/2009
11-12/2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
+ 2024
new


HR  EN   

7-8/2009

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   368
JOŠ O ŠUMI I ZAŠTITI PRIRODE U SVEZI S NATURA 2000 U HRVATSKOJ      
Izdvajanje šumskih ekosustava s njihovim staništima u nacionalnu ekološku mrežuu kopnenome dijelu Hrvarske bilo jevrlo uspješno, dok je u Sredozemlju predstavljalo teškoće zbog degradiranosti šumske vegetacije. Budući da u kopnenomedijelu imamo prirodno gospodarene šume, bilo bi uputno u nacionalnoj ekološkoj mreži NATURA2000 uzgojiti što više šumasjemenjača hrastova crnike i medunca u hrvatskome Sredozemlju, kako iz degradiranihšuma s očuvanim dijelom ekosustava(makija, šikare medunca), tako i ukulturamaborova s prirodnom pojavom autohtonih vrsta.To bi značajno povećalo vrijed­nost općekorisnih funkcija tih šuma.
Prirodno gospodarene hrvatske šume predstavljaju izuzetnu vrijednost u Europi, ponajprije jer osiguravaju brojne opće­korisnie funkcije s vrlo naglašenom zaštitom prirode. Uz FSC certifikaciju šuma, Zagrebačka škola uzgajanja šuma raspola­že s tehnologijama kojima se u prirodno gospodarenoj šumi postiže biološka raznolikost jednaka onoj u prašumi, što još višeosigurava njezinu prirodnost.
Sve pozitivno što danas posjeduju hrvatske državne šume postigla je šumarska struka u proteklih 250 godina, pa nije lilogično da se toj struci prepusti skrb o naciomalnoj ekološkoj mreži šuma u Hrvatskoj. Moram naglasiti da smo kao strukaizvrsno organiziranii dobro obučeni, što smo dokazali sastavom naših šuma, od kojih svaka po svojoj strukturi može bitiprema europskim kriterijima proglašena nacionalnim parkom. Mi se, međutim, danas natječemou proglašavanju zaštićenihpovršina s osnovnim fenomenom šume, osnivamo nove uprave u kojima izbjegavamo zaposliti šumare, “jer oni samo sijeku”.Razbacujemo se zapravo sa sredstvima kojihnemamo, umjesto da zaštitu prirode obavljamo zajednički, svaki stručnjakzasvoju komponentu (šumari, biolozi, veterinari, sociolozi). Svaki čuvar šume zna sve ono što bi trebao znati rendžer, zanima­nje koje smo pokupili u SAD-u i mukotrpno gadanas pokušavamo implementirati, a većulugarima koji vode skrb o fenofa­zama drveća i životinjskom svijetu šume, imamo obučene ljude.
Predlažem u ime šumarske struke da predstavnici Državnoga zavoda za zaštitu prirode sjednu zajedno za okrugli stol sašumarima, kako bi se NATURA2000 iskoristila za razuman dogovor o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj.
Podsjećam kako sam u Šum. listu 1–2/2008. pisao o mogućnosti prijelaza Državne uprave za zaštitu prirode izMinistarstvakulture u Ministartvošumarstva, regionalnog razvoja ivodnog gospodarstva.To bi zasigurno otklonilo brojnenesporazume u zaštiti prirode šumovitih prostora i ulozi biologa u zaštiti šumskih ekosustava, ili jeipak bolje živjeti u dubo­koj sjeni ministra, koji odgolemoga posla svojega područja nema puno vremena za zaštitu prirode.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić


    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Vedriš,M., A.Jazbec, M.Frntić, M.Božić, E.Goršić  UDK 630* 529 (001) 369
Preciznost procjene strukturnih elemenata bukovo-jelove sastojine ovisno o veličini kružnih primjernih ploha      
Sažetak: Osnovni elementi strukture sastojine (broj stabala, temeljnica i volumen) procjenjuju se na temelju uzorka primjernih ploha. Cilj ovog istraži­vanja je usporediti rezultate procjene strukturnih elemenata sastojine dobive ne na primjernim plohama različite veličine, te posredno ocijeniti učinkovitost iz­mjere glede veličine ploha. Mjerenja su provedena u bukovo-jelovoj sastojini Nastavno-pokusnoga šumskog objekta “Zalesina” na području prebornih šuma Gorskoga kotara u Hrvatskoj. Na sistematskom uzorku 17 koncentričnih kruž­nih primjernih ploha izmjereni su prsni promjeri stabala te njihov položaj (azi­mut i udaljenost) u odnosu na središte plohe. Pri tome su stabla iznad 10 cm promjera mjerena na krugovima radijusa 13 m, stabla iznad 30 cm promjera na krugovima radijusa 19 m, te samo stabla deblja od 50 cm na krugovima radi­jusa 26 m. Načinjen je računalni program za izračun strukturnih elemenata sa­stojine te njihovu simulaciju i obračun po plohama radijusa različitih od onih izmjerenih. Uspoređeno je osam veličina kružnih ploha – osim mjerenih ploha (radijusi 13, 19 i 26 m) uzete su plohe radijusa korištenih u uređajnoj inventuri (7,98 m; 12,62 m; 5 i 12 m), nacionalnoj inventuri (7, 13 i 20 m)i nekoliko po­kus nih veličina krugova (9,77 m; 11,28 m te 7 i 13 m). Na svim stajalištima su za svaku veličinu plohe izračunate prosječne vrijednosti broja stabala, temelj­nice i volumena po hektaru. Razlike u procjeni strukturnih elemenata na ra­zini sastojine između ploha različitih veličina nisu statistički značajne, uz ra zinu značajnosti 0,05. Za rezultate procjene izračunata je preciznost procje ­ne uz 95 % pouzdanosti koja izravno ovisi o odabranoj veličini ploha. Bolja preciznost procjene strukturnih elemenata dobivena je na većim plohama, gdje je zbog većeg broja uključenih stabala dobivena manja prostorna varija­bilnost. Primjenom koncentričnih krugova posebice je kod procjene broja sta­bala zbog manje mjerenih stabala povećana varijabilnost i pogreška uzorka. Preciznost procjene temeljnice i volumena na koncentričnim krugovima nije znatno pogoršana, što upućuje na opravdanost njihove primjene zbog moguće uštede pri izmjeri. Dobiveni rezultati omogućuju odabir željene veličine ploha uzorka na temelju omjera broja mjerenih stabala na plohama i kakvoće (pre­ciz nosti) procjene strukturnih elemenata. Prije praktične primjene potrebno je istraživanje provesti na većem uzorku ploha u više sastojina različitog pro­stornog rasporeda stabala te analizirati razdiobe broja stabala, temeljnice i volumena po debljinskim razredima. Mjerenje vremena potrebnog za izmjeru ploha omogućilo bi točniji izračun učinkovitost izmjere na plohama različite veličine.

Ključne riječi: broj stabala; izmjera šuma; kružne primjerne plohe; preciznost; procjena; računalni model CirCon; te meljnica; volumen

    autori:
    VEDRIŠ, Mislav      ŠL
    Jazbec, Anamarija
    FRNTIĆ, Marko      ŠL
    BOŽIĆ, Mario      ŠL
    GORŠIĆ, Ernest      ŠL
 
Matošević,D., M.Pernek, T.Dubravac, B.Barić  UDK 630* 453 (001) 381
Istraživanje faune lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj      
Sažetak: U radu je navedeno 98 vrsta lisnih minera iz četiri reda (Hy­menoptera, Coleoptera, LepidopteraiDiptera) na drvenastom bilju u Hrvat­skoj, što je rezultat četverogodišnjeg istraživanja. Od toga se 38 vrsta može sma trati novoutvrđenim, a 5 novounesenim invazivnim vrstama u fauni Hrvat­ske. Lisni mineri pronađeni su unutar 46 taksona, odnosno 37 rodova drvena­s tih biljnih vrsta. Za svaku nađenu vrstu minera navedena je biljka domaćin, da tum i lokalitet pronalaska, broj generacija godišnje i mjesec pojave mina.

Ključne riječi: Co­leoptera; Diptera; Hymenoptera; Lepidoptera; lisni mineri; novoutvrđene vrste

    autori:
    MATOŠEVIĆ, Dinka      ŠL
    PERNEK, Milan      ŠL
    DUBRAVAC, Tomislav      ŠL
    Barić, Božena
 
Dubravac,T., S.Dekanić  UDK 630* 423 (001) 391
Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine      
Sažetak: Iz dosadašnjih istraživanja, kao i iz opažanja šumarskih stru­čnjaka u praksi, mogu se iščitati dvije glavne opće prihvaćene značajke veza ­ne uz sušenje lužnjaka s obzirom na starost sastojine i šumsku zajednicu: (1) srednjodobne, starije i stare sastojine najpodložnije su sušenju stabala hrasta lužnjaka i (2) najveći intenziteti sušenja događaju se u šumskim zajednicama hrasta lužnjaka u nizi. U ovome su radu navedene dvije pretpostavke ispitane za sastojine hrasta lužnjaka od prvoga do šetog dobnog razreda na području Spačvanskoga bazena analizom evidencije o dinamici i strukturi sječe suhih i odumirućih (3B) stabala tijekom razdoblja od 11 godina (1996. do 2006. godine). Analiza je obavljena na temelju dostupnih podataka koji se prikupljaju ti jekom redovitoga gospodarenja u “Hrvatskim šumama” d.o.o. i pohranjuju u bazu podataka HS Fond. Iz preuzetih podataka izdvojeno je 962 odsjeka ukup ne površine 20 671 ha, koji su podijeljeni u tri grupe prema fitocenološ ­koj pripadnosti.
U odabranim je odsjecima tijekom promatranoga razdoblja ukupno posje­čeno 850 835 m3hrasta lužnjaka, od čega se 58 % (492 583 m3) odnosilo na suha i odumiruća stabla. U više od 69 % odsjeka zahvati pridobivanja drva obavljani su 3 i više puta, a u 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka).
S obzirom na starost sastojine, intenzitet sječe suhih i odumirućih stabala naglo raste nakon ulaska u peti dobni razred, odnosno nakon starosti sasto­jine od 80 godina. Međutim, daljnom je analizom ustanovljeno da postoji izra­zito velika varijabilnost u intenzitetu sječe suhih i odumirućih stabala unutar istoga dobnog razreda. Dakle, ne može se donijeti generalni zaključak kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu sušenja lužnjaka, jer starost sasto­jine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni.
Gledajući vrijednosti ukupno posječenoga obujma suhih i odumirućih sta­bala tijekom promatranoga razdoblja (m3/ha) nisu ustanovljene statistički značajne razlike među odsjecima tri biljne zajednice. Razlike su ipak potvr­đene u dinamici tijekom promatranoga razdoblja. U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet, iska­zan kao postotak od drvne zalihe hrasta u odsjeku. Isto tako posljedice koje sušenje ostavlja u sastojinama u nizi s obzirom na izostanak podstojne etaže različite su u odnosu na sastojine na gredi i zahtijevaju daljnje detaljne istra­živačke napore kako bi ih se na odgovarajući način kvanitificiralo.
Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunja vati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, pri­mjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize tren­dova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraži­vanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena i potrebno ih je daljnjom primjenom ove ili slične metodologije provje­riti u ostalim većim šumskim kompleksima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.

Ključne riječi: hrast lužnjak; Spačvanski bazen; starost sa­stojine; sušenje; šumska zajednica

    autori:
    DUBRAVAC, Tomislav      ŠL
    DEKANIĆ, Stjepan      ŠL
 
Godina, K.  UDK 630* 569 (001) 407
Razvoj strukturnih elemenata u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka na području Uprave šuma Bjelovars osvrtom na modeliranje mješovitih prirasno prihodnih tablica      
Sažetak: Za modeliranje tzv. mješovitih prirasno – prihodnih tablica bitno je poznavanje biološke raznolikosti, dinamike mješovitih sastojina, te mo dela rasta i proizvodnje.
U negospodarenim mješovitim sastojinama triju subasocijacija unutar tri starosne skupine (12–15; 19–22; 27–30 god.) na primjernim plohama je prili­kom izmjere procjenjivana vitalnost svakog stabla kao posljedice natjecanja krošanja za svjetlo. Opažanjem je određena konkurentnost među susjednim do minantnim stablima, te je procijenjen utjecaj na perspektivna stabla, ponaj­pri je glavne vrste iz donje etaže. Simuliranom sječom dana je prednost hrastu luž njaku, a uklanjani su uglavnom predrasti i dominantna stabla pratećih vrsta. U strukturu sastojine nisu ušli sušci i suviše potisnuta stabla, a što s pret hodno navedenim daje ukupnu simuliranu sječu. Na taj način dobivena je glavna sastojina. Za glavnu sastojinu izvršena je projekcija razvoja srednjeg stabla prema vrstama drveća, na temelju čega su određeni strukturni elementi nakon pet godina. Projekcija razvoja dobivena je na osnovi uzoraka opsega i visina stabala svih starosnih skupina subasocijacije, izjednačenjem podataka pomoću modificirane Mihajlove funkcije.

Ključne riječi: glavna sastojina; modeli rasta; produkcijski i aku­mu lirani tečajni volumni prirast; proicirana sasto­jina; samoprorjeđivanje; sastojina izmjere; simulirana sječa

    autori:
    Godina, Krunoslav
 
Cerovečki, Z.  UDK 630* 188 (001) 417
Šume bukve s trstolikom milavom –As.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950) Cerovečki ass. nov. na planinama zapadne Hrvatske      
Sažetak: Na graničnom području kopnenih i primorskih bukovih šuma, razvijaju se u smislu I. Horvata (1962) šume bukve s travom milavom (Calama­grostis arundinacea) koje smo opisali kao as.Calamagrosti arundinaceae-Fage­tum(Ht. 1950) Cerovečki. ass. nov. Asocijacija je razlučena na dvije subasocijacije, termofilniju caricetosum albae i mezofilniju abietetosum albae. Subasocijacija s bijelim šašem obuhvaća čiste bukove šume, koje na Obruču nalazimo u fizionomskom pogledu kao dva različita tipa. Jednom pripadaju normalno razvijene visoko vrijedne gospodarske šume, koje obrašćuju znatne površine istraživanog područja, te šume bukve kržljavog izgleda, ograničene na produženu zaravan podno litice sjeveroistočno od najvišeg vrha Obruča. Potonji tip razvio se prema našem mišljenju utjecajem osebujnih klimatskih pri lika i karakterističnom orografijom masiva. Općenito uzevši područje Obru ča, Paklena, Crnog vrha i Sljemena osebujno je s obzirom na klimatskepo jave i fitogeografsku pripadnost. Šume bukve i trstolike milave nastanjuju na spomenutom području umjereno nagnute padine i zaravni povrh rendzina na vapnencu ili srednje dubokih i dubokih tala između blokova stijena.
Šume as.Calamagrosti arundinaceae-Fagetumpodredili smo svezi Aremo­nio-Fagion, redu Fagetalia sylvaticaei razredu Querco-Fagetea.

Ključne riječi: as. Calamagrosti arun­dinaceae-Fagetum.; bukove šume; Vegetacija Hrvatske

    autori:
    CEROVEČKI, Zdravko      ŠL
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Pašičko,R., D.Kajba, J.Domac  UDK 630* 425 (biomasa–Biomass) 425
Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija      
Sažetak: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj ener get ­skoj bilanci, jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja. Hrvatska se potpisivanjem međunarodnih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te sukladno za­konodavstvu i priključivanju u EU, obvezala na poduzimanje konkretnih ko­raka u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi “održivog razvoja”. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najvećim potencija­lom u Hrvatskoj.
Cilj ovoga rada je istražiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama (EU ETS sheme) i fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – mehanizam Zajedničke implementacije (engl.Joint Implementation, JI) i Mehanizam čis ­tog razvoja (engl.Clean Development Mechanism, CDM) na konkurentnost proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fo­silne energente je u tome, što se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje ener gije smatra tehnologijom bez CO2emisija, budući da biomasa tijekom ras ta veže CO2u procesu fotosinteze.
EU ETS ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini po­jedinog postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih prava tj. kvotu kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje za dovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu. JI i CDM pro­jekti predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme, koji omogućuju ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO2 emisija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ograničenje količine emi­sija koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati, dovodi do povećanja konkurentnosti niskougljičnih tehnologija.
Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske bio­mase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost iskorištenja biomase, ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proiz­vodnjom biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO).
U radu je prikazan matematičko ekonomski model, pomoću kojega je mo­guće istražiti utjecaj cijene CO2emisija na investicijske odluke o gradnji novih elektrana ili o promjeni goriva u postojećim elektranama, odnosno istražiti pri kojim cijenama prava na emisiju biomasa postaje konkurentna drugim tehnologijama. Promjena cijene CO2emisija utječe na kratkoročne (KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije, pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju krat­koročnih graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana.
Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama (usporedba KGT) uporaba biomase kao goriva konkurentnija od uporabe plina čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih izvora (feed-in tarifom), dok je biomasa konkurentnija od ugljena pri cijeni emisijskih prava višoj od 26 €/tCO2. Prilikom donošenja odluke o investiranju u novu elektranu (usporedba DGT) s postojećom feed-in tarifom, investiranje u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elek­tranu na ugljen ili plin (pri nižoj cijeni biomase) dok je pri višoj cijeni bio­mase ona isplativija kod cijene emisijskih prava više od 21 €/tCO2.

Ključne riječi: EU ETS shema; Hrvatska; kratkorični i dugori­čni granični troškovi (KGT i DGT); šumska biomasa

    autori:
    Pašičko, Robert
    KAJBA, Davorin      ŠL
    Domac, Julije
 
Grgurević, D.  UDK 630* 272 (Cactaceae) 439
Sukulente (mesnatice – tustike) na jadranskoj obali i uporaba u parkovima      
Sažetak: Sukulente su biljke koje postupno osvajaju našu obalu.
Najprije su privukle kolekcionare, a potom uvidjevši da pojedine vrste pod nose i niske temperature, počela je sadnja i na otvorenom.
Zapravo možemo slobodno tvrditi da su se Opuntiasp. u Sredozemlju i Ja­dra nu pojavile vrlo rano, već u XVI. stoljeću, odmah po otkriću Amerike, jer ih spominju naši renesansni književnici.
Mnoge Opuntia sp. i Agave americana prilagodile su se ovdašnjim ekološ ­kim uvjetima i spontano se razvijaju. Dapače američka agava je na neki način postala i simbol nekih dijelova naše obale.
I pojedini kaktusi poputC. peruvianus“Monstruosus“ pokazuju veliku ot­pornost na hladnoću i čest je na našoj obali, visok i preko 4 m.
Klimatskim zatopljenjem, ali i aklimatizacijom ovdje prezime, osvajaju tlo i vrste poputAptenia cordifolia, o kojoj prije desetak godina nismo mogli ni razmišljati.
Osim ovih egzotičnih sukulenta, na našoj obali rastu i uzgajaju se i neke eu­ropske mesnatice poput Sedumsp., žednjaka iSempervivumsp. – čuvarkuća.
Sukulenti su najpogodniji za sadnju u kamenjaru. Sa njihovom upotrebom ipak moramo biti oprezni jer naglašavaju egzotični izgled.


    autori:
    Grgurević, Dražen