|
+ 2008 1-2/2009 3-4/2009 5-6/2009 7-8/2009 9-10/2009 11-12/2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2009 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 236 | |
| KAKO U PRILIKAMA RECESIJE OSIGURATI BUDUĆNOST NAŠIH MLADIH PRIRODNO GOSPODARENIH ŠUMA |  
|
|
| U recesiji koja je zahvatila svijet besparicom, posebno su pogođeni drvna industrija, ali i šumarstvo kao privredna grana koja ovisi o preradi drva, ali koja istovremeno vodi skrb o zaštiti okoliša, o ekološ kim, socijalnim i ekofiziološkim općekorisnim funkcijama koje pruža šuma. Danas se u Europskoj uniji općekorisne funkcije šume vrednuju trideset pa i pedeset puta više od vrijednosti drva. U naj vrjednije općekorisne funkcije šume svrststavaju se vodozaštitna uloga šume, dakle pitka voda i funkcija ponora ugljika koja smanjuje količinu ugljičnoga dioksida u atmosferi i usporava globalno zatopljenje. U šumskim ekosustavima prirodno gospodarenih državnih šuma, značajan uzrok njihovoj dobroj strukturi je njega šuma koja se obavlja do njihove dvadesete, a možebitno i tridesete godine života (prvi, odnosno polovica drugoga dobnoga razreda). Posljedica uzgojnih mjera obavljena u toj dobi utječe značajno na strukturu šume u njihovu daljnjem životu te njezinoj sirovinskoj i općekorisnoj ulozi. Njegu šume koja se odnosi na negativno i pozitivno odabiranje stabalaca, šumarska struka je besprijekorno obavljala. Izostanu li ti uzgojni zahvati, sastojina će se oblikovati u neskladu s ciljevima prirodnoga gospodarenja šumom glede mnogobrojnih sirovinskih i općekorisnih funkcija. Poznate su posljedice izostanka tih mjera njege u lužnjakovim nizinskim šumama koje se pretvaraju u čiste grabike. Uz današnji utjecaj globalnoga zatopljenja i pada razina podzemnih voda, takvi su slučajevi još vjerojatniji. Šumarstvo bi usprkos teškoga financijskoga stanja trebalo pronaći sredstva da se poslovi te njege obave, jer posljedice će biti katastrofalne. Nepovoljne posljedice mogu potrajati dvije do tri generacije šumarskih stručnjaka. Prof. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tikvić, I., Ž. Zečić, D. Ugarković, D. Posarić | UDK 630* 429 + 851 (001) | 237 |
| Oštećenost stabala i kakvoća drvnih sortimenata hrasta lužnjaka na spačvanskom području |
|
|
| Sažetak: Pojava propadanja i odumiranja stabala hrasta lužnjaka jedan je od najznačajnijih gospodarskih i ekoloških problema u šumarstvu Hrvatske. Gospodarski problemi odnose se na smanjenje kakvoće drva, poremećaje u potrajnom gospodarenju te povećanje troškova gospodarenja i smanjenje prihoda. Ekološki problemi odnose se na stalne promjene stanišnih uvjeta i smanjenje stabilnosti šumskih ekosustava. Cilj istraživanja bio je analizirati iskorištenje drvnog obujma različito oštećenih stabala hrasta lužnjaka. Prosječna osutost stabala uz cestu Županja - Lipovac iznosila je 57 %, a na području spačvanskih šuma 24 %. Utvrđeno je intenzivno odumiranje sta bala hrasta lužnjaka uz cestu Županja-Lipovac u 2003. godini, koje je iznosilo 30 %. U svim stupnjevima osutosti utvrđena su stabla s biotskim oštećenjima. Kod stabala sa značajnom osutošću krošanja (>25 %) utvrđeno je smanjenje udjela tehničkog drva za oko 10 %, odnosno isto toliko povećanje otpada. Udio furnirskih trupaca kod stabala male i srednje osutosti bio je 50 % veći u odnosu na jako osuta i odumrla stabla. U radu je raspravljena problematika ukupnog iskorištenja drva pri sječi i izradbi te vrijednost drvnih sortimenata vitalnih stabala u odnosu na oštećena i odumrla stabla hrasta lužnjaka. Ključne riječi: iskorištenje drvnog obujma stabala; kakvoća drvnih sortimenata; odumiranje stabala; oštećenost stabala; propadanje stabala |
autori: TIKVIĆ, Ivica  ŠL ZEČIĆ, Željko ŠL UGARKOVIĆ, Damir ŠL POSARIĆ, Darko ŠL | |
| Trinajstić, I., Z. Cerovečki | UDK 630* 188 (001) | 249 |
| Asocijacija Festuco drymeiae-Fagetum Magic 1978 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji sjeverozapadne Hrvatske |
|
|
| Sažetak: U radu se objavljuju podaci o nalazištima as. Festuco drymeiae-Fagetum Magic 1978 u Hrvatskoj. Ta je šumska zajednica bukve s brd skom vlasuljom po prvi puta opisana u Slovačkoj (Magic 1978), a kasnije je otkri vena i u Sloveniji (Cimperšek 1988), Zupančič i dr. (2000). Svojevremeno je bila uočena i u Hrvatskoj, ali kao Fage tum illyricum boreale festucetosum drymeiae (Regula -Bevilacqua 1978). U najnovije vrijeme as. Festuco drymeiae-Fagetum otkrivena je, i njen floristi čki sastav sintaksonomski analiziran i u slavonskom gorju, na Požeškoj i Mok roj gori (Baričević2000) i Dilju (Škvorc 2006). U šumskoj vegetaciji sjeverozapadne Hrvatske as. Festuco drymeiae-Fagetum proučavana je do sada na gorama između Drave i Save, na Macelju, Ravnoj gori, Strahinščici i Ivančici, a njen je floristički sastav prikazan na tablici 1. Na temelju florističke strukture mogu se razlikovati tipična subas. festucetosum drymeiae, te izrazito termofilna subas. fraxinetosum orni. Ta subasocijacija pokazuje florističku povezanost sa as. Ostryo-Fagetum. |
autori: TRINAJSTIĆ, Ivo ŠL CEROVEČKI, Zdravko ŠL | |
| Roth, V., T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo | UDK 630* 232.3 (001) | 257 |
| Krupnoća žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), kao čimbenik rasta i razvoja sadnica |
|
|
| Sažetak: Istraživanja su obavljena na tri uzorka žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), i tri uzorka kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), različite krupnoće (fotografija 1., tablica 1. i 2., slika 1. i 2.,). Žir je posijan u studenom 2003. godine na dvije lokacije: Rasadnik Odjelarasadničke proizvodnje, Šumarskog instituta, Jastrebarsko (45°40’ N, 15°39’E), i rasadnik “Zdenački Gaj” (45°35’ N, 17°05’ E), UŠP Bjelovar, Šumarija Grubišno Polje. Tijekom prve vegetacije praćena je dinamika nicanja brojanjem izniklih biljaka u razdoblju od 27. travnja do 1. lipnja, u intervalima od sedam dana (ukupno 6 mjerenja). Na kraju prve vegetacije (15. listopada 2004. godine), obavljena je izmjera visina biljaka istraživanih uzoraka. Na kraju druge vegetacije, u jesen 2005. go-dine, obavljene su izmjere visina, a na prosječnom uzorku, određena je i masa suhe tvari nadzemnog dijela sadnica istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka. Utjecaj krupnoće žira na visinu jednogodišnjih (1+0), i dvogodišnjih (2+0), biljaka lužnjaka i kitnjaka, izražen je na oba lokaliteta rasadničkog dijela testa (tablice 1. i 2., grafikoni 3. i 4.). U ovisnosti o razlici u krupnoći žira (volumen, masa), kod jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica lužnjaka, na oba lokaliteta područja istraživanja, dobivamo od 10 do 40 % različite visine u korist žiru veće krupnoće. Kod istraživanih uzoraka hrasta kitnjaka, isto je još izraženije. Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0, također pokazuje izražene razlike uvjetovane krupnoćom žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). Kod oba istraživana uzorka, iz žira krupnijeg do 50 %, dobili smo sadnice, mase suhe tvari nadzemnog dijela veće od 40 do 140 %. Kod uzoraka od 2,5 do 3,5 puta krupnijeg žira (uzorak 1), masa suhe tvari nadzemnog dijela (2+0), veća je za 2 do 5 puta. Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito veće visine kao i masu suhe tvari nadzemnog dijela, u rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla. Ključne riječi: hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl.); hrast lužnjak (Quercus robur L.); krupnoća žira; visine biljaka |
autori: ROTH, Valentin ŠL DUBRAVAC, Tomislav ŠL PILAŠ, Ivan ŠL DEKANIĆ, Stjepan ŠL BREKALO, Zdravko ŠL | |
| Jakovljević, T., K. Berković, G. Tartari, B. Vrbek, J. Vorkapić-Furač | UDK 630* 425 (001) | 267 |
| Atmosferska taloženja u šumskim ekosustavima Europe i istraživanje novih metoda određivanja fosfora i amonijakalnog dušika u okviru ICP Forests programa |
|
|
| Sažetak: U sklopu programa ICP Forests, provode se intenzivna i stalna motrenja stanja šumskih ekosustava Europe s posebnim osvrtom na atmosferska taloženja.Istražuju se nove metode određivanja pojedinih kemijskih elemenata zbog specifičnosti uzoraka. Fosfor i dušik su za biosferu elementi od najveće važnosti. Stoga je određivanje koncentracija fosfora i dušika od neprocjenjive važnosti u poznavanju, kontroli i modeliranju biokemijskih ciklusa šumskog ekosustava. U ovom radu ispitana je primjenjivost nove kolorimetrijske metode na automatskom analizatoru za određivanje fosfora i amonijakalnog dušika u uzorcima atmosferskih oborina, u svrhu unapređenja postojeće metodologije koja se koristi u ICP Forests, međunarodnom istraživačkom programu. Do sada korištene standardne metode određivanja fosfora i amonijakalnog dušika su metode spektrofotometrijske analize.U postupku validacije nove kolorimetrijske metode na automatskom analizatoru primijenjeni su sljedeći kriteriji: grafička analiza rezultata mjerenja, točnost, linearnost metode, radno područje metode, granica detekcije i granica kvantifikacije te ponovljivost. Rezultati odre đivanja pokazuju da je nova metoda određivanja fosfora i amonijakalnog du šika linearna u ispitivanom području, a t-testom je potvrđeno, da razlike rezultata određivanja pomoću dviju metoda određivanja fosfora i amonijakalnog dušika uz razinu pouzadnosti od 99,99 %, nisu značajne. Na osnovi kon trolnih karata te utvrđenih granica detekcije i kvantifikacije određenih novom metodom, utvrđena je dobra ponovljivost i veća osjetljivost nove metode. Nova metoda određivanja može se s potpunom sigurnošću primijeniti u znan stveno-istraživačkom radu i biti dobra zamjena postojećim standardnim me todama. Ova metoda s potpunom sigurnošću će se moći primjenjivati u znanstve no-istraživačkom radu i ICP Forsets programu, jer je prilagođena upravo specifičnostima uzoraka uzetih iz šumskog ekosustava. Ključne riječi: amonijakalni dušik; atmosferska taloženja; automatski analizator; fosfor; ICP Forests; spektrofotometrija; validacija metode |
autori: Jakovljavić, tatjana Berković, Katarina Tartari, Gabriele VRBEK, Boris ŠL Vorkapić-Furač, Jasna | |
| Degmečić, D., K. Krapinec, T. Florijančić | UDK 630* 156 (001) | 279 |
| Čimbenici koji utječu na spol teladi jelena običnog (Cervus elaphus L.): verifikacija dosadašnjih spoznaja |
|
|
| Sažetak: Istraživanja mehanizma nasljeđivanja spola u dvopapkara nedvojbeno su pokazala kako se statusom uhranjenosti ženskih grla može povećati udio muškog potomstva. U radu je ova zakonitost istraživana na području Baranje (državnog lovišta XIV/9 “PODUNAVLJE-PODRAVLJE”. U radu je analizirana neto masa košuta, odstrijeljenih tijekom lovne godine 2007./2008. (n = 42) i 2008./2009. (n = 23) te spol i masa njihovih plodova. Nisu nađene statistički značajne razlike između mase košuta s obzirom na lovnu godinu (ttest; d.f. = 64; t = -0,03; P = 0,98; P <0,05) niti je utvrđena razlika u masi košuta s obzirom na to da li su nosile muške ili ženske plodove (t-test; d.f. = 63; t= -0,98; P = 0,33; P <0,05). Budući da je uočena razlika u omjeru spolova plodova kod košuta odstrijeljenih prve (45:55 %) i druge (52:48 %) lovne go-dine, moguće da je ona izazvana lošijim klimatskim uvjetima 2007. godine (ekstremno suho i vrlo toplo ljeto) ili pogreškom uzorka. Stoga je nužno načiniti istraživanje kroz dulje razdoblje. Ključne riječi: in utero; jelen obični (Cervus elaphus); masa košuta; spol fetusa |
autori: DEGMEČIĆ, Dražen ŠL KRAPINEC, Krešimir ŠL Florijančić, Tihomir | |
| Potočić, N., I. Seletković, M. Čater, T. Ćosić, M. Šango, M. Vedriš | UDK 630* 232.3 + 422 | 289 |
| Ekofiziološki odziv suncu izloženih sadnica obične bukve (Fagus sylvatica l.) pri različitim razinama gnojidbe |
|
|
| Sažetak: Sušenje obične jele (Abies alba Mill.) većih razmjera, prisutno u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina, dovelo je do netipičnih stanišnih uvjeta za rast podmlatka obične bukve (Fagus sylvatica L.) na područjima bukovo-jelovih šuma. Ovakav razvoj događaja u kontradikciji je s prihvaćenom šumarskom praksom i poznatim ekološkim zahtjevima bukve (skiofilnost, osjetljivost na sušu). Da bismo odredili osnovne parametre ekofiziološkog odziva klijanaca bukve na uvjete punog osvjetljenja, postavljen je rasadnički pokus s tri razine gnojidbe (2, 4 i 6 g Osmocote Exact kompleksnog mineralnog gnojiva po litri uzgojnog supstrata), s ciljem oponašanja različitih uvjeta plodnosti tla (niska, optimalna i visoka dostupnost hraniva). Za svako tretiranje utvrđena je ukupna biomasa klijanaca (lišće, stabljika, korijen) a biljni materijal analiziran je na sadržaj biogenih elemenata (dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija). Izmjerena je visina i promjer korijenovog vrata biljaka, a morfologija korijena analizirana je pomoću WinRhizo softverskog paketa. Za mjerenja fotosintetskog kapaciteta, krivulje svjetlosnog zasićenja (0, 50, 250, 600 i 1200 µmol/m2s) i A-Ci krivulje (0, 100, 400, 700 i 1000 µmol CO2/l) dobivene su pomoću Li-Cor LI-6400 u kontroliranom okruženju. Visina, promjer i biomasa sadnica povećavala se s dozom gnojiva. Koncentracije N, P i K rasle su s dozom gnojiva, dok su koncentracije Ca i Mg pokazivale negativni učinak prekomjerne gnojidbe pri najvišoj dozi gnojiva. Duljina korijena, površina korijena i broj vrhova bili su najveći u srednjem tretiranju, a korijen se najslabije razvijao pri najvećoj dozi gnojidbe. U svim tretiranjima asimilacijska sposobnost bila je povezana s masom lišća (r2=0,59), koncentracijom N u lišću (r2=0,44) i korijenu (r2=0,58) kao i koncentracijom P u lišću (r2=0,45). Ključne riječi: biomasa; Bukva; fotosinteza; gnojidba; stanje ishrane |
autori: POTOČIĆ, Nenad ŠL SELETKOVIĆ, Ivan ŠL Čater, Matjaž Čosić, Tomislav ŠANGO, Mario ŠL VEDRIŠ, Mislav ŠL | |
| Rosavec, R., D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić, Ž. Španjol, K. Biljaković, M. Ožura, N. Marković, D. Bognolo | UDK 630* 432.1 (001) | 301 |
| Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu |
|
|
| Sažetak: Šume prekrivaju približno četvrtinu zemljine površine, i kao jedan od najvećih izvora kisika u prirodi važne su za opstanak života na Zemlji. Šumski požari kao vrlo važan fenomen za sam opstanak šuma, uz šumarstvo i ekologiju počeli su se proučavati i u fizici. U fizici je šumski požar prepoznat kao primjer kompleksnog sustava na velikim, kilometarskim skalama. Računalne simulacije omogućile su nova saznanja o šumskim požarima. U radu su korišteni podaci o broju požara i opožarenoj površini, prikupljeni u šumarijama Brač, Korčula i Rab, u razdoblju od 1991. godine do 2000. godine, koji su obrađeni primjenom fizikalnih modela, pomoću kojih se može saznati kako se požari šire, koji sve parametri i u kojoj mjeri utječu na širenje požara, te naj važnije – kako predvidjeti požare određenih razmjera. Rezultati istraživanja pokazuju da kumulativna raspodjela spaljenih površina na izabranim otocima slijedi zakon potencije u skladu s modelom Malamuda i drugih (1998). Logaritamski prikaz rezultata je pravac u najvećem dijelu. Nagib odgovara eksponentu a, jer je – dNCF/dAF~AFa. Prema navedenom modelu, ako su poznati zadani parametri nekog sustava možemo odrediti frekvenciju širenja požara, koja nam govori kolika je vjerojatnost pojave požara na nekoj površini. Skup podataka za naša tri otoka pokazuje da je s obzirom na dobiven nagib pravca za ukupan broj požara a = 1.02 ± 0.02 frekvencija širenja velika, što govori da je vjerojatnost širenja požara manja. Međutim, detaljnijom analizom dvije grupe podataka za veće požare dobije se veći nagib, što govori da je u idućih nekoliko godina rizik od požara velik, i to točno na područjima na kojima su izgorjele velike površine (na Korčuli čak do 55 km2). Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da se vrijednosti nagiba pravca podudaraju za male i srednje požare, odnosno za veće frekvencije širenja kod primijenjenog modela, dok za veće požare postoje odstupanja kod primjene modela zbog konačnih dimenzija prostora. Dobiveni rezultati su poticaj za daljnja istraživanja, jer je pokazano da se poznavanjem utjecaja različitih parametara po vezanih sa širenjem požara na nekom prostoru mogu odrediti područja povećanog rizika od požara. Posebice ako je poznata raspodjela malih i srednjih požara. Ključne riječi: jadranski otoci; kompleksni sustavi; požar; računalne simulacije; spaljena površina |
autori: ROSAVEC, Roman ŠL Dominko, Damir BARČIĆ, Damir ŠL Starešinić, Damir ŠPANJOL, Željko ŠL Biljaković, Katica Ožura, Marko MARKOVIĆ, Nera ŠL Bognolo, Dario | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Perić, S., J. Medak, I. Pilaš, B. Vrbek, M. Tijardović | UDK 630* 413 + 232 | 309 |
| Prvi rezultati istraživanja mogućnosti revitalizacije kamenoloma Očura i autohtonim vrstama drveća i grmlja |
|
|
| Sažetak: Na području Republike Hrvatske uvriježena je praksa da se različiti, krajnje devastirani tereni poput kamenoloma, deponija, odlagališta, šljunčara, u smislu trajnog zelenog pokrova, biološki revitaliziraju crnim borom (Pinus nigra Mill.). Korištenje drugih vrsta šumskog drveća te njihova uporaba u revitalizaciji do sada je kod nas nedovoljno istraženo. U tu je svrhu, u jesen 2007. godine, osnovano pokusno polje za potrebe istraživanja biološke sanacije kamenoloma Očura II autohtonim vrstama drveća i grmlja. Izabrane vrste su crni jasen (Fraxinus ornus), gorski javor (Acer pseudoplatanus), crna topola (Populus nigra), vrbe (Salix sp.), te kalina (Ligustrum vulgare) i bodljikava veprina (Ruscus aculeatus). Podaci o preživljenju nakon dvije sezone evidentiranja ukazuju na bolju otpornost na presadnju i na prilagodbu novim uvjetima školovanih sadnica javora, jasena te vrba i topola od biljaka presađenih iz šume. Sadnice kaline iz rasadnika nisu pokazale sličnu karakteristiku ranije navedenih vrsta, kao ni sklonost određenom tipu tla. Najmanje je preživljenje sadnica iz šume prenešenih na šumsko tlo (68,8 %), a najveće, također šumskih sadnica, ali na poljoprivrednom tlu (87,5 %). Ukupno gledajući, može se uočiti kako sadnice iz rasadnika imaju visoko i približno isto preživljenje i na poljoprivrednom i na šumskom tlu (89,2–89,7 %), a veće je od preživljenja biljaka presađenih iz šume. Ono se kreće od 73,8 % na šumskom, do 86,3 % na poljoprivrednom tlu. Sveukupno preživljenje biljaka (izuzevši veprinu) od 85,0 % vrlo je visoko i zadovoljavajuće te pokazuje šire mogućnosti odabira vrsta prilikom radova na biološkoj sanaciji pojedinih kamenoloma od do sada uvriježenih u praksi. Analizom visinskih klasa, za sve promatrane vrste utvrđen je pomak za 1–4 klase. Najveći visinski prirast (do 120 cm) imale su sadnice vrba i topola. Ključne riječi: autohtone vrste drveća i grmlja; biološka revitalizacija; kamenolom Očura II; pionirske vrste; pokusno polje |
autori: PERIĆ, Sanja ŠL MEDAK, Jasnica ŠL PILAŠ, Ivan ŠL VRBEK, Boris ŠL TIJARDOVIĆ, Martina ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Konjević, D., U. Kierdorf, V. Njemirovskij, Z. Janicki, A. Slavica, K. Severin | UDK 630* 132 | 319 |
| Patologija kljova vepra: pregled dosadašnjih spoznaja i modela reparacije |
|
|
| Sažetak: Kljove vepra su trajnorastući zubi očnjaci i gornje i donje čeljusti. Veličina i položaj ovih zuba, uslijed kojega izviruju izvan usne šupljine, čini ih izrazito podložnim ozljedama. S druge pak strane, većinu patoloških stanja zahvaćeni zubi uspijevaju nadvladati uslijed velike obrambene sposobnosti i velikog potencijala rasta. Sve navedeno u sprezi sa činjenicom da se kljove čuvaju kao trofeji, čini ove očnjake iznimno prikladnim materijalom za proučavanje zubne patologije. Tako je do danas opisan čitav niz različitih patoloških stanja na kljovama vepra, uključujući potpune i nepotpune intra- i ekstra-alveolarne prijelome, rane traume tijekom razvoja zuba, formiranja dvostrukih zona rasta, stvaranje dentinskih mostova s odumiranjem proksimal nog dijela pulpe, pojava prekobrojnih zuba, ulaganja tetraciklina u tvrda zubna tkiva i sl. Pregledom poznatih modela reparacije zuba ograničenog rasta i njihovom usporedbom sa stvarnim stanjem u slučaju zuba trajnoga rasta, stječu se osnovne spoznaje o izvoru i potencijalu oporavka ovih zuba. Nedavne spoznaje o nazočnosti matičnih stanica u zoni rasta sjekutića glodavaca, čine realnom mogućnost pronalaska ovih stanica i u kljova divljih svinja. Ključne riječi: divlja svinja; kljove; patologija; potencijal oporavka; trajni rast |
autori: Konjević, Dean Kierdorf, Uwe Njemirovskij, Vera Janicki, Zdravko Slavica, Alen Severin, Krešimir | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Frković, Alojzije | UDK 630* 156 | 327 |
| Prvi udžbenik lovstva Bosne i Hercegovine |
|
|
| Sažetak: U radu je predstavljen prvi lovački (i ribolovački) udžbenik u Bosni i Hercegovini, objavljen u Sarajevu ravno prije 95 godina, 1914. godine. Knjigu je sastavio za potrebe novoosnovane šumarske škole jedan od njenih nastavnika, prof. Milan Střibrný, dipl. šum. Koristeći se dostupnomsvjetskom literaturom, posebno “Lovstvom” F. Ž. Kesterčaneka i “Hrvaskim lovdžijom” J. Ettingera, u dijelu knjige koja obrađuje lovstvo, detaljno je obrađeno lovačko nazivlje, biologija divljači, lovljenje divljači, lovački psi te lovačko oružje i oprema. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina; Lovstvo i ribarstvo; Milan Stribrny; udžbenik |
autori: FRKOVIĆ, Alojzije ŠL | |