+ 2008
1-2/2009
3-4/2009
5-6/2009
7-8/2009
9-10/2009
11-12/2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
new


HR  EN   

1-2/2009

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   1
PRIRODNO GOSPODARENA ŠUMA ZNATNO JE KORISNIJA OD PRAŠUME      
Na Skupštini Akademije šumarskih znanosti, održanoj u prosincu 2008. godine, zaključeno je kako bi sa što više šuma u Hrvatskoj trebalo postupati po načelu prirodnoga gospodarenja šumom, iza kojega stoji zagrebačka škola uzgajanja šuma. Tim uzgojnim postupcima podržava se prirodni sastav šume s potrajnim gospodarenjem, visokom kakvoćom drvne sirovine i velikim proizvodnim potencijalom, u kojemu se u procesu fotosinteze vezuje ugljik i ispušta kisik, uz smanjivanje količine CO2 u atmosferi. Budući da je ugljični dioksid jedan od najzastupljenijih stakleničkih plinova, smanjujujći njegovu koncetraciju, šuma ublažava globalnu pojavu zatopljenja. To se danas smatra jednom od najznačajnijih funkcija šume.
Prašuma se sastoji od 5 razvojnih faza - pomlađivanja, inicijalne faze, optimalne faze te faze starenja i propadanja, dok se prirodno gospodarena šuma sastoji iz prve tri prašumske faze - pomlađivanja, inicijalne faze i optimalne faze. Za vrijeme njezina trajanja, asimilacija i vezivanje ugljika vrlo su značajni, dok se u prašumskim fazama starenja i raspadanja asimilacija smanjuje i na kraju potpuno prestaje. Kako te dvije faze prašume traju više od polovice njezina života, ona je dugo vremena u smislu vezivanja ugljika neučinkovita, a smanjuju se protiverozijska i hidrološka funkcija.
Prašumama danas teži službena zaštita prirode u Hrvatskoj, dok šumarska znanost smatra kako je potrebno izabrane površine najznačajnijih šumskih zajednica pretvoriti u sekundarne prašume zbog daljnjega njihova proučavanja, a u svim šumama primijeniti prirodno gospodarenje.
Biološku raznolikost koju prašuma ima u razvojnim fazama starenja i raspadanja u pojavi velikoga broja svojti kukaca i gljiva u mrtvom drvu, postižemo primjenom FSC certifikacije, ostavljajući u šumi dovoljne količine mrtvoga drva.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Topić, V., L. Butorac, G. Jelić  UDK 630* 222 + 539 Arbutus unedo L. (001) 5
Biomasa u panjačama planike (Arbutus unedo L.) na otoku Braču      
Sažetak: U radu su prikazani rezultati izmjera zelene drvne i lisne mase iznad površine tla u panjačama planike (Arbutus unedo L.). Važan dio ovih istraživanja obuhvaća i prikaz modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase u ovim šumskim ekosustavima. Opće linearno modeliranje korišteno je za razvoj modela. Istraživanja su obavljena i uzorci prikupljeni na trajnim eksperimentalnim plohama na otoku Braču, na podplohama 19 i 20. Biomasa drva i lišća odvojeno je mjerena kao težina i volumen. Nezavisni procjenitelji u panjačama planike bili su promjer izbojka na visini od 50 i 130 cm iznad površine tla, visina izbojka i promjer krošnje izbojka. Težina drva i lista mjereni su u kg, vo­lu­men u m3, promjer izbojka u cm, visina izbojka i promjer krošnje u metrima. Volumen drva u istraživanim panjačama, na površini od 25 m2 varira od 0,276 do 0,405 m3, a volumen lista od 0,044 do 0,0661 m3. Volumen ovisi o degradacijskom stadiju panjače, odnosno dimenzijama pojedinih jedinki koji ih sači­nja­vaju, njihovom broju po jedinici površine, sklopu i načinu grupira­nja po površini te bonitetu staništa. Rezultati istraživanja pokazali su kako je drvna i lisna masa u panjačama planike u jakoj, vrlo jakoj i izuzetno jakoj linearnoj ovisnosti o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje izbojka. Koeficijenti korelacije kreću se od 0,599 do 0,961. Najveći koeficijent ko­relacije ima odnos težine drva i promjera izbojka na visini od 50 cm iznad povr­šine tla (r = 0,961). Univarijantnom regresijskom analizom biomasu iz­nad površine tla, u panjačama planike, najbolje možemo procijeniti na osnovi pro­mje­ra izbojka, iako objašnjenju ovog regresijskog modela značajno pridonose i ostale nezavisne varijable. Promjer izbojka planike na visini od 50 cm iznad površine tla objašnjava 92,3 % varijabilnosti težine drva, a 72,6 % težine lista. Multivarijantni regresijski modeli ne daju znatno bolje rezultate od univarijantnih, posebno kod promjera izbojka kao najboljeg nezavisnog procjenitelja, gdje su vrijednosti izjednačene.
Ključne riječi: biomasa; panjača planike; promjer izbojka; promjer krošnje izbojka.; težina i volumen drva; težina i volumen lišća; visina izbojka

    autori:
    TOPIĆ, Vlado      ŠL
    Butorac, Lukrecija
    JELIĆ, Goran    ŠL
 
Prka, M., T. Poršinsky  UDK 630* 525 + 526 (001) 15
Usporedba strukture tehničke oblovine jednodobnih bukovih sječina u sortimentnim tablicama izrađenim primjenom normi HRN (1995) i HRN EN 1316-1: 1999      
Sažetak: U radu je istraživana i uspoređivana struktura tehničke oblovine u sortimentnim tablicama koje su izrađene prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine i Hrvatske norme Oblo drvo listača - razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999. Uzorak je za izradu sortimentnih tablica prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine obuhvatio 3001 primjerno stablo, a sortimentne su tablice prema zahtjevima Hr­vatske norme HRN EN 1316-1:1999 izrađene na osnovi uzorka od 3082 primjerna stabla. Tablice udjela drvnih sortimenata određenih prema zahtjevima ova dva standarda izrađene su, zbog brojnih razloga, posebno za prorede i pripremni sijek, a posebno za naplodni i dovršni sijek. Razlike između Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma (1995), koje se još uvijek primjenjuju u šumarstvu Hrvatske i međunarodne norme Oblo drvo listača - razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999 brojne su i značajne. Razlike se odnose na broj razreda kakvoće, najmanje propisane dimenzije, raspon dozvoljenih grešaka, kao i način izmjere teh­ničke oblovine te uvjetuju različitu zastupljenost drvnih sortimenata (razreda kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog standarda. Ipak, bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u činjenici da tehničku ob­lovinu "stare" hrvatske norme razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a "nove" hrvatske norme tehničku oblovinu razvrstavaju prema kakvoći, ne prejudicirajući nje­zinu buduću namjenu. Iz navedenih je razloga, usporedba strukture tehničke oblovine u sortimentnim tablicama znatno otežana, a donošenje jednoznačnih zaključaka (osim za najkvalitetnije i najmanje kvalitetne razrede kakvoće teh­ni­čke oblovine) upitno. Razlike u sadržajima međunarodnih normi i normi koje se trenutno pri­mje­njuju u hrvatskom šumarstvu neminovno moraju dovesti do promjene nači­na rada kod prikrajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine šumskim proizvodima. Promjene u načinu rada (dijelom uvjetovane prihvaćanjem me­đu­narodne zakonske regulative) nužno će pratiti i određene promjene u od­no­si­ma unutar šumarskoga sektora.
Ključne riječi: Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999; Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma 1995; jednodobne bukove sastojine; sortimentne tablice

    autori:
    PRKA, Marinko      ŠL
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
 
Zečić, Ž., I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić  UDK 630* 48 + 737 (001) 27
Iskorištenje obujma i vrijednost drvnih sortimenta posušenih stabala jele obične (Abies alba Mill.)      
Sažetak: Zdravstveno se stanje jele obične u preborno gospodarenim sastojinama utvrđuje praćenjem stanja krošnje pojedinih stabala, odnosno osutosti iglica. Republika Hrvatska je od 1992. godine uključena u praćenje zdravstvenog stanja šuma u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje zračnog onečišćenja na šume. Motrenje se ponavlja na stalnim plohama posrednom (vizualnom) procjenom osutosti krošanja pojedinih stabala. U 1999. godini bilo je 63,8 % značajno oštećenih, a 2004. godine zabilježeno je visokih 88,4 % značajno oštećenih stabala. Istraživanjem je obuhvaćeno 200 stabala jele srednjeg prsnog promjera 48 cm i prosječne visine 29,4 m u odsjeku od 36,00 ha, a od toga 44 stabla u "3b" i 156 stabala u "4" stupnju posušenosti. Ukupni obujam doznačenih stabala prema Schumacher-Hall-u iznosi 570,95 m3, a srednji obujam stabla 2,85 m3. Postotak iskorištenja kretao se od 35,79 % do 87,10 % s prosjekom od 71,97 %, a otpad je u prosjeku iznosio 28,03 %. Prema neto izrađenom obujmu stabla u "3b" stupnju bilo je 66,18 % tehničke oblovine, a višemetarskog prostornog drva 33,82 %. Kod stabala u "4" stupnju posušenosti na tehničku oblovinu otpada svega 37,69 %, a na višemetarsko drvo 62,31 % izrađenoga neto obujma. Relativna vrijednost jediničnog drvnog obujma u razredu oštećenja krošnje "3b" manja je za 10 % do 30 % od jedinične vrijednosti neoštećenih stabala. Kod razreda oštećenja krošnje "4" vrijednosti jediničnog obujma smanjene su za iznose od 30 % do 45 % u odnosu na neoštećena stabla.
Ključne riječi: iskorištenje; jela obična; oblo drvo; posušena stabla; vrijednost drva

    autori:
    ZEČIĆ, Željko      ŠL
    STANKIĆ, Igor      ŠL
    VUSIĆ, Dinko    ŠL
    Bosner, Andreja
    Jakšić, Dejan
 
Horvat, Gabrijel  UDK 630* 689 (001) 39
Unapređenje poslovanja šumarije razvojem osnovnih funkcija upravljanja      
Sažetak: U radu su istražene mogućnosti unapređenja poslovanja šumarije kroz razvoj osnovnih funkcija upravljanja: planiranje, organizaciju, upravljanje ljudskim resursima, vođenje i kontrolu. Postojeće stanje razine upravljanja ocijenilo se SWOT analizom, a percepcija djelovanja šumarije u lokalnome okruženju - na primjeru Šumarije Ludbreg - putem ankete. Analiza pojedine funkcije upravljanja obuhvatila je (1) ocjenu realizacije funkcije s osvrtom na šumariji hijerarhijski nadređene organizacijske razine - Upravu šuma podružnicu i Direkciju poduzeća; (2) procjenu mogućnosti primjene dosega modernog menadžmenta u provedbi na razini šumarije; (3) sugeriranje potrebnih aktivnosti radi poboljšanja pojedinog gledišta ili poslovanja šumarije i poduzeća u cjelini. Zaključuje se kako je unapređenje poslovanja šumarije potrebno, ali i neminovno, zbog značajnih dosega suvremenoga menadžmenta te stalno promjenljivih okolnosti poslovanja i uvjeta okruženja. Nadalje, unapređenje poslovanja je najvažnija operativna podrška predstoje­ćem restrukturiranju poduzeća, pri čemu se ono mora osloniti na ljudske resurse, koji su ocijenjeni kao visoko kvalificirani, ali se moraju potaknuti organizacijskim i motivacijskim instrumentima. Decentralizacija planiranja i odlučivanja ključne su za unapređenje poslovanja šumarije radi prilagodbe ciljevima modernog multifunkcionalnog šumarstva, koji sve više postaje mjera društveno odgovornog gospodarenja šumama. Svako unapređenje poslovanja šu­marije mora polaziti od njezinog mjesta i pozicije os­nov­ne jedinice pos­lov­nog sustava u kojoj se obavljaju osnovne javne i komercijalne djelatnosti sektora šumarstva, a za ocjenu mogućih doprinosa u unapređenju pojedine funkcije uprav­ljanja valja sagledavati najbolju praksu nje­zine realizacije u usporedivim djelatnostima, a samo unapređenje mora se podjednako odnositi na gospodarsko djelovanje šumarije, ali i na javno edukativnu funkciju šumarije u okruženju.
Ključne riječi: anketa; funkcije upravljanja: planiranje; kontrola; menadžment; organizacija; poslovanje; SWOT analiza; upravljanje ljudskim potencijalima; vođenje

    autori:
    HORVAT, Gabrijel    ŠL
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Dakskobler, Igor  UDK 630* 188 53
Fitocenološka istraživanja šumskih ekosustava na početku 21. stoljeća      
Sažetak: Fitocenologija proučava uzajamne odnose među biljkama koje se pojavljuju u zajednicama. U Sloveniji i Hrvatskoj se uvriježila tzv. srednjeeuropska (Braun-Blanquetova) metoda. U 20. stoljeću ta metoda doživjela je veliki razvoj i zamah, a njena otkrića mnogo su koristila šumarima kao pomoć pri planiranju šumskog gospodarstva i u suvremenom uzgajanju šuma, posebice za grupno postupno uzgajanje i slobodnu tehniku. Razvoj brzih i visoko učinkovitih osobnih računala u 80-im godinama prošloga stoljeća, omogućio je masovnu i razmjerno jednostavnu uporabu matematičkih metoda, ponajprije multivarijatne statistike u vrednovanju, klasifikaciji i poređenju fitocenoloških snimaka. Računala omogućuju stvaranje opsežnih baza fitoce­no­loških podataka koje fitocenolozi uspješno koriste te pomoću njih izrađuju suvremene preglede šumske i grmolike vegetacije širih područja. Korištenje i obrada velikog broja snimaka u mnogočemu je promijenila poglede na temeljnu jedinicu sintaksonomskoga sustava, na asocijaciju i na pojam svojstvenih i razlikovnih (diferencijalnih) vrsta. Usprkos velikom razvoju i sadaš­njoj širokoj razgra­na­tosti različitih pristupa u proučavanju vegetacije, temelji fitocenološkog proučavanja šumskih ekosustava i u 21. stoljeću ostaje poznavanje biljaka, dakle botaničko znanje. Šumske zajednice, asocijacije kao apstraktne jedinice, trebale bi biti ne samo floristički (što matematička obrada može prikladno osigurati), već i ekološki utemeljene, njihove sastojine na terenu prepoznatljive šumarima (praktičarima), a fitocenološki opisi trebali bi im pomoći u konkretnim zahvatima (sječi), planiranju i proučavanju.
Ključne riječi: fitocenologija; Hrvatska.; multivariatne meto­de; povijesni razvoj; Slovenija

    autori:
    Dakskobler, Igor
 
Jurjević, P., D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković  UDK 630* 439 63
Šumski požari u Republici Hrvatskoj (1992-2007)      
Sažetak: Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama. Nanose velike štete, što ovisi starosti šume, vrstama drveća, odnosno vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini. Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima, a najčešće ljudskom djelatnošću. Najčešće prirodni uzrok požara je udar groma, u nekim zemljama je uzrok vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju čovjekovim djelovanjem. Ugroženost pojedinih područja vrlo je različita. Izdvojena su tu najugroženija područja: Sredozemlje, po­dručje sjevernoameričkih borovih šuma i područje afričkih savana. Posljednjih godina nastaje (izbija) velik broj šumskih požara. Samo u Europi između 30.000-40.000 godišnje, a opožarene površine kreću se i preko 500.000 ha. Štete u Sjevernoj Americi znatno su veće. Gotovo svi požari u Europi mogu se pripisati ljudskom faktoru. Zemlje duž južnog ruba Europe (Francuska, Portugal, Španjolska, Italija, Hrvatska Crna Gora, Makedonija, Albanija), a osobito Grčka 2007. godine sa svojom klimom i njezinim globalnim promjenama, kao i društveno-ekonomskim uvjetima, najjače su napadnute. Prema podacima Šumskogospodarske osnove područja, ukupna površina šuma u Republici Hrvatskoj iznosi 2.688.687 ha (2006), od čega na šume u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. otpada 2.018.987 ha (75 %), šume u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste druge pravne osobe (87.930 ha (3 %) i šumoposjedničke šume 581.770 ha (22 %).
Ključne riječi: Hrvatska; obnova; organizacija gašenja; površina ha; šumski požari; ulaganja

    autori:
    JURJEVIĆ, Petar      ŠL
    VULETIĆ, Darko    ŠL
    GRAČAN, Joso      ŠL
    Seletković, Gabrijela