|
1-2/2008 3-4/2008 5-6/2008 7-8/2008 9-10/2008 11-12/2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2008 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | 504 | |
| NA KRAJU GODINE |  
|
|
| U svakoj naprednijoj zemlji, kuda zasigurno pripada i Hrvatska s preko 2 milijuna ha prirodne šume visoke kakvoće, na kraju godine zbrajaju se uspjesi i neuspjesi. U uspjehe ubrajamo postojanost u prirodnom gospodarenju šumama koje se odlikuju visokom kakvoćom sirovine, značajnom količinom biomase za energiju, ispunjavanjem svih općekorisnih funkcija šume i prašumskom biološkom raznolikošću, što se postiže posebnim uzgojnim postupcima. S druge strane bilježimo velike gubitke šumskih površina ugroženih izgradnjom različitih kategorija infrastrukture bez dogovora sa šumarstvom, odnosno uzimanjem ili ugrožavanjem, posebice nizinskih šuma hrasta lužnjaka i sredozemnih šuma uz “dogovor” pod političkim pritiskom te sramotno niske cijene. Objektivna cijena šume njezine sirovinske, energetske i općekorisne funkcije u svim slučajevima prelazi vrijednost dalekovoda, ceste, plovnoga puta, hidroelektrane i dr. Sve se to odvija uz, na brzinu donesene podzakonske akte. Uz naš ulazak u Europsku uniju bilježimo i uspostavu Nacionalne ekološke mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU-mreže NATURA 2000. Smatra se kako su naše prirodno gospodarene šume dobra zaštita za šume ekološke mreže i da ih u slučaju hrvatskih šuma i uzgojnih postupaka, koje obavljaju naši šumarski stručnjaci nije potrebno posebno zaštititi. Koristim priliku kako bih u ime predsjednika Uređivačkoga savjeta “Šumarskoga lista” mr. Petra Jurjevića, tehničkoga urednika Hranislava Jakovca, dipl. ing. šum., te svih članova Uredničkoga odbora, tajnika Hrvatskoga šumarskoga društva Damira Delača, dipl. ing. šum., i u svoje osobno ime, svim čitateljima “Šumarskoga lista” čestitao sretan Božić i Novu godinu 2009. Prof. dr. sc. Branimir Prpić |
autori: PRPIĆ, Branimir ŠL | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Anić, I., S. Mikac | UDK 630* 907 : 569 + 221 + 231 (001) | 505 |
| Struktura, tekstura i pomlađivanje dinarske bukovo-jelove prašume Čorkova uvala |
|
|
| Sažetak: Istraživanje je obavljeno u dinarskoj bukovo-jelovoj prašumi Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u razdoblju 2004–2005. godine, na sistematskom uzorku od 68 ploha postavljenih u obliku mreže, s razmacima 100 m, svaka površine 805 m2. Istraživanjem je ustanovljeno stanje strukture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini, koja se prostire na 80,50 ha. Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hektaru. Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera, a koeficijent (q) distribucije stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. Volumen sastojine iznosi 671,23 m3/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, kumulirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stablima srednjih prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. Ustanovljeno je postojanje razvojnih faza, ali na malim površinama, pa se može zaključiti o prebornom obliku sastojinskog sklopa. Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u prosjeku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične jele. Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna inicijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti najrjeđe zastupljeni po njezinoj površini. Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Ključne riječi: bukovo-jelova prašuma; Čorkova uvala; Hrvatska; Plitvička jezera; pomlađivanje; prašuma; struktura; tekstura |
autori: ANIĆ, Igor  ŠL MIKAC, Stjepan ŠL | |
| Matošević, D. M. Pernek, M. Županić | UDK 630* 453 (001) | 517 |
| Fauna lisnih minera na hrastovima (Quercus spp.) u Hrvatskoj i njihova štetnost |
|
|
| Sažetak: U radu je opisano 14 vrsta lisnih minera redova Lepidoptera, Hymenoptera i Coleoptera koji dolaze na hrastovima (Quercus robur, Q. petraea, Q. pubescens, Q. ilex). Od toga je 8 vrsta novoutvrđeno u fauni lisnih minera Hrvatske. Za svaku nađenu vrstu opisana je kratka biologija, oblik mine, biljka domaćin, i fotografski je dokumentirana. Mineri nađeni ovim istraživanjem, mogu se prema načinu ishrane podijeliti na prvostupanjske, drugostupanjske i trećestupanjske monofage te prvostupanjske oligofage. Niti jedna od nađenih vrsta minera nije tijekom istraživanja imala takav intenzitet pojave da bi nanijela vidljive fiziološke ili ekonomske štete svom domaćinu. |
autori: MATOŠEVIĆ, Dinka ŠL PERNEK, Milan ŠL ŽUPANIĆ, Miljenko ŠL | |
| Ivanković, M., S. Bogdan, G. Božič | UDK 630* 561 Fagus sylvatica L. (001) | 529 |
| Varijabilnost visinskog rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) u testovima provenijencija u Hrvatskoj i Sloveniji |
|
|
| Sažetak: Prikazani su rezultati istraživanja varijabilnosti visinskog rasta provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) u dva terenska pokusa smještena u Hrvatskoj i Sloveniji. Pokusi provenijencija osnovani su tijekom proljeća 1998. godine s biljkama starosti 2 godine. U hrvatskom se pokusu nalazi trideset i šest, a u slovenskom trideset i osam europskih provenijencija. Biljke su posađene u eksperimentalnom dizajnu randomiziranog blok sustava (RBD), u tri ponavljanja, a svaka je provenijencija zastupljena sa po 150 sadnica. Hrvatski pokus čine provenijencije iz 13 europskih zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Švedska i Ukrajina, a slovenski provenijencije iz 16 europskih zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska. Rezultati rada odnose se na preživljenje i visine biljaka starosti 2+8 godina (nakon 8 godina rasta u terenskom pokusu), izmjerenih u jesen 2005. godine. Promatrajući oba istraživana pokusa, provenijencija P-13 (Soignes-Belgija) imala je najbolje preživljenje u slovenskom pokusu (94 %). Najveće prosječne visine biljaka od 242,80 cm imala je lokalna provenijencija u slovenskom pokusu P- 53 (Postojna – Mašun). Rezultati istraživanja uspijevanja provenijencija na različitim staništima pokazuju kako su pojedine provenijencije (P-05 Bretagne F, P-31 Urach D, P-17 Westfield GB) fenotipski stabilne, odnosno pokazuju opću adaptiranost, za razliku od drugih koje su fenotipski nestabilne, odnosno pokazuju specifičnu adaptiranost (P-64 Nizbor, CZ, P-51 Horni Plana-Ce CZ). Rezultati analize varijance pokazali su da je efekt provenijencija bio statistički značajan samo u slovenskom testu, dok u hrvatskom pokusu i u kombiniranoj analizi nije bilo značajnih razlika između analiziranih provenijencija. Efekt interakcije provenijencija s blokovima bio je statistički značajan izvor varijabilnosti u oba pokusa, ukazujući na snažne utjecaje mikrostanišnih razlika. Međutim, u hrvatskom testu blokovi su postavljeni prema nagibu terena, a ne paralelno sa slojnicama, što je vjerojatan uzrok visoke statističke značajnosti interakcije provenijencija s blokovima. Nadalje, u slovenskom su pokusu blokovi imali nejednak broj provenijencija, što je također vjerojatan uzrok statističke značajnosti interakcije blok × provenijencija. Vjerujemo da su prethodno navedeni razlozi doveli do precjenjenjivanja interakcija kao izvora varijabilnosti, a time istovremeno i do podcjenjivanja efekta provenijencija. Tukey-Kramer-ov test signifikantnosti razlika između provenijencija nije pokazao klinalni obrazac geografske varijabilnosti, pa bi se moglo zaključiti da je genetska varijabilnost ekotipskoga karaktera. Međutim, buduća istraživanja, koja bi uključila i ekološke varijable originalnih majčinskih sastojina, trebala bi više razjasniti obrazac uočene genetske varijabilnosti u istraživanim pokusima. Rezultati ovih istraživanja svoju primjenu mogu imati u oplemenjivanju kao i u očuvanju genetskog bogatstva obične bukve. Ključne riječi: ekotipska varijabilnost; genetska raznolikost; kvantitativna svojstva |
autori: IVANKOVIĆ, Mladen ŠL BOGDAN, Saša ŠL Božić, Gregor | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Frković, Alojzije | UDK 630* 156 | 543 |
| Reintrodukcija divokoze na sjeverni Velebit |
|
|
| Sažetak: U povodu obilježavanja 30. obljetnice uspješne reintrodukcije divokoze na sjeverni Velebit u prvom dijelu članka predstavljena je monografija “Divokoza”, šumarnika Milana Kneževića, objavljena u Sarajevu prije 70 godina (1938.). Knjiga ni danas nije izgubila na značenju, jer se temelji na vlastitim istraživanjima balkanske podvrste divokoze, a prožeta je iskrenom ljubavi pravog lovca spram divljači. Životu i djelu autora Milana Kneževića (Bihać, 1879 – Zavidovići, 1944), izuzetno nadarenom lovačkom piscu, posvećen je drugi dio članka. Maturiravši na šumarskom odjelu Tehničke srednje škole u Sarajevu 1898.g., odmah nakon položenog državnog ispita 1911. g. u svojstvu upravitelja šumarije službovao je u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine, da bi od 1925. do 1935.g. bio na dužnosti referenta za lov i ribolov Ravnateljstva šuma u Sarajevu. Kao pasioniranom lovcu, usko povezanim s prirodom i divljači, najplodnije mu je to razdoblje u njegovu životu. Iako ga život nije mazio, često otpuštan iz službe, nepriznat i u afirmaciji onemogućen intelektualac, plodan je lovački pisac. Uz monografiju “Divokoza” i brojnih članaka objavljenih u zagrebačkom “Lovačko-ribarskom vjesniku”, sa sinom Ratkom Kneževićem, dipl. ing. šum. uspijeva okončati svoje najvrijednije djelo “Vuk – život, štetnost i tamanjenje”, koje je u nakladi Instituta za šumarstvo i drvnu industriju NR BiH objavljeno tek 1956. g. Posljednji prilog ovog članka posvećen je uspješnoj reintrodukciji divokoze na sjeverni Velebit, koja je u organizaciji tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu i Šumskog gospodarstva Senj provedena u dva navrata: prvi put u jesen 1974. s unesenih 10 divokoza iz Prenja (BiH) i drugi put četiri godine kasnije, 10. listopada 1978., s 5 rasplodnih divokoza iz Kamniških Alpi (Slovenija). Novostvorena populacija koja danas stani NP Sjeverni Velebit te lovišta “Sveti Juraj” i “Jablanac”, danas broji oko 400 grla i podvrgnuta je gospodarenju (lovu). Ključne riječi: Milan Knežević; monografija “Divokoza”; reintrodukcija divokoze; sjeverni Velebit. |
autori: FRKOVIĆ, Alojzije ŠL | |
| Meštrić, Branko | UDK 630* 945 | 551 |
| Digitalizacija Šumarskog lista |
|
|
| Sažetak: Potpunom digitalizacijom cjelokupnog izdanja Šumarskog lista uz korištenje suvremene informacijske i računalne tehnologije, omogućuje se pristup vrijednoj građi i omogućuje njena bolja logička i fizička dostupnost. Time je Hrvatsko šumarsko društvo napravilo velik iskorak u nove tehnologije, osiguravši tako svojem članstvu, ali i cjelokupnoj šumarskoj struci pristup ogromnom fondu znanstvenih, stručnih i povijesnih informacija koje su kroz više od 130 godina prezentirane na stranicama ovog uglednog časopisa. Digitalizirani materijal, koji uključuje preko 75000 stranica (trenutno preko 1020 PDF dokumenata, veličine skoro 13 GB), pokazuje cjelokupni sadržaj u istovjetnom obliku kako je objavljen (odnosno u stanju kako je sačuvan), a istodobno je računalnim prepoznavanjem teksta omogućen i računalni pristup sadržaju, što podrazumijeva pretraživanje po punom tekstu, odnosno mogućnosti kopiranja dijelova teksta i njegovo korištenje pri citiranju, reizdanju i sl. Sva građa može se slobodno koristiti, naravno uz navođenje njena izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez dozvole izdavača. Ključne riječi: biblioteka; digitalizacija; povijest HŠD-a; Šumarski list |
autori: MEŠTRIĆ, Branko ŠL | |
| Domac, J., Z. Benković, T. Starčić | UDK 630* 867 | 555 |
| Razvitak održive industrije drvenog ugljena |
|
|
| Sažetak: Cilj projekta koji se provodio od 1. srpnja 2006. do 1. srpnja 2008. bio je pružiti tehničku pomoć za pripremu modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena u Hrvatskoj, te šire korištenje biomase kao obnovljivog izvora energije. To uključuje bolje poznavanje i razumijevanje postojeće proizvodnje drvenog ugljena, ali i pripremu programa modernizacije i revitalizacije te jačanje sposobnosti glavnih subjekata za njegovu provedbu. U Hrvatskoj postoji samo jedan industrijski proizvođač drvenog ugljena – Belišće d.d. te više srednjih i manjih proizvođača koji koriste zidane peći. Osim njih, postoji i više stotina pojedinačnih proizvođača u različitim dijelovima Hrvatske koji proizvode u jamama ili zidanim pećima, ali nisu registrirani za tu proizvodnju. U provedbi projekta sudjelovali su vodeći stručnjaci s ovog područja iz Hrvatske i Europske unije na projektu, ali i svi relevantni sudionici proizvodnog lanca te tržišta za drveni ugljen u Hrvatskoj. Ključne riječi: biomasa; drveni ugljen; FAO; Hrvatska; industrija |
autori: Domac, Julije BENKOVIĆ, Zlatko ŠL STARČIĆ, Tomislav ŠL | |