1-2/2008
3-4/2008
5-6/2008
7-8/2008
9-10/2008
11-12/2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
new


HR  EN   

1-2/2008

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   1
Što nedostaje Ministarstvu za regionalni razvoj, Šumarstvo i vodno gospodarstvo Vlade Republike Hrvatske      
Novoosnovano Ministarstvo za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, s odobravanjem je prihvaćeno od šumarske struke, a zasigurno i vodnoga gospodarstrva. Očekuje se suradnja ove dvije privredne grane u smislu poboljšanja naših krajobraznih prostora, s ciljem usklađivanja odnosa njihove hidrološke i silvikulturne komponente. Šume i vode predstavljaju najveće bogatstvo kopnene Hrvatske, a gotovo svaki naš građanin upoznat je s ovisnošću vode o šumi, kao i šume o vodi. Bez dobro njegovane šume nema pitke vode, a niti šuma ne može uspijevati bez određene količine vode u tlu. Šume i vode stvaraju svojim zajedničkim djelovanjem u krajobrazu vrlo ugodan prostor za život. Hrvatska je na gotovo 50 % svojega kopnenoga prostora pokrivena prirodnom šumom, kroz koju kao krvotok struje rijeke i potoci. Živa komponenta šuma i voda, flora, fauna, gljive i mikroorganizmi predstavljaju golem kapital koji se u Hrvatskoj odlikuje prirodnošću. S gospodarskog stajališta šume osiguravaju drvnu sirovinu visoke kakvoće i golem izvor energije u šumskoj biomasi, ljekovite biljke i prirodnu hranu, dok vodotoci, posebno oni u brdima i gorju, nude energiju, pitku vodu i plovne puteve, a bogat riblji svijet nudi se kao zdrava bjelančevina u vodotocima i ribnjacima. Upravo u cjelini koju obuhvaća naše Ministarstvo manjka jedna značajna komponenta, nedostaje organizirana zaštita prirode, koja je kao Državni zavod za zaštitu prirode pripojena Ministarstvu kulture. Kultura je zaista značajna i cijenjena djelatnost koja sadrži mnoštvo sastavnica, od filma, kazališta, književnosti, likovne umjetnosti, muzeja, arheologije i još puno sadržaja, gdje zaštita prirode predstavlja efemeran drugorazredni problem. Zaštita prirode usko je povezana sa šumarstvom. Dokaz tome je osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj, od kojih je samo jedan (Kornati) bez šume, dok je u ostalih sedam šuma osnovni fenomen zaštite. Nacionalne parkove preuzela je zaštita prirode izravno od šumarstva, i danas bi se bilo gdje u hrvatskim državnim šumama, koje su 98 % prirodnog sastava, mogao osnovati nacionalni park. U njima je uzgojnim i uređivačkim postupcima osigurana prirodna obnova i održivi razvoj, pa one u cijelosti predstavljaju objekt zaštićene prirode. Uvjereni smo, kako bi zaštita prirode u zajedništvu sa šumarstvom i vodnim gospodarstvom više doprinijela općoj zaštiti prirode i okoliša. Predlažemo stoga današnju Državnu upravu za zaštitu prirode, trenutačno prislonjenu uz Ministarstvo kulture, pripojiti Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospodarstva, zbog bolje primjene zaštite prirode i okoliša i učinkovitijega korišćenja iskusnih kadrova odnosnog Državnog zavoda u konkretnoj zaštiti prirode i unapređenja biološke raznolikosti šumskih i slatkovodnih ekosustava. Potrebno je naglasiti, kako je zaštita prirode u većini europskih zemalja organizacijski ustrojena zajedno sa šumarstvom. Prof. dr. sc. Branimir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Oršanić, M., D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić  UDK 630* 232.3 + 181.4 (001) 3
Utjecaj mineralnog i biorazgradivoga ulja na rasadničku klijavost i rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)      
Sažetak: Svrha je ovoga rada istraživanje utjecaja različitih koncentracija mineralnog i biorazgradivoga ulja za podmazivanje lanaca motornih pila na rasadničku klijavost i početni rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kao najvažnije šumske vrste za područje nizinske Hrvatske. Pokusi su obavljeni u dva rasadnika na pokusnim plohama od 1m2 (ukupno 28 ispitnih ploha i 2 kontrolne) proljevanjem po 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) biorazgradivoga i mineralnog ulja. Provedena analiza pokazala je da povećana koncentracija mineralnoga ulja može smanjiti rasadničku klijavost, a da ju biorazgradivo ulje može povećati. Zbog nedovoljno izražene ovisnosti između visine i promjera vrata korijena biljaka o vrsti i koncentraciji ulja, u analizu bi trebalo uključiti i proučavanje drugih čimbenika. Na temelju pedoloških istraživanja može se zaključiti kako je tlo na zakorovljenim plohama biološki aktivnije, što dovodi i do brže degradacije ulja.

    autori:
    ORŠANIĆ, Milan      ŠL
    HORVAT, Dubravko      ŠL
    PERNAR, Nikola      ŠL
    ŠUŠNJAR, Marijan      ŠL
    BAKŠIĆ, Darko      ŠL
    DRVODELIĆ, Damir    ŠL
 
Meštrović, Augustin  UDK 630* 907 (001) 11
Općekorisne funkcije šuma munike (Pinus heldreichii Christ) na planini Čvrsnici u Hercegovini      
Sažetak: Rad prikazuje ocjenu općekorisnih funkcija i vrednovanje šuma munike na temelju podataka dobivenih u sklopu istraživanja najzapadnijeg dijela prirodnog areala munike u Hercegovini, na vapnenačko-dolomitnoj matičnoj podlozi planine Čvrsnice, u čistim prirodnim i negospodarenim sastojinama. Osim toga, prikazana je važnost općekorisnih funkcija i vrijednost šuma munike, a ocjena općekorisnih funkcija šuma munike utvrđena je s obzirom na dob i stadij razvoja za: mlade, srednjodobne, starije, stare sastojine i ukupno za šume munike. Korištenjem potrebnih podataka o šumama munike dobivenim spomenutim istraživanjem, izvršeno je vrednovanje općekorisnih funkcija šuma munike. Šumama munike na planini Čvrsnici u Hercegovini ne može se osporiti njihova gospodarska vrijednost koja je očigledna, ali je njihova općekorisna vrijednost mnogostruko veća od gospodarske. Rezultati ocjenjivanja općekorisnih funkcija i vrednovanja šuma munike omogućuju dobru polaznu osnovu za ispravno poimanje općekorisnih funkcija šuma munike i za njihovu ukupnu vrijednost i zaštitu.
Ključne riječi: ocjena općekorisnih funkcija šuma i vrednovanje šuma.; općekorisne funkcije šuma; podjela općekorisnih funkcija šuma

    autori:
    MEŠTROVIĆ, Augustin    ŠL
 
Trinajstić, Ivo  UDK 630* 188 (001) 25
Prilog poznavanju rasprostranjenosti šume tise i lipe – As. Tilio-Taxetum Glavač 1958 u Hrvatskoj      
Sažetak: U radu se objavljuju nova nalazišta as. Tilio-Taxetum u Hrvatskoj. To su Vražji prolaz kod Skrada i Kamačnik kod Vrbovskog u Gorskom kotaru te Nacionalni park Plitvička jezera u Maloj Kapeli. Floristički sastav prikazan je na analitičkoj tablici 1, koja je sastavljena na temelju 4 fitocenološke snimke. Istovremeno je izvršena i sintaksonomska revizija florističkog sastava kojega je objavio Glavač (1959: Tab. 1) sastavljenog na temelju 15 fitocenoloških snimaka. U stupcima 5, 6 i 7 na tablici 1 prikazana je struktura cjelokupnog florističkog sastava na temelju ukupno 19 fitocenoloških snimaka.
U sklopu do sada poznatoga florističkog sastava as. Tilio-Taxetum, zabilježene su sveukupno 183 vrste. U svih 19 snimaka (100 %) zabilježene su samo 2 vrste ili 1,1 %, u preko 50 % (10–19) snimaka zabilježeno je 39 vrsta ili 21,3 %, a u samo jednoj snimci zabilježene su 53 vrste ili 29 % od sveukupnoga florističkog sastava. Na pojedine sintaksone otpada 112 vrsta ili 61,2 %, a na pratilice 71 vrsta ili 38,8 % od sveukupnoga florističkog sastava. Kvantitativni odnosi pojedinih skupina vrsta (karakteristične i diferencijalne vrste, pratilice) prikazani su u tablici na stupcima 5, 6 i 7.
As. Tilio-Taxetum uvrštena je u podsvezu Ostryo-Fagenion, svezu Aremonio-Fagion, red Fagetalia sylvaticae i razred Querco-Fagetea.
Ključne riječi: floristička struktura; Hrvatska; nova nalazišta; Tilio-Taxetum

    autori:
    TRINAJSTIĆ, Ivo    ŠL
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Martinić, I., M. Kosović, I. Grginčić  UDK 630* 907.2 33
Upravljanje rizicima pri posjećivanju i rekreacijskim aktivnostima u zaštićenim područjima prirode      
Sažetak: Članak se osvrće na stvaranje sigurnog i svjesnog rekreacijskog prostora u zaštićenim područjima prirode. Definiraju se rizici i odgovornosti uprava zaštićenih područja za njihove posjetitelje i sudionike rekreacijskih aktivnosti. Raspravlja se o osnovnim elementima žvisitor risk managementa’ – otkrivanje i procjenu rizika, određivanje sigurnosnih i kontrolnih mjera, financijski i legislativno gledište rizika. Posebno se obrazlažu faze u procesu procjenjivanja rizika te određivanje njegove razine pri čemu se stavlja u odnos vjerojatnost aktualizacije opasnosti i težina moguće posljedice. U cilju smanjenja rizika iznose se legislativne, organizacijske i kadrovske pretpostavke i preporuke za razvoj integriranog programa upravljanja rizicima u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Ključnim se drži propisom jasno odrediti razinu brige parkovnih uprava za posjetitelje, pri čemu valja voditi računa da bi previsok standard odgovornosti parkovnih uprava mogao ugroziti njihovo funkcioniranje.
Ključne riječi: posjećivanje; priroda; rekreacija; upravljanje rizicima; zaštićena područja

    autori:
    MARTINIĆ, Ivan      ŠL
    Kosović, Mate
    GRGINČIĆ, Ivan    ŠL
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Mayer, Ž., Ž. Hećimović  UDK 630* 263 + 231 43
Obnova ritskih šuma hrvatskog podunavlja uz oplemenjivanje sadnicama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.)      
Sažetak: U radu je istražena mogućnost prirodne obnove kulture euroameričkih topola (Populus × canadensis Moench i P. deltoides W. Bartram ex Marshall), bilo “naletom” sjemena ili obnovom iz žilja i panjeva domaćih crne i bijele topole (Populus nigra L. i P. alba L.) i bijele vrbe (Salix alba L.) uz oplemenjivanje poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl.) i eventualno hrastom lužnjakom (Quercus robur L.). Nakon sedme godine plantažne starosti, obavljenih njega i čišćenja sastojine, u dominantnoj etaži nalaze se poljski jasen (7.86 m), bijela topola (8,66 m) i bijela vrba (8,64 m), a u podstojnoj “američki” jasen (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall), negundovac (Acer negundo L.), vez (Ulmus laevis Pall.), crni i bijeli dud (Morus nigra L. i M. alba L.) i druge.
Ključne riječi: Hrvatsko Podunavlje; poljski jasen; ritske šume

    autori:
    MAYER, Željko    ŠL
    Hećimović, Željko
 
Posarić, Darko  UDK 630* 263 + 231 + 676 53
Obnova spačvanskih šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) oplodnim sječama – mogućnosti poboljšanja postojećeg načina rada      
Sažetak: Obnova šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u spačvanskom bazenu i na čitavom području Uprave šuma Podružnice Vinkovci provodi se kombinacijom biološko-tehničkih zahvata vremenski usklađenih tako da daju dobar rezultat. U radu se postupci pri obnovi okvirno navode slijedom kojim se obavljaju, ali težište je stavljeno na moguće promjene načina rada kojima bi se ili poboljšao rezultat obnove, ili umanjila cijena radova, ili radove uskladilo s novim zakonskim propisima. Navode se mogućnosti izbjegavanja zamočvarivanja dijelova pomladne površine koje se može pojaviti tijekom i nakon obnove šuma, potom mogućnosti uštede pri obaranju rubnih stabala, te skreće pozornost na zakonske obveze potaknute certifikacijom šuma koje tek trebaju zaživjeti u praksi.
Ključne riječi: bioraznolikost.; certifikacija šuma; hrast lužnjak; obnova šuma; zamočvarivanje

    autori:
    Posarić, Darko    ŠL