+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
1-2/2021
3-4/2021
5-6/2021
7-8/2021
new


HR  EN   

7-8/2021

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   309
Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača?      
Riječ uredništva
Naravno, krive su po običaju Hrvatske šume d.o.o., kao što ovih dana tvrdi predstavnik Požgaj Grupe iz Velikog Bukovca. Naime, s dvjema tvrtkama Požgaj grupe, Hrvatske šume d.o.o. odbile su potpisati godišnji ugovor o kupoprodaji trupaca, uz obrazloženje da nemaju potrebnu tehnologiju. Bravo! Ovo je sa šumarskog, ali i gospodarskog stajališta, najbolja rečenica koju smo pročitali u zadnjih barem 20 godina. Zapravo nije im dozvoljeno „uništavati“ vrijednu drvnu sirovinu. O ovome problemu i tržišnom poslovanju, a ne poslovanju po načelu dogovorne ekonomije, pisali smo više puta.
Šume, vode i tlo najveća su bogatstva koje Republika Hrvatska ima, pa nije čudno što zaslužuju njenu posebnu zaštitu. No, razlika je između onoga što je propisano i onoga što se u stvarnosti čini. Šume su rangirane kao gospodarske šume, zaštitne i šume posebne namjene. U gospodarskim šumama siječe se prosječno samo ¾ prirasta, da bi se sačuvala „glavnica“. Prema tomu, nema mogućnosti povećanja sječe da bi se zadovoljili rastući apetiti svih drvoprerađivača. S tako ograničenim količinama drvnih sortimenata, posebice onima najkvalitetnijima, potrebno je racionalno i kvalitetno gospodariti, najbolje po načelu ponude i potražnje koje diktira tržište. Zašto? Zbog toga jer je to prevrijedan proizvod šume da bi se njime gospodarilo na primitivan način, na način da se ne poštuje njegova kvaliteta i uloženi trud za proizvodnju i osiguranje uporabe kojoj je svojom kvalitetom namijenjen. Za volontere, pojasnit ćemo što to šumarska struka radi.
Šumarstvo je gospodarska grana, koja kao i svaka druga grana postavlja ciljeve gospodarenja. Za šumarstvo to je proizvodnja najvrjednijih drvnih i nedrvnih proizvoda, potom svih onih koji osiguravaju općekorisne funkcije šume, u čemu bi osim šumarstva trebali troškovno sudjelovati svi korisnici. Ako krenemo od drvne sirovine kao predmetnoga šumskog proizvoda i načela da šuma mora biti vječna, uzet ćemo za primjer hrast lužnjak, našu najvrjedniju i očito najtraženiju šumsku vrstu. Nakon naplodnog sjeka, tzv. stabla sjemenjaci naplođuju šumsko stanište s gotovo 10-ak tisuća mladih hrastovih biljaka po hektaru. Naravno, ima tu i drugih vrsta ponajprije nepoželjnih na hrastovom staništu, pa je prvi šumsko-uzgojni zahvat njihovo uklanjanje. Potom slijede višekratna čišćenja, njege, prorjede uključivši strukturiranje sastojine i tako do novog naplodnog sjeka kada se kreće u novu obnovu šumske sastojine. Taj ciklus se ponavlja svakih 120-140 godina, dakle kroz tri do tri i pol radna vijeka šumarskih radnika i stručnjaka. Broj stabala je 150-170 po ha i prvi trupci stabala, ako smo dobro radili, trebali bi biti najveće klase, dakle furnirski ili A klase. Nakon toliko godina stručnog rada, umjesto oplemenjivanja te najkvalitetnije drvne sirovine i stvaranja dodane vrijednosti, naši drvoprerađivači najčešće to pretvaraju u primarni proizvod prerade drva, dakle piljenu građu i hvale se izvozom. Upitno je hvaliti se i s proizvodnjom parketa, što bi bilo u redu kada bi ga proizvodili u doradi, a to će reći od manje kvalitetne sirovine, što im dimenzije parketa omogućavaju. Oni ga mogu proizvoditi i od najvrjednijih drvnih sortimenata, samo taj sortiment mora biti plaćen po tržišnoj cijeni. No, onda je pitanje da li će glede cijene biti konkurentan na tržištu. I taj proizvod samo je „koračić“ od piljene građe, jer tu nisu potrebni posebni stručnjaci inženjeri i moderni strojevi, a posebice ne dizajneri koji nemaju što dizajnirati. Na TV najčešće gledamo ojastučeni namještaj i kuhinje od pločastog materijala, dok gore spomenute hrastovine nema gotovo nigdje. To nije pretpostavka, jer  imamo potvrdu s mjerodavnog mjesta.
Naime, novi predsjednik Udruge drvne i papirne industrije HUP-a u Večernjem listu od 23. srpnja 2021. hvaleći se izvozom kaže „da je dio finalne industrije konkurentan“, ponajprije proizvođači parketa, dok „u namještaju nažalost nema stranih investitora…više desetljeća naša industrija namještaja radila je tzv. lhon poslove za velike internacionalne trgovačke lance“. Nazdravlje! Nakon naših tvornica namještaja: „ŠAVRIĆ-a“, TVIN-a, RADINA-a, TROKUT-a, GAJ-a, DIP-a Delnice, FLORIJANA BOBIĆ-a, MOBILIJE i još poneke, ovo je sramota.
I da zaključimo! U tekstu EUROPSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA I SVJETSKE BANKE pod naslovom „Pregled i preporuka za sustav prodaje drvne sirovine Hrvatskih šuma“, čitamo da se kod nas 93 % drvnih proizvoda prodaje administrativno na temelju dugoročnih ugovora, a tržišno samo 5 % (Poljska 89-90 %, Češka 96 %, a Estonija i Francuska približno 100 % tržišno). Hrvatska prodaje drvnu sirovinu po 20-30 % nižoj cijeni u usporedbi s europskim cijenama i cijenama u susjednim zemljama, što čini gubitak od oko 316 milijuna kuna godišnje (hrast 163 milijuna kn, bukva 105 milijuna kn, smreka i jela 48 milijuna kn). S obzirom na gospodarenje po načelu potrajnosti, s obzirom na kvalitetu i prirodnost naših šuma (čime je osiguran i FSC certifikat – od čega najveći benefit ubiru upravo drvoprerađivači) u odnosu na okruženje, mišljenja smo da je gubitak i veći od prethodno navedenog. Dakle odgovorna gospodo, prst u čelo pa razmišljajte malo!
<br>Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir Ugarković, Ivan Seletković, Ivica Tikvić, Mladen Ognjenović, Krešimir Popić, Marko Orešković, Nenad Potočić  UDK 630* 111.8 + 228 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.1
311
Povezanost mortaliteta obične jele (Abies alba Mill.) na području Fužina s klimatskim i strukturnim parametrima      
Sažetak
Obična jela najoštećenija je i najugroženija vrsta crnogoričnog drveća u Republici Hrvatskoj. Odumiranje stabala obične jele pripisuje se različitim uzročnicima, stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi mortalitet stabala obične jele po broju stabala i volumenu za različite skupine uzroka mortaliteta, među kojima su najvažniji bili klimatski i strukturni parametri. Prikupljeni su i analizirani podaci o mortalitetu stabala obične jele u čistim jelovim sastoji­nama na području Fužina (Gorski kotar, Hrvatska) u razdoblju od dvadeset godina. Prema iznosu mortaliteta sta­bala iskazanom u broju stabala najveći mortalitet uzrokovan je kompleksnim odumiranjem stabala (0,75 N/ha) u gornjem sloju sastojine, a najmanji mortalitet uzrokuje prirodno izlučivanje potisnutih stabala (0,17 N/ha). S obzirom na drvni volumen najveći mortalitet uzrokovan je kompleksnim odumiranjem stabala (2,35 m3/ha), a najmanji prirodnim izlučivanjem (0,02 m3/ha). Nisu utvrđene velike razlike u vremenu odumiranja stabala prema različitim skupinama uzroka odumiranja. Klimatski uvjeti (suša, temperatura zraka, PET), strukturni elementi sastojine (prsni promjer, socijalni položaj, promjer i osvjetljenost krošnje te fiziološka zrelost), kao i nagib terena znatno utječu na mortalitet stabala obične jele.

Ključne riječi: suša; temperatura; oborina; vjetar; struktura sastojine

    autori:
    UGARKOVIĆ, Damir    ŠL
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
    TIKVIĆ, Ivica      ŠL
    Mladen Ognjenović  
    Krešimir Popić  
    Marko Orešković  
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
 
Marina Popijač  UDK 630*180 + 181.4 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.2
323
Distribution of 137Cs and 40K in the tissue of silver fir trees (Abies alba Mill.) from Lika (Croatia)      
Summary
The research on activities of 137Cs and 40K, which was conducted on the silver fir (Abies alba Mill.) from Lika has included sampling of the trees in the field (rings of the bole from three different heights separated into bark, growth rings, roots, needles, shoots, and the soil surrounding the cut down trees), laboratory analysis of samples using the gamma-ray spectrometry and the statistical analysis of the collected data. The radial and vertical distribution of cesium (137Cs) in trees was investigated. 137Cs has contaminated forest ecosystems by remote atmospheric transport and radioactive precipitation as a result of nuclear test including the nuclear accident in Chernobyl. On a longer time scale, the variability of the 137Cs distribution determined in the organisms of the silver fir depended on the half-life, while the seasonal dynamics were influenced by the degree of physiological activity and the characteristics and functions of plant tissues. The highest activity of 137Cs was determined in the bark and the physiologically most active parts of the silver fir (shoots and needles). The highest activity concentration of the 137Cs in the growth rings was measured in the lowest parts of the silver fir trees. This research contributed to understanding the behavior of 137Cs, which entered the organisms of dominant tree species in the forest ecosystem, as well as its distribution in time and space.

Key words: forest ecosystem; radionuclides; distribution; bioindicators; silver fir

    autori:
    POPIJAČ, Marina    ŠL
 
Ivan Tekić, Charles Watkins  UDK 630* 902 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.3
337
‘Sacred groves’- an insight into Dalmatian forest history      
Summary
The French administration in Dalmatia (1805-1813) was short but is often praised by foresters as advanced in terms of woodland management because of their establishment of so-called sacred groves or sacri boschi. Based on archival sources and 19th century maps, this research explores the establishment and demise of sacred groves and places them within the broader forest history of Dalmatia. It reveals that the literal translation of the term sacro bosco as sacred grove (sveti gaj) by the 19th century foresters was not precise which caused misrepresentation and misunderstandings of what sacro bosco actually meant. The more appropriate translation would be forbidden groves (zabranjen gaj) as this also reflects the nature of these woodlands, which were in fact woodland sections where exploitation was prohibited. Establishment of forbidden groves was not a French invention since the practice was widely used before the French and during the Austrian Empire (1814-1918). In the second half of the 19th century and with the change of official language, the Italian term sacro bosco was replaced with the Croatian term protected area (branjevina).

Key words: sacro bosco; sveti gaj; sacred grove; forbidden grove; forest history; Dalmatia

    autori:
    Ivan Tekić  
    Charles Watkins  
 
Arzu Ergül Bozkurt, Kamil Coşkunçelebi, Salih Terziog˘lu  UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.4
347
Population variability of scots pine (Pinus sylvestris L.) in Turkey according to the needle morphology      
Summary
In the present study, needle variation of Scots pine (Pinus sylvestris L., Pinaceae) populations in Turkey was investigated. From selected eight populations, a total of 1314 needles belonging to 206 trees were examined. Four morphological needle traits were measured and analyzed to describe the population diversity and differentiation. Analyzed morphological traits showed significant variability. The trees within populations differ significantly in all analyzed needle characteristics, while the differences between populations were significant for the three of four studied characteristics. Present findings revealed that needle length, needle width and the ratio of needle length to needle width showed clinal variation in response to altitudinal gradients. Populations from higher altitudes were characterized with the smaller and wider needles as compared to the populations from lower altitudes. The results of this study could be valuable baseline data for the development of more efficient management plans for this forest tree species.

Key words: Scots pine; population variability; needle characteristics; morphometric analysis; clinal variation

    autori:
    Arzu Ergül Bozkurt  
    Kamil Coşkunçelebi  
    Salih Terziog˘lu  
 
Askin Gokturk, Ethem Kara, Murat Sabri Sadiklar  UDK 630* 232.3 + 111 (001) https://doi.org.10.31298/sl.145.7-8.5 355
The effects of storage temperatures and pretreatments on the germination of azarole (Crataegus azarolus var. pontica) seeds      
Summary
In this study, which aimed to determine the effects of storage temperatures on the germination of azarole (Crataegus azarolus var. pontica) seeds, pretreatments were applied to the seeds and were dry-stored for 10 months at four storage temperatures (-5, 5, 15 and 25ºC) for various periods in floating water and in an ash solution (2, 4 and 6 days), scarification in sulfuric acid (1, 3 and 6 hours), and combinations of scarification in sulfuric acid and floating in ash solution pretreatments. Also, the scarification rates in the seed coats that were corroded in sulfuric acid for 1, 3 and 6 hours were determined. The experimental design was a randomized complete block with four replications. As a result of the study, higher germination percentages (p<0.05) were achieved (20.95%) in seeds stored at 15ºC. The results show that the scarification in sulfuric acid is more effective (p>0.05) on the germination percentage of azarole seeds. The diameters of the seeds that were corroded in sulfuric acid for 1, 3 and 6 hours decreased by 6.15%, 10.47% and 11.51%, respectively. To achieve higher germination percentages, azarole seeds should be kept at 15ºC, and exposed to sulfuric acid for 3 hours with 4 day ash solution for sowing in August.

Key words: Azarole; storage temperature; germination barrier; scarification; ash solution

    autori:
    Askin Gokturk  
    Ethem Kara  
    Murat Sabri Sadiklar  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić  UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.6
363
Prvi nalaz Cacopsylla pulchella (Hemiptera: Psyllidae) u Bosni i Hercegovini      
Sažetak
U ovom radu je opisan prvi nalaz invazivne vrste (Cacopsylla pulchella) na području Bosne i Hercegovine. Ovo je potencijalno invazivna vrsta posebno za područje mediterana, odnosno južnih dijelova naše zemlje. Monofagna je vrsta, koja se hrani na judinom drvetu Cercis siliquastrum L. Značaj domaćina ovog štetnika u urbanim površinama, posebice u području Hercegovine te karakter invazivnosti, upućuju na ozbiljnost problema i potrebu dodatnih istraživanja bionomije i štetnosti.

Ključne riječi: invazivni insekt; strana vrsta; judino drvo; Cercis siliquastrum; hloroza listova

    autori:
    Osman Mujezinović  
    Mirza Dautbašić  
 
Atinç Pirti, Ramazan Gürsel Hoşbaş  UDK 630* 641
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.7
367
Evaluation of the performance between post process kinematic and static technique in the forest environment      
Summary
A GNSS involves a constellation of satellites orbiting Earth, continuously transmitting signals that enable users to determine their three-dimensional (3D) position with global coverage. The positioning principle is based on solving an elemental geometric problem, involving the distances (ranges) of a user to a set of at least 4-5 GNSS satellites with known coordinates. These ranges and satellite coordinates are determined by the user’s receiver using signals and navigation data transmitted by the satellites; the resulting user coordinates can be computed to an accuracy of several metres. However, centimetre-level positioning can be achieved using more advanced techniques (kinematic). GPS/GLONASS technique is becoming compulsory for many applications concerning forest management and inventory. This paper aims to comparing the coordinates resulted from Post Process Kinematic with the resulted coordinates for the same points resulted from static technique. Nonetheless, it appears that forest measurements with ± 1 cm accuracy cannot be guaranteed on all occasions, since difficult situations may lead to greater errors (about ±10 cm accuracy for horizontal components and about ± (20-100) cm accuracy for vertical components).

Key words: Post Process Kinematic; Static; Forest; Accuracy; Precision

    autori:
    Atinç Pirti  
    Ramazan Gürsel Hoşbaş  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Matija Landekić, Ana Gajšek, Gabrijela Seletković, Mario Šporčić  UDK 630* 907
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.8
379
Uloga ekološke certifikacije u kontekstu održivog gospodarenja šumama Republike Hrvatske      
Sažetak
Neodrživost i nesrazmjer između dostupnosti resursa i tržišne ekonomije, te ustrajna degradacija okoliša, rezultat su pojave politički podržanog globalnog koncepata održivi razvoj. U poslovnom svijetu široko prihvaćenih oblika ponašanja koje su poslovne organizacije prihvatile i primjenjuju kao odgovor na zahtjev za održivim razvojem je »društveno odgovorno poslovanje«. Poduzeća u sektoru šumarstva okolišni aspekt društveno odgovornog poslovanja provode u praksi kroz (a) certifikaciju šuma kao mehanizam unapređenja upravljanja i gospodarenja šumama te (b) kroz certifikaciju ekoloških proizvoda. Shodno navedenom, u uvodu rada daje se prikaz krovnih organizacija i nacionalnih modela certifikacije poljoprivrednih i šumarskih proizvoda. Središnji dio rada prikazuje zakonodavni okvir i postupak stručne kontrole u ekološkoj proizvodnji. Dodatno, u središnjem dijelu rada ističu se primjeri dobre prakse certifikacije nedrvnih šumskih proizvoda kroz FSC standarde i ekološku certifikaciju proizvoda. U sklopu diskusije i zaključaka navode se ključni razlozi za slabu zainteresiranost ekološke certifikacije, ali i sakupljanja i prerade, nedrvnih šumskih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Zaključno se navodi potreba pronalaženja idejnog rješenja tranzicije sa prema trupcu orijentiranog tradicionalnog gospodarenja, na multifunkcionalno održivo gospodarenje pod motom »od trupca ka bobici«.

Ključne riječi: šumarstvo; zaštita okoliša; certifikacija; eko-oznake; FSC

    autori:
    Matija Landekić  
    Ana Gajšek  
    Gabrijela Seletković  
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL