DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 93     <-- 93 -->        PDF

članak iz Šumarskog lista br. 7/1893, str. 276-280
Ciklon u Banovini
Teodor Basara
Olujno nevrijeme koje je zadesilo Hrvatsku 19. srpnja ove godine uzrokovalo je veliku štetu na šumskim sastojinama o čemu je pisano u Riječi uredništva Šumarskog lista broj 7-8. Pregledom članaka u starim brojevima Šumarskog lista pronađen je opis jednog ciklona koji se dogodio isto u srpnju, ali 1892. godine. Opisi tadašnjih očevidaca te pojave odgovaraju opisima i današnjih očevidaca, tako da je očito kako su se takve ekstremne vremenske pojave javljale i ranije, samo ih današnje generacije nisu imale u svojoj memoriji. Članak se prenosi u izvornom obliku pisan jezikom toga vremena. Članak je napisao nadšumarnik Teodor Basara, upravitelj gospodarskog ureda Prve banske imovne općine u Glini od 1887. do 1911. godine. Original: ŠL 1893 s.276
Prošle godine na 13. srpnja u 1 sat poslie podne harao je u I. banskoj imovnoj obćini silan ciklon, koji je velike štete počinio.
Pošto mnogim čitateljem djelovanje ciklona poznato nije, nakanio sam djelovanje ciklona rečenoga dana u kratko opisati i to, gdje je započeo i kojim je pravcem prošao.
Po pripovjedanju jednog očevidca postao je ciklon najprije u bosanskoj dolini izmedju Raštela-Oblaja i Raštela-Madjarevo brdo (bivše krajiške kordunske postaje proti Turskoj), te Vranogračac u Bosnoj, a odtud se je onda dalje razširio.
Dotični očevidac pripovieda, da je u to doba bilo liepo vrieme, ali jaka sparina, te su se na jedanput smjerom od Vranograča i Petrovegore silni gusti oblaci počeli dizati i sve bliže jedan drugomu primicati, dok se nisu izpod Raštela-Oblaja sastali. Da je upravo tu početak ciklona bio; ustanovio sam tim, što se ondje prvi tragovi haranja opažahu.
Kad su se oblaci sastali, pali su tako nizko, da su zemlju posve zastrli, te u tom času je posve mrak nastao. Oblaci su se silno miješali uz veliku tutnjavu i sijevanje munje, dok se nisu napokon započeli vrtiti i označenim pravcem dodirajuć zemlju dalje kretati.
Boja oblaka bila je strahovita, čas posve tamna, žuta i modra, čas opet bielkasta, a izmedju tih boja odsjevala se je i crvena boja, te bi se kadkad ista ukazala, a pri tom sjevnula bi munja, te pucalo bi onako po prilici, kao kad grom udari i kad grmi, ali ipak jače, nego kod obične oluje.
Oblaci su se sada u ogromnom stupu nad zemljom silnom brzinom i neopisivom bukom i šumom dalje kretali, a miješajuć se silno, mijenjali su jur opisane boje slično, kao kad suklja dim iz dimnjaka željeznice ili kakove tvornice, dočim se je sav stup dvostruko u okrugu vrtio, te su u njemu munje tako sijevale i tako je pucalo, da je od velikog straha i veliko i malo u kuće bježalo. Iste životinje silno su rikale i bježale, te skrovište tražile.
Kod početne točke nije ciklon još velikom snagom harao, pošto je samo nekoliko jablana i inih voćaka oborio, te nekoliko krovova sa kuća skinuo, a tomu će biti valjda taj razlog, što ciklon nije našao na svom putu veće odporne sile.
Nu čim se je ciklon sve dalje vrtio i približavao državnoj šumi „Prolomu“, tim mu je rasla i snaga i šum sve to jače.
Očevidac, koji je u šumi „Tiocie” tik šume državne „Proloma” slučajno bio, kazivao je, da ga je silan vjetar takovom snagom gonio, da je morao sjesti, a kašnje i leći na zemlju, prem je taj crni oblak, koji se je vrtio kao kakav stup, od njega dosta daleko bio, te silno šumio, a iz oblaka je munja sjevala i strahovito pucalo.
Isti očevidac, neznajuć od straha, što je, gledao je na taj oblak, kako se silnom brzinom i šumom sve bliže šumi približava, te kako god je taj stup kroz šumu dalje odmicao, tako se je progalina vidila, te kad je ciklon odmaknuo, opazi na svoje čudo, da se je za tili čas stvorio prosjek kroz šumu, te opazi i silnu količinu izčupana drveća, koje sa izčupanim korienjem i zemljom u zrak strši.
Lomljevinu stabala nije čuo, a ni opazio, jer su oblaci tako tmasti i crni bili, da se nije ništa kroz oblak vidilo, samo kad bi sijevnulo i prasnulo, opazio bi crvenkastu, modru, žutu i druge boje, dočim je šum oblaka tako silan bio, da se lomljevina stabala nije mogla ni čuti, jer je neprestano u stupu sijevalo, pucalo i grmilo.
Tako harajuć, rušeć, čupajuć i lamajuć stabla prošao je ciklon kroz šumu „Prolom“, te se povukao preko sela Buzete u gornji Klasnić, gdje je šljive i druge voćke počupao, te unišao

ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 94     <-- 94 -->        PDF

u šumu I. banske imovne obćine „Vješala“, gdje je mjestimice sva stabla počupao ili prelomio, a mjestimice i to preko dosta velike površine samo pojedina stabla izčupao.
Od ovud skrenuo je u državnu šumu „Kamešnicu“ prema šumi „Popovomgaju“, gdje je počinio sličnu štetu, kao i u šumi „Vješala“, a iz te šume došao je na skrajne kuće sela Brestik i Tanovac (Maligradac), gdje je upravo silno harao i bijesnio.
Ovdje je do 40 kuća i zgrada tako rekuć posve razorio tako, da su tek kašnje brvna i ostalu gradju od kuća i staja po svih poljanah porazbacana nalazili, dapače ciklon je njekog seljaka, koji se je slučajno s polja kući vraćao, jedan leteći rog od krova u rebra udario, da je isti u nesvijest pao, te kašnje i dulje vremena bolovao.
Seljaci toga kraja pripoviedaju, da su planke i rogovi po zraku leteli kao da su od papira bili, no rušenje i nošenje, kao i čupanje i lomlenje voćaka nisu čuli, jer je oblak tako silno šumio, da su obeznanjeni bili, videć samo puklu pustoš na svoj užas.
Da je taj ciklon na veće mjesto sa zidanim kućama napao, težko da bi koja kuća čitava ostala, a koliko bi pri tom poginulo ljudi, ne bi se dalo ni ustanoviti.
U selih, u kojih je ciklon svoje užasno kolo zaigrao, pripoviedaju se strahoviti dogodjaji, koji su se zaista dogodili, kako se je kašnje ustanovilo.
U jednoj kući sleglo se je družtvo uslied strašnog oblaka u kući i posjedalo oko vatre, kad najedanput opaze, da nad glavom ne ima kuće. Strah i šum bio je tolik, da nisu ni čuli ni opazili, kada je kuća u zrak dignuta izdaleko bačena i slomljena.
U njekoj kući bili su u štali za jasle privezani nekoliko volova i krava, te kad se je vjetar slegao, a oblaka nestalo, nestalo je š njim i štale, a stoka ostala je svezana za jasle, bez da je ozlijedjena.
Jednoga je seljaka uhvatio vihor i nosio oko dvie sto hvati i tu ga pustilo, opet ga uhvatilo i na protivnu stranu nosilo, te u nekakovo blato bacilo, i prem je u nesviesti ležao, nije bio ipak ozlijedjen.
Isti seljak pripovieda, dakako samo u svojoj mašti, da je vidio u oblaku jašeće ljude u crvenom odijelu, koji su upravo taj oblak i vodili. Ovako si je kukavac u onom-silnom strahu i uslied neopisive buke i šuma samo maštao, prem mu suseljani to vjeruju, te sad čvrsto drže, da su to domobranci bili. – Crvena boja oblaka bila je po svoj prilici od munje, a on si je u nesvjestici crveno obučene ljude utvarao.
Njeki seljak pako kupovao je u jeseni nešto kukuruza, da ga u lietu uz neku dobit preproda, a držao ga je u nekom hambaru. Ali ciklon odnio je taj hambar, razlomio, te kukuruz cielim poljem prosuo tako, da nije mogao ni jedne litre na jednom mjestu skupiti, pošto su mu i ostale zgrade razrušene i porušene. Uslied toga nagnala ga je nužda, te je djecu poslao u polje, da kukuruz zrno po zrno sakupljaju.
Takovih i sličnih slučajeva bilo je dosta.
U tih selih upravo je pravcem ciklona sve uništeno, kuće i zgrade porušene, šljive i ostale voćke polomljene i izčupane, dočim su usjevi bili posve povaljani, no ipak bi se bili podigli, da nije tuča poslie ciklona sve uništila.
Za vrieme haranja ciklona padala je riedka, ali krupna kiša (škropac), a časovito je dolazio i pljusak, ali samo na kratko.
Od sela Trnovca prešao je ciklon u šumu I. banske imovne obćine, „Andjelina kosa“, te odtud prešao u šumu kr. držav. šumskog erara „Šamarica“, a od ovud pako u šumu II. banske imovne obćine i u rujevačku šumariju drž. erara. Nije mi poznato, dokle je harao i gdje je prestao. Pripovieda se, da je do blizu Kostajnice dopreo.
Šuma „Andjelina kosa“ uništena je posve. Što nije iz zemlje izčupano, ono je slomljeno, da je upravo užasno gledati na tu uništenu površinu. U toj šumi je najveća šteta počinjena, jer je uništeno preko 1000 jutara liepe bukove i hrastove šume.
Bukova stabla su sa korienjem i zemljom počupana i prevaljena tako, da korienje sa zemljom strši po 1 i 1 i pol hvata u vis, te izgleda kao otvoren i na zemlju postavljen kišobran. Medju korienjem nalaze se komadi kamenja do 1 cente težki, što su skupa sa zemljom podignuti.
Stabla, koja nijesu od ciklona povaljana, slomljena su po polovici svojoj i razbacana na nekoliko hvati razdaleko.
Hrastova pako stabla puno su se teže izčupati dala uslied jakih žila i srčanice, te su većinom prevršena i slomljena ili su uvijena. Ima hrastovih stabala, koja su tako uvijena kao kakova gužva, a tim uvijanjem razcijepala su se u same cjepotine.
Dokaz, da se ciklon nije uviek u jednom pravcu vrtio, jest taj, što stabla nisu sva u jednom pravcu porušena, nego su mjestimice sad na jednu, sad na drugu stranu povaljana, a ima mjesta, gdje je stanovita količina stabala u okrugu porušena, dočim opet mjestimice izgleda, kao da je jedno stablo do drugog složeno, a to vodi do zaključka, da se je ciklon u više smjerova vrtio i kretao.
Čudnovato je haranje ciklona, kad se pomisli, da je mjestimice na vrhu brda stojeća šuma ostala poštedjena, dočim je odmah u dolini sve poharano, a to je valjda s toga, što se je slučajno pod brdom ciklonska struja razdielila i doline poharala.
U mladjih porastlinah nije ciklon nikakove štete počinio, jer su ovdje mlada stabla vitka i elastična.
Poslie ciklona bilo je lišće sitnog podstojnog drveća kao popureno viditi, te je za njekoliko dana požutilo kao u jeseni, ali je ovog proljeća prelistalo.
Bilo je i takovih izvaljenih bukava i hrastova, od kojih su pojedine žile u zemlji ostale, te su ovog proljeća prolistale, ali će ipak poginuti.
Tko nije ciklona još nikad doživio, taj ne može ni pomisliti, kako užasno isti hara i uništuje sve, što mu je na putu. On

ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 95     <-- 95 -->        PDF

uništuje nemilo cielu okolicu, kud prolazi, obrativ ju u pustoš i razvalinu.
U šumah I. banske imovne obćine uništio je ciklon preko 30 000 metara bukovine i preko 1000 met. hrastovine, dočim je u državnih šumah bar za tri put više uništio.
Sva sastojina u „Andjelinoj kosi“ I. banske imovne obćine, koja je za buduće godišnje sječine opredieljena bila, uništena je, te sada sva ona okolica zdvojno u budućnost gleda, odkuda će si potrebita drva pribaviti.
Bojati se je, da se ovakova neman opet opetuje, jer su šume od pri morske strane, kao takodjer u susjednoj Bosni poharane, te će se klimatični odnošaji naglo mijenjati i slične oluje proizvadjati.
Treba samo ovakova dva ciklona, onda je Banovina sa šumom za uviek obračunala.
Pa ako se je već i sva priroda na tužnu Banovinu nesmiljeno bacila i ako ja bez milosrdja bičem bičeva, bar da joj se smiluju oni, koji mogu, pa da joj pribave valjana obćila, jer se u pomanjkanju ovih dan danas 1 prost. metar drva jedva po 12 novč. prodati može. Ima pače krajeva, u kojih se drva ban badava prodavaju, samo da neleže u šumi i da se odtud neporode požari, koji bi sve u prah i pepeo obratiti mogli. A onda jao i pomagaj i onako siromašnoj Banovini!
Basara.