DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 92     <-- 92 -->        PDF

bio tek nešto viši od 4. Najniža vrijednost indeksa bila je 2020. godine u vrijeme pandemije korona virusa s omjerom 4. Zaključak je kako visoka cijena oblovine ne znači automatski i visoke prihode za šumoposjednike.
U ime Njemačkoga šumarskog društva prezentaciju je održao generalni direktor Udruženja Malte Campsheide. Njemačko šumarsko društvo osnovano je 1899. godine i savez je 11 državnih šumarskih društava s preko 6 tisuća članova. Tema prezentacije bila je „Mreža mladog šumarstva (Young Forest Network)“, organizacije unutar Njemačkoga šumarskog društva, osnovana 2017. godine kao potpora Društvu. Zamišljena je kao mjesto okupljanja mladih šumarskih stručnjaka (maksimalno do 40 godina, trenutno prosječna starost 27 godina) u Njemačkoj. Ima 1.470 članova (36 % žena, 64 % muškaraca) sastavljenih od studenata i mladih stručnjaka koji sada čine 30 % ukupnog članstva Društva. Geslo joj je „Jer šumi trebaju mladi“. Strukturno je organizirana kao Njemačko šumarsko društvo na saveznoj, državnoj i sveučilišnoj razini. Svih 11 država imaju svoga predstavnika kao i sveučilišta na kojima se studira šumarstvo. Namjera Mreže je sljedeću generaciju šumara umrežiti, okupiti i međusobno upoznati. Mreža se zalaže za poštenu i otvorenu kulturu rasprave unutar i izvan šumarskog udruženja i platforma je za budući dijalog u šumarskoj industriji. Politički je neovisna, udružuje sve vrste posjednika i sve savezne države. Posvećena je temama vezanim uz šumarstvo, industriju i karijeru. Potiče razvoj mladih ljudi odozdo prema gore. Djeluje preko stručnih ekskurzija, online događaja, okruglih stolova i konferencija. Komunicira i informira preko društvenih mreža (Instagram, Facebook i LinkedIn), web stranice, biltena i časopisa proWald. Njemačko šumarsko društvo je trenutno u tranziciji i to ostvaruje preko veće prisutnosti u svim vrstama medija i događanjima, poticanja otvorenosti rada i privlačenja novih članova, financijske potpore u aktivnostima te promjenom strukture organizacije boljom integracijom i boljom komunikacijom unutar nje.
Hrvatsku prezentaciju teme prilagodbe klimatskim promjenama na primjeru crnog bora iznio je Stjepan Mikac. Analizirana je biološka prilagodljivost crnog bora na recentnu i buduću klimu. Željelo se saznati je li crni bor dobar izbor za pošumljavanje sada i u budućnosti te može li se koristiti u ostatku Europe. Dendrokronološko istraživanje provedeno je na 10 lokacija, pet u Hrvatskoj, četiri u Bosni i Hercegovini i jedno u Crnoj Gori. Najveća starost istraživanih stabala kretala se od 144 do 426 godina. Zaključeno je kako je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnog bora nedostatak vlage u ljetnom razdoblju, dok visoke proljetne temperature pogoduju ranom rastu crnog bora na svim istraživanim lokalitetima.
Sudionici susreta iskazali su zadovoljstvo organizacijom u Hrvatskoj. Za domaćina 2024. godine izabrana je Mađarska. Predstavnik Mađarskoga šumarskog udruženja András Kovács zahvalio se na ukazanom povjerenju za domaćinstvo i pohvalio Hrvatsku kao dobrog domaćina.
Kako bi se pojačala razmjena informacija unutar mreže, koristit će se alati na društvenim mrežama. Za sljedeći susret uputit će se pozivi šumarskim društvima koji se nisu pojavljivali posljednjih godina.
Na kraju treba iskazati zahvalu u pomoći oko suorganizacije susreta i to Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te Upravama šuma Podružnicama Gospić i Senj.