DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Susret Europske šumarske mreže u Hrvatskoj 2023. godine Oliver Vlainić Hrvatsko šumarsko društvo bilo je domaćin ovogodišnjega susreta Europske šumarske mreže - European Forestry Network (EFN). EFN je neslužbena mreža nacionalnih šumarskih društava i udruženja Europe. Glavni cilj mreže je promicanje razmjene informacija relevantnih za šume, šumarstvo i šumarsku politiku među svojim članicama. Na prošlogodišnjem rujanskom susretu na Islandu (vidi Šumarski list 5-6/2023 „Susret Europske šumarske mreže u državi bez šuma – Islandu“) dogovoreno je ovogodišnje mjesto susreta u Hrvatskoj od 21. do 24. rujna 2023. Šumarski predstavnici, njih 17, iz devet europskih država okupili su se u večernjim satima 21. rujna u Šumarskom domu u Zagrebu. Na skup su stigli: Austrija – Johannes Wohlmacher, predsjednik Austrijskoga šumarskog društva (Österreichischer Forstverein, eng. Austrian Forest Society), Gerhard Pelzmann, generalni direktor Štajerskoga šumarskog društva i Bertram Blin, član Uprave Štajerskoga šumarskog društva (predsjednik Austrijskoga šumarskog društva od 1989. do 2009. godine), Bosna i Hercegovina – Marijan Lozančić, član Upravnog odbora Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatska – Igor Anić, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, Stjepan Mikac, predsjednik sekcije HŠD-a Pro Silva Croatia, Oliver Vlainić, tajnik HŠD-a i Branko Meštrić, web urednik Šumarskog lista i internetske stranice HŠD-a, Island – Ragnhildur Freysteinsdóttir, urednica web medija i pomoćnica urednika Šumarske publikacije Islandskoga šumarskog udruženja (Skógræktarfélag Íslands, eng. Icelandic Forestry Association), Mađarska – András Kovács, voditelja projekata Mađarskoga šumarskog udruženja (Országos Erdészeti Egyesület, eng. National Forestry Association), Njemačka – Malte Campsheide, generalni direktor Njemačkoga šumarskog društva (Deutscher Forstverein, eng. German Forest Society), Poljska – Dariusz J. Gwiazdowicz i Jerzy Modrzynski, predstavnici Poljskoga šumarskog društva (Polskie Towarzystwo Leśne, eng. Polish Forest Society), Škotska – Peter Tærø Nielsen i Joana Iwanowska-Nielsen, predstavnici Kraljevskoga škotskog šumarskog društva (Royal Scottish Forestry Society) i Švedska – Johan Larsson, glavni tajnik Švedskoga šumarskog društva (Föreningen Skogen, eng. Swedish Forestry Society) i glavni urednik švedskoga šumarskog časopisa Skogen (Šuma) te Karin Lepikko, novinarka časopisa Skogen. Uz piće dobrodošlice gostima su uručene platnene torbe sa suvenirima HŠD-a (majica, kapa, USB stik, olovka, privjesak i brošura-magnet HŠD) koje im je podijelila Ana Žnidarec, „Katica za sve“ u Stručnim službama HŠD-a. Nakon opuštenog početka predsjednik HŠD-a akademik Igor Anić pozdravio je sve sudionike i u kraćoj prezentaciji dočarao im povijest i sadašnjost Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog doma i hrvatskog šumarstva. Branko Meštrić pokazao im je fotografije s posljednjeg susreta održanog u Hrvatskoj 2010. godine. Velik interes izazvala je digitalna i stvarna knjižnica HŠD-a sa izdanjima iz zemalja sudionica, a posebice najstarija knjiga u knjižnici iz 1732. godine (Hannß Carl von Carlowitz: Sylvicultura Oeconomika oder haußwirthliche Nachricht und Naturmäßige Anweisung zur Wilden Baum-Zucht). U prvom izdanju te knjige iz 1713. godine autor je prvi upotrijebio izraz „održivost“, bez čega je danas nezamislivo šumarstvo, a i život na planeti Zemlji. U neformalnom druženju prošao je ostatak prvoga dana skupa. Drugi dan ujutro 22. rujna svi sudionici skupa, 13 iz inozemstva i 4 iz Hrvatske, okupili su se ispred Šumarskog doma na Trgu Mažuranića i ukrcali u autobus Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije stvari za putovanje i terenske obilaske sljedeća tri dana. Putnicima se pridružio i Marko Orešković, mag. ing. silv., stručni suradnik Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Vozač autobusa je stari poznanik s mnogih šumarskih putovanja Marijan Mikac, s čijim je sigurnim i mirnim vožnjama zadovoljstvo putovati. Uz jedno stajanje na putu prije Slunja, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 84 <-- 84 --> PDF |
u planirano vrijeme stiglo se do lugarnice Čorkova uvala u sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Nakon kratke okrjepe krenulo se pješice do jelovo-bukove prašume Čorkova uvala. Tamo je izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac u zanimljivoj prezentaciji pokazao sudionicima rezultate znanstvenog istraživanja silvidinamike i pohrane ugljika u bukovo-jelovoj prašumi Čorkova uvala. Nakon rasprave o izloženom te skupnih fotografija u novim majicama HŠD-a u šumi i ispred lugarnice krenulo se na ručak uz plitvičku cestu. Juha, teletina ispod peke i palačinke u restoran Gurman (Selište Drežničko) dodatno su dopunile svim sudionicama skupa odličan dojam dotadašnjeg doživljaja u prašumi. Popodnevni dio programa bio je ispunjen obilaskom prekrasnih Plitvičkih jezera. Vizualni užitak dopunio je izvrsnim opisom Plitvičkih jezera, njihovom nastanku, hidrologiji, biljnim zajednicama i odgovorima na sva postavljena pitanja voditelj Odsjeka prezentacije nacionalnog parka Krešimir Čulinović, dipl. ing. šum. Uz dosta šetnje i vožnje brodom po jezeru vrijeme je brzo prolazilo, pa je bilo nešto kašnjenja po satnici programa do smještaja u Gospiću u restoranu Maki. Tamo su spremno čekali sljedeći domaćini: voditelj Uprave šuma Podružnice Gospić Mario Stilinović, dipl. ing. šum., dopredsjednica HŠD-a mr. sp. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. i predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš, dipl. ing. šum. Uz još jedan odličan gastronomski doživljaj obilne večere i opuštene razgovore svih sudionika, završio je drugi dan skupa. Treći dan 23. rujna započeo je obilaskom Memorijalnog centra „Nikola Tesla“ u Smiljanu. Uz odlično stručno vodstvo svi sudionici bili su oduševljeni viđenim i zadovoljni što su saznali o svjetskom velikanu, a neki, u replici Teslinog laboratorija iz Colorado Springsa, „bez posljedica“ isprobali demonstraciju bežičnog prijenosa električne energije. Sljedeća postaja bilo je sjedište Javne ustanove „Parka prirode Velebit“ u Gospiću. Stručna suradnica Parka Antonija Jurković, mag. ing. silv., nakon pozdrava u ime Javne ustanove, održala je kraću prezentaciju o Parku i zaštićenim objektima prirode u sklopu Parka. Program je dalje vodio na Baške Oštarije. Na vidikovcu na Oštarijskom sedlu ili Starim vratima, (927 m n. v.) pokraj Kubusa, spomenika gradnji ceste Karlobag – Gospić preko Velebita, sudionici su uživali s jedne strane u pogledu na Jadransko more i najbliži otok Pag te primorsku vegetaciju, a s druge strane u pogledu na vrhove Velebita i planinsku vegetaciju. Akademik Igor Anić objasnio je uvjete koji utječu na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 85 <-- 85 --> PDF |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Zemlje uslijed povećanja količine CO2 i drugih stakleničkih razvijaju se načini uklanjanja CO2 iz atmosfere, a prirodno uklanjanje je najjeftinije, u što spada i pošumljavanje. Danas se razvijaju projekti šumskog ugljika za koje postoje karbonski krediti kojima se može trgovati na tržištu ugljika. Trenutno se cijena kredita kreće između 17 i 25 britanskih funti, ali se očekuje povećanje cijene. U EU se radi na zakonodavstvu trgovine ugljikom. Predviđa se porez na ugljik kojim bi se utjecalo na ponudu i potražnju u trgovini. Prezentaciju sa specifičnom temom, koja tišti Bosnu i Hercegovinu, o obnovi šuma i problemima uslijed miniranosti šuma u BiH od 1995. godine iznio je Marijan Lozančić, dipl. ing. šum. Podaci su se odnosili na tvrtku u kojoj je zaposlen, na Šumskogospodarsko društvo „Hercegbosanske šume“ d. o. o. Kupres. Od ukupne površine 284 tisuće ha 35 tisuća ha ili 12 % je pod minama. Do danas je očišćeno samo 13 % miniranih površina. Na miniranim površinama postoje brojni problemi. Tako je nemoguće djelovati u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 86 <-- 86 --> PDF |
formiranje vegetacije i posebno napomenuo poznatu velebitsku buru. Nešto niže u samim Baškim Oštarijama, uz spomenik Šumariji Oštarije osnovanoj 1765. godine, pokazana je najstarija hrvatska šumarska rukopisna karta Ličke pukovnije iz 1764. – 1765. godine. Nakon rastvaranja karte mnogima se oteo uzvik oduševljenja. Uz spomenik je snimljena i zajednička fotografija. Na ručku sudionicima skupa pridružili su se upravitelj Šumarije Karlobag Ivan Tomljenović, dipl. ing. šum. i revirnik Milan Štajdohar, dipl. ing. šum. Poslije još jednog obilnog i ukusnog obroka u hostelu Sv. Rok put je vodio prema Senju. Autobus je zastao na jednom ugibalištu da bi putnici još jednom pogledali i snimili otok Pag duž Velebitskog kanala, dok je iz smjera sjevera stizala kiša u koju se ušlo kada se spustilo na Jadransku magistralu. Po dolasku u Senj parkiralo se uz tvrđavu Nehaj, simbol grada, nekadašnje uporište senjskih uskoka. Danas je u tvrđavi muzejski postav s više zbirki, a sastavni je dio Gradskog muzeja Senj. Tu se sudionicima pridružio voditelj UŠP Senj i gradonačelnik grada Senja Jurica Tomljanović, dipl. ing. šum. S njim su bili i revirnici Šumarije Senj Petar Prpić, dipl. ing. šum. i Marko Krmpotić, dipl. ing. šum. Nakon kratke okrjepe i obilaska tvrđave uz stručno vodstvo uslijedio je odmor za šetnju gradom, a neki su je iskoristili i za kupanje. Završni dio programa na području UŠP Senj bio je u Senjskoj Drazi na predjelu Orlovo gnijezdo. U terenskoj šetnji sastojinama crnog bora i hrasta medunca akademik Igor Anić objasnio je povijest pošumljavanja Senjske Drage i promjene, što je formiranjem šume pozitivno utjecalo na sprječavanje erozije i bujičnih poplava koje su ranije ugrožavale grad Senj. Praćeni |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 87 <-- 87 --> PDF |
kišom, koja srećom nije padala dok se boravilo na terenu, sudionici su u večernjim satima stigli na večeru i smještaj u NPŠO Zalesina Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Posljednji dan susreta 24. rujna predviđao je prezentacije svih država sudionica. Svatko je izabrao temu koju je želio. Teme prezentacija bile su raznolike od aktualnih aktivnosti šumarskih društava preko okupljanja mladih šumara, prilagodbe vrsta klimatskim promjenama, trgovanja ugljikom do problema miniranosti šumskih površina u Bosni i Hercegovini. Prvu prezentaciju održala je predstavnica Islandskoga šumarskog udruženja Ragnhildur Freysteinsdóttir. Osim kratkih podataka o samom udruženju, koje je savez više od 60 društava s preko 7.300 članova, navela je što se događalo u islandskom šumarstvu od susreta EFN-a 2022. godine. U 2023. godini došlo je do spajanja Islandske šumarske službe sa Službom za očuvanje tla. Između te dvije službe postoje neke kontradiktornosti, jer Služba za očuvanje tla ne gleda baš blagonaklono na šumarstvo, pa će budućnost pokazati kako će tek ujedinjena služba funkcionirati. Uz to pojavila se nova ekološka organizacija pod nazivom Prijatelji islandske prirode, koja se protivi povećanju površine pod šumama na Islandu, iako je tamo šumovitost samo 2 %. Utjecaj klimatskih promjena na Islandu je vidljiv kroz veća sušna razdoblja i pojavu invazivnih štetnika. Sljedeću prezentaciju s temom „Škotsko tržište ugljika“ održao je predstavnik Kraljevskoga škotskog šumarskog društva Peter Tærø Nielsen. U cilju smanjenja zagrijavanja planeta |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 90 <-- 90 --> PDF |
1945. godine kada je šumovitost iznosila 21 % površine. Prethodno je smanjena s 40 % koliko je iznosila 1700. godine. Ukupna površina šuma iznosi 9,3 milijuna ha. Najveći vlasnik šuma je država sa 7,2 milijuna ha ili 77 % svih šuma. Privatni vlasnici posjeduju 18 % šuma, pod nacionalnim parkovima je 2 % šuma, drugi državni vlasnici imaju 0,9 % šuma, isto toliko i općine, a preostalih 2 % šuma je pod ostalim privatnim vlasnicima. Godišnji prirast svih šuma je 35 milijuna m3. Po vrstama drveća dominira obični bor s 59 %, a zatim su hrast s 8 %, breza sa 7 %, smreka sa 6 %, bukva sa 6 %, joha sa 6 %, jela i druga crnogorica s 4 % te topola i druga bjelogorica s 4 %. Iako |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 89 <-- 89 --> PDF |
slučaju šumskih požara. U 2017. godini izgorjelo je 23 tisuće ha šumskih površina. Isto je onemogućena reakcija u slučaju veće pojave bolesti i štetnika, kao i sanacije vjetroloma i snjegoloma. Zbog nedostupnosti ne obavljaju se uzgojni radovi, šume postaju prezrele i manje zdrave, smanjena je proizvodnja drvne mase te općekorisna funkcija šuma. Posljednjih 15 godina tvrtka je uložila oko 5 milijuna eura vlastitih sredstava u proces razminiranja te je dostupna površina povećana za 4.840 ha. Tim tempom potrebno je još 90 godina za potpuno razminiranje. Ova je prezentacija dojmila sve sudionike i potakla na razmišljanje o pomoći u razminiranju. Glavni tajnik Švedskoga šumarskog društva Johan Larsson prezentirao je svoje Društvo te švedske šume i šumarstvo. Švedsko šumarsko društvo osnovano je 1882. godine, a danas ima oko 7 tisuća članova. U vrijeme osnutka Društva velika većina šuma u Švedskoj bila je opustošena sječom, rudarenjem i ispašom stoke. Društvo je danas neovisna udruga s ciljem unaprijeđenja švedskog šumarstva, a međunarodna suradnja je važan segment djelovanja. Časopis Društva Skogen (Šuma) izlazi od 1914. godine. U Švedskoj šume pokrivaju 28 milijuna ha, što čini šumovitost države od 70 %. Obična smreka i obični bor sudjeluju svaka s po 40 % u udjelu vrsta drveća, breza s 12 % i preostale bjelogorične vrste s 8 %. Pod zaštitom se nalazi 25 % šuma. Ukupno ima preko 311 tisuća vlasnika šuma. U strukturi vlasništva privatni vlasnici imaju 49 % šuma, društva s ograničenom odgovornošću u privatnom vlasništvu 24 % šuma, društva s ograničenom odgovornošću u vlasništvu švedske države 12 % šuma, država 8 % šuma, ostali privatni vlasnici 6 % šuma i ostali vlasnici 1 % šuma. U Švedskoj se primjenjuje jednodobno i raznodobno gospodarenje. Veliku ulogu ima Udruga vlasnika šuma koja postoji skoro 100 godina. Udruga pomaže svojim članovima u povećanju profitabilnosti gospodarenja šumom i prodaji drveta. Posjeduje i vlastitu drvnu industriju, ali prodaje drvo i ostaloj drvnoj industriji. Kao i drugdje i u Švedskoj je aktualan izazov prilagodba klimatskim promjenama. Održivo skladištenje ugljika postiže se kroz održivo gospodarenje šumama. Važan aspekt uporabe drveta je korištenje cijelog stabla. Ulažu se znatna sredstva u istraživanje. Šumu se prikazuje kao atraktivno mjesto za zapošljavanje. Predstavnik Poljskoga šumarskog društva Dariusz J. Gwiazdowicz predstavio je sadašnjost i buduće izazove šuma i šumarstva u Poljskoj. Šume pokrivaju 30 % površine Poljske. Površina šuma u Poljskoj povećava se svake godine od |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 91 <-- 91 --> PDF |
crnogorica prevladava sa 69 %, udjel bjelogorice se povećava nakon 1945. godine. Po starosti najveći udjel imaju šume između 41 i 80 godina. Klimatske promjene izazov su za poljske šumare. Vremenske nepogode, požari i potkornjaci negativno utječu na šume. Stalno se povećava udio suhih stabala u sječi. Također raste broj šteta u šumi od divljači. Više od 87 milijuna eura godišnje se ulaže u zaštitu šuma, a od toga 23 milijuna eura za zaštitu od požara. Postoji flota od 40-50 patrolnih i protupožarnih zrakoplova i helikoptera. Od 1990. godine uporaba drva po stanovniku u Poljskoj se udvostručila. Poljska je jedan od europskih lidera po količini ugljika vezanog u drvnoj biomasi u šumskim područjima, koja iznosi 886 milijuna tona, što Poljsku stavlja na četvrto mjesto u EU. Godišnje prosječno 3,7 milijuna ljudi sudjeluje u edukativnim radionicama sa šumarima. Bez obzira na uloženo u edukaciju postoje protesti protiv šumara. Generalni direktor Štajerskoga šumarskog društva Gerhard Pelzmann, kao član austrijske delegacije, održao je prezentaciju o Austrijskom šumarskom društvu. Prikazao je aktualne projekte kojima se Društvo bavi. Prvi projekt je pokusna sadnja vrste Pinus cembra na Islandu gdje je dosada uzgojeno 3 tisuće biljaka, a sadnja će trajati do 2025. godine. Drugi projekt je Austrofoma nagrada za inovacije u suradnji s Organizacijskim odborom sajma Austrofome i Poljoprivrednom komorom u Štajerskoj. Na ovogodišnjem sajmu dodijelit će se četiri nagrade za najinovativnije proizvode. Treći projekt je izdavanje knjige „Žene u šumarstvu u šumskim i planinskim selima Turske“ priređene od tehničkog odbora za „Povijest šumarstva” Austrijskoga šumarskog društva. Uspješna znanstvena suradnja između Turske i Austrije traje preko 100 godina. Stav Austrijskoga šumarskog društva iskazan je pod nazivom „Energetsko iskorištavanje drva“ kao odgovor na optužbe raznih interesnih skupina i nešumskih „znanstvenika“ koji se protive gospodarenju šumama i zalažu se za veću zaštitu. Usvajanjem Zakona o fondu za šume od 7. srpnja 2020. doneseno je 10 mjera za austrijske šume s obujmom ulaganja od 350 milijuna eura do 2027. godine, ali s potrebom za produženje i nakon toga roka. To je jedan od najvećih paketa mjera za austrijske šume koje su ikada imali. Ciljevi mjera su naknada šumovlasnicima za gubitak vrijednosti uzrokovanih štetama od potkornjaka, razvoj šuma prilagođenih klimi i promicanje bioraznolikosti u šumama te povećano korištenje resursa drva kao aktivnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena (CO2-bonus). Ostvaren je dijalog između šumarstva i lovstva. Prepoznata je sistemska važnost lova u vrijeme pandemije korona virusa. Dogovorena je uspostava tečaja za certificiranog „Drvnog i lovnog pedagoga“. Modernizira se stručna obuka lovaca. Na drvnom tržištu trenutno su niže cijena i smanjena je potražnja za oblim drvetom. Na području Tirola i Koruške bile su velike vremenske nepogode i došlo je do povećane pojave potkornjaka. Jako je zanimljiv prikaz tzv. „Austrijskog Big Mac Indexa“ koji se dobije preko odnosa cijene bečke šnicle i piva prema cijeni prodanog m³ trupca. Dok je taj indeks 1989. godine bio 11 puta veći u korist vrijednosti m3 trupca, oko 2000. godine je pao na vrijednost 8 da bi ove godine |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 92 <-- 92 --> PDF |
bio tek nešto viši od 4. Najniža vrijednost indeksa bila je 2020. godine u vrijeme pandemije korona virusa s omjerom 4. Zaključak je kako visoka cijena oblovine ne znači automatski i visoke prihode za šumoposjednike. U ime Njemačkoga šumarskog društva prezentaciju je održao generalni direktor Udruženja Malte Campsheide. Njemačko šumarsko društvo osnovano je 1899. godine i savez je 11 državnih šumarskih društava s preko 6 tisuća članova. Tema prezentacije bila je „Mreža mladog šumarstva (Young Forest Network)“, organizacije unutar Njemačkoga šumarskog društva, osnovana 2017. godine kao potpora Društvu. Zamišljena je kao mjesto okupljanja mladih šumarskih stručnjaka (maksimalno do 40 godina, trenutno prosječna starost 27 godina) u Njemačkoj. Ima 1.470 članova (36 % žena, 64 % muškaraca) sastavljenih od studenata i mladih stručnjaka koji sada čine 30 % ukupnog članstva Društva. Geslo joj je „Jer šumi trebaju mladi“. Strukturno je organizirana kao Njemačko šumarsko društvo na saveznoj, državnoj i sveučilišnoj razini. Svih 11 država imaju svoga predstavnika kao i sveučilišta na kojima se studira šumarstvo. Namjera Mreže je sljedeću generaciju šumara umrežiti, okupiti i međusobno upoznati. Mreža se zalaže za poštenu i otvorenu kulturu rasprave unutar i izvan šumarskog udruženja i platforma je za budući dijalog u šumarskoj industriji. Politički je neovisna, udružuje sve vrste posjednika i sve savezne države. Posvećena je temama vezanim uz šumarstvo, industriju i karijeru. Potiče razvoj mladih ljudi odozdo prema gore. Djeluje preko stručnih ekskurzija, online događaja, okruglih stolova i konferencija. Komunicira i informira preko društvenih mreža (Instagram, Facebook i LinkedIn), web stranice, biltena i časopisa proWald. Njemačko šumarsko društvo je trenutno u tranziciji i to ostvaruje preko veće prisutnosti u svim vrstama medija i događanjima, poticanja otvorenosti rada i privlačenja novih članova, financijske potpore u aktivnostima te promjenom strukture organizacije boljom integracijom i boljom komunikacijom unutar nje. Hrvatsku prezentaciju teme prilagodbe klimatskim promjenama na primjeru crnog bora iznio je Stjepan Mikac. Analizirana je biološka prilagodljivost crnog bora na recentnu i buduću klimu. Željelo se saznati je li crni bor dobar izbor za pošumljavanje sada i u budućnosti te može li se koristiti u ostatku Europe. Dendrokronološko istraživanje provedeno je na 10 lokacija, pet u Hrvatskoj, četiri u Bosni i Hercegovini i jedno u Crnoj Gori. Najveća starost istraživanih stabala kretala se od 144 do 426 godina. Zaključeno je kako je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnog bora nedostatak vlage u ljetnom razdoblju, dok visoke proljetne temperature pogoduju ranom rastu crnog bora na svim istraživanim lokalitetima. Sudionici susreta iskazali su zadovoljstvo organizacijom u Hrvatskoj. Za domaćina 2024. godine izabrana je Mađarska. Predstavnik Mađarskoga šumarskog udruženja András Kovács zahvalio se na ukazanom povjerenju za domaćinstvo i pohvalio Hrvatsku kao dobrog domaćina. Kako bi se pojačala razmjena informacija unutar mreže, koristit će se alati na društvenim mrežama. Za sljedeći susret uputit će se pozivi šumarskim društvima koji se nisu pojavljivali posljednjih godina. Na kraju treba iskazati zahvalu u pomoći oko suorganizacije susreta i to Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te Upravama šuma Podružnicama Gospić i Senj. |