DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Žalar cirikavac (Calidris alpina L.)
Krunoslav Arač
Opisano je devet podvrsta, a područje Europe nastanjuju tri: nominalna (gnijezdi na sjeveru Skandinavije i u Rusiji, a zimuje od zapadne Europe, Sredozemlja do Indije), C. a. arctica (gnijezdi na sjeveroistočnom Grenlandu, a zimuje u sjeverozapadnoj Africi) i C. a. schinzii (gnijezdi na jugoistočnom Grenlandu, Islandu, Velikoj Britaniji, Baltiku i južnoj Skandinaviji, a zimuje u južnoj Europi i sjeverozapadnoj Africi). Ima neobičnu strategiju selidbe, gdje podvrste sjevernijih europskih populacija zimuju južnije od nominalne podvrste koje se gnijezdi južnije. Naraste u dužinu 16-20 cm, s rasponom krila 38-43 cm i težinom 35-60 grama, pa ga po veličini možemo usporediti s kosom. Tijekom ljetnog perioda ima karakteristično crno obojen donji dio prsa i trbuha te svijetlo smeđa leđa prošarana crnkastim pjegama, bijela crnkasto istočkana prsa i bijele bokove. Zimi su odozdo bijeli, a odozgo svijetlo sivi sa sivkastim pjegama. Kljun je umjereno dug, karakteristično blago savijen prema dolje, crne je boje kao i noge. Glasa se ćurlikanjem. Leti vrlo brzo i vješto. U letu mu se ističe bijela krilna pruga i postrance bijela trtica s uzdužnom poprečnom crnom prugom te crnim završetkom repa. Tijekom gniježđenja vezan je za područja tundri, tresetišta, vriština i otvorenih travnatih površina, posebice u blizini morski obala i ušća rijeka, a izvan sezone gniježđenja boravi na plitkim muljevitim i pjeskovitim obalama u pojasu oseke i plime. Gnijezdi jedanputa godišnje od travnja do kolovoza, ovisno o podvrsti. Gnijezdo gradi u gustoj niskoj vegetaciji na tlu ili busenu trave u obliku zdjele od vlakanaca korijena i slamčica te ga iznutra oblaže lišćem. Nese 4 (5) zelenkastih jaja koja su gusto prošarana s tamnim mrljama i pjegama. Veličina jaja je oko 25 x 35 mm. Na jajima sjede ženka i mužjak oko tri tjedna. Mladi ptići su potrkušci koji se osamostale za oko dvadesetak dana kada postanu sposobni za letenje. Hrane se najčešće insektima i njihovim ličinkama, te planktonskim račićima, pužićima, školjkama, paucima i sjemenkama.
U Hrvatskoj je redovita zimovalica (u priobalju i izuzetno rijetko u panonskom dijelu) i preletnica (u priobalju i kontinentalnom dijelu) prisutna od kraja srpnja do svibnja. Dolazi pojedinačno ili u manjim jatima, te u jatima s drugim žalarima na područjima uz morske obale, ušća rijeka, solane, slanuše, te ribnjake, taložnice i močvarna područja kontinentalnog dijela. Na zimovanju i kao preletnica zabilježena je nominalna podvrsta, a kao preletnica C. a. alpina i izuzetno rijetko C. a. Schinzii, čiji se uobičajeni selidbeni putevi nalaze sjevernije i zapadnije od Hrvatske. Postgnijezdeća selidba traje od srpnja pa do studenoga, a proljetna od ožujka pa do svibnja.
Žalar cirikavac je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Prema crvenom popisu ptica Hrvatske preletnička populacija je stabilna (LC), a zimujuća je ugrožena (EN), dok je europska populacija stabilna (LC) sa stabilnim populacijskim trendom.