DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 74     <-- 74 -->        PDF

naših provenijencija. Praksa korištenja ŠRM-a neutvrđene genetske kvalitete predstavlja ogroman rizik, nestručno je, a ujedno i nezakonito.
4. Nastavno na točku 2., preporučuje kao potencijalni izvor stranog ŠRM razmatrati (navedenim redoslijedom):
a) one provenijencije koje podrijetlom pripadaju slavonskom hrastu lužnjaku. Takve se provenijencije mogu pronaći u više europskih zemalja o čemu postoje literaturni podaci;
b) one provenijencije za koje se utvrdi da mogu dobro uspijevati u našim stanišnim uvjetima, pri tome uvažavajući međusobnu genetsku različitost naših provenijencija (što znači da nije svejedno želi li se ŠRM koristiti u stanišnim uvjetima npr. g.j. Draganičkih lugova ili g.j. Slavira). Kod ove opcije je potrebno pribaviti uvjerljive dokaze o usporedivosti okolišnih uvjeta, fenotipskih osobina, razina genetske raznolikosti te o genskoj čistoći svojte.
c) Smjesa ŠRM-a iz što je moguće više različitih provenijencija (koje zajedno pokrivaju široki spektar ekoloških uvjeta). Teoretski, vjerojatnije je da vrlo raznolika smjesa ŠRM-a posjeduje i vrlo visoku razinu genetske raznolikosti. Ova opcija je preporučljiva u slučaju da su izvjesne velike, ali nepredvidljive stanišne promjene u našim sastojinama, ili da za predviđene promjene nije moguće odrediti koja bi to strana provenijencija mogla biti najbolji izbor. U opisanim hipotetskim slučajevima smatra se da je najbolja opcija koristiti ŠRM maksimalne genetske raznolikosti.
5. S obzirom da je ŠRM već unesen i djelomično (ili potpuno, ne znamo) iskorišten, preporučuje se pažljivo i precizno voditi javno dostupnu evidenciju o tome gdje je korišten, te pratiti njegovo uspijevanje i razvoj. Preporučuje se i naknadno pokušati utvrditi neke odrednice genetske kvalitete korištenog ŠRM-a.
POPIS CITIRANE LITERATURE
Ashley, M.V., J.P. Chong, J. Luers, J.R. Backs, 2022: The Lonely Life of a Champion Tree, Aesculus glabra. Forests 13, 1537.
Bogdan, S., M. Ivanković, M. Temunović, M. Morić, J. Franjić, I. Katičić Bogdan, 2017: Adaptive genetic variability and differentiation of Croatian and Austrian Quercus robur L. populations at a drought prone field trial. Ann. For. Res. 60, 33–46.
Bordács, S., F. Popescu, D. Slade, U.M. Csaikl, I. Lesur, A. Borovics, P. Kézdy, A.O. König, D. Gömöry, S. Brewer, 2002: Chloroplast DNA variation of white oaks in northern Balkans and in the Carpathian Basin. For. Ecol. Manag. 156, 197–209.
Borovics, A., Z. Somogyl, C. Matyas, 1998: Conservation of genetic resources of white oaks and beech in Hungary. Compil. 1998 20.
Burger, K., O. Gailing, 2022: Genetic variability of indigenous (Quercus robur L.) and late flushing oak (Quercus robur L. subsp. slavonica (Gáyer) Mátyás) in adult stands compared with their natural regeneration. Eur. J. For. Res. 141, 1073–1088.
Burger, K., M. Müller, M. Rogge, O. Gailing, 2021: Genetic differentiation of indigenous (Quercus robur L.) and late flushing oak stands (Q. robur L. subsp. slavonica (Gáyer) Mátyás) in western Germany (North Rhine-Westphalia). Eur. J. For. Res. 140, 1179–1194.
Curtu, A.L., O. Gailing, R. Finkeldey, 2009: Patterns of contemporary hybridization inferred from paternity analysis in a four-oak-species forest. BMC Evol. Biol. 9, 284. https://doi.org/10.1186/1471-2148-9-284.
Degen, B., Y. Yanbaev, M. Mader, R. Ianbaev, S. Bakhtina, H. Schroeder, C. Blanc-Jolivet, 2021: Impact of gene flow and introgression on the range wide genetic structure of Quercus robur L. in Europe. Forests 12, 1425.
Gailing, O., H. Wachter, J. Heyder, H.P. Schmitt, R. Finkeldey, 2012: Chloroplast DNA analysis in oak stands (Quercus robur L.) in North Rhine-Westphalia with presumably Slavonian origin: Is there an association between geographic origin and bud phenology? J. Appl. Bot. Food Qual. 81, 165–171.
Gailing, O., H. Wachter, H. Schmitt, A. Curtu, R. Finkeldey, 2007: Characterization of different provenances of Slavonian pedunculate oaks (Quercus robur L.) in Munsterland (Germany) with chloroplast DNA markers: PCR-RFLPs and chloroplast microsatellites. Allg. Forst Jagdztg. 178, 85.
Jensen, J., A. Larsen, L.R. Nielsen, J. Cottrell, 2009: Hybridization between Quercus robur and Q. petraea in a mixed oak stand in Denmark. Ann. For. Sci. 66, 706–706. https://doi.org/10.1051/forest/2009058.
Katičić Bogdan, I., 2012: Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u klonskim sjemenskim plantažama u Hrvatskoj. Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. 165 str. Zagreb.
Katičić Bogdan, I., D. Kajba, Z. Šatović, S. Schüler, S. Bogdan, 2018: Genetic diversity of pedunculate oak (Quercus robur L.) in clonal seed orchards in Croatia, assessed by nuclear and chloroplast microsatellites. South-East Eur. For. SEEFOR 9, 29–46.
Le Provost, G., B. Brachi, I. Lesur, C. Lalanne, K. Labadie, J.M. Aury, C. Da Silva, D. Postolache, T. Leroy, C. Plomion, 2022: Gene expression and genetic divergence in oak species highlight adaptive genes to soil water constraints. Plant Physiol. 190, 2466–2483. https://doi.org/10.1093/plphys/kiac420.
Leroy, T., J.M. Louvet, C. Lalanne, G. Le Provost, K. Labadie, J.M. Aury, S. Delzon, C. Plomion, A. Kremer, 2020: Adaptive introgression as a driver of local adaptation to climate in European white oaks. New Phytol. 226, 1171–1182. https://doi.org/10.1111/nph.16095.
Lévy, G., M. Becker, D. Duhamel, 1992: A comparison of the ecology of pedunculate and sessile oaks: radial growth in the centre and northwest of France. For. Ecol. Manag. 55, 51–63.
Matyas, V., 1972: The significance of Slavonian oak (Quercus robur subsp. slavonica) for forestry in Hungary. Erdesz Kut. 68, 63–77.
Morić, M., 2016: Genetska raznolikost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnim nasadima s potomstvom iz odabranih sjemenskih sastojina. Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. 243 str. Zagreb.
Morić, M., S. Bogdan, M. Ivanković, 2018: Quantitative genetic differentiation of pedunculate oak (Quercus robur L.)