DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 71 <-- 71 --> PDF |
sušni stres, ali manje bujnim rastom nadzemne biomase. Prilagođenost na specifično stanište je genetski uzrokovana pojava (nasljedna) i zadržava se promjenom okolišnih uvjeta. To znači da ŠRM koji npr. potječe iz provenijencije koja je prilagođena na učestale sušne stresove i u nekom drugom staništu zadržava obrazac „ponašanja“, u smislu većeg ulaganja u razvoj korijena, stvaranja većih količina škrobnih rezervi, a s druge strane manjeg razvoja nadzemne biomase. Ako je drugo stanište pošteđeno utjecaja učestalih sušnih epizoda, tada je takvo potomstvo manje kompetitivno u usporedbi s provenijencijama (ili drugim vrstama) koje se odlikuju bujnim razvojem nadzemne biomase. U tom hipotetskom slučaju kažemo da ŠRM nije dobro prilagođen na stanišne uvjete. Rezultat korištenja neprilagođenog ŠRM-a je smanjena produktivnost, osjetljivost na lokalne stresne uvjete i u najgorem scenariju odumiranje. Stoga je važno koristiti ŠRM iz provenijencija koje uspijevaju u sličnim klimatskim odnosno edafskim uvjetima jer takva praksa osigurava veću vjerojatnost da je isti prilagođen konkretnim uvjetima. S druge strane, u slučajevima kada se za neko stanište mogu predvidjeti promjene tada se može preporučiti korištenje ŠRM-a iz onih provenijencija koje već sada uspijevaju u takvim stanišnim uvjetima (npr. predviđa se da će doći do zakiseljavanja tla, pa se kao izvor ŠRM koristi ona provenijencija koja trenutno uspijeva na kiselijem tlu). U svakom slučaju, prikladnost neke provenijencije kao izvora ŠRM-a ovisi o njenoj prilagođenosti na stanišne uvjete (sadašnje ili predviđene u budućnosti), u području gdje se ŠRM želi koristiti. Vrlo je rizično, ujedno i nestručno, koristiti ŠRM bez ikakve brige i promišljanja o njegovom podrijetlu i prilagođenosti. Naglašavamo Članak 18. stavak 2., spomenutog Zakona o ŠRM-u kojim se nalaže sljedeće: „U slučaju uvoza šumskog reprodukcijskog materijala, i njegovom premještanju u države članice Europske unije, svojti šumskog drveća od gospodarskog značaja i rijetkih šumskih svojti, u kategorijama »poznato podrijetlo« i »selekcioniran«, isti se smije koristiti za upotrebu u šumarstvu samo ako se utvrdi da jedinstveni ekološki odnosi, s uvažavanjem nadmorske visine, fenotipskih i genotipskih osobina provenijencije iz kojega potječe šumski reprodukcijski materijal, odgovaraju jedinstvenim ekološkim odnosima, s uvažavanjem nadmorske visine, fenotipskih i genotipskih osobina provenijencije u kojoj se šumski reprodukcijski materijal želi koristiti.“ (Narodne novine 75/09, 56/13). Debljim slovima, veličinom slova i podcrtavanjem smo istaknuli ono što je najbitnije u tom stavku. Precizno i cjelokupno utvrđivanje navedenih parametara je zahtjevan postupak, ali ga nije nemoguće izvesti, čak i u potpunosti, dok se djelomično može izvesti relativno jednostavno, brzo i jeftino. Na primjer, barem djelomičnu podudarnost ekoloških odnosa moguće je brzo utvrditi usporedbom prevladavajućih klimatskih varijabli između izvornih lokaliteta i lokaliteta u kojima se planira upotrijebiti ŠRM. Klimatske varijable za usporedbu dostupne su na besplatnim web platformama (npr. ClimateEU, https://sites.ualberta.ca/~ahamann/data/climateeu.html, CHELSA, https://chelsa-climate.org, i sl.). Fenotipske osobine stabala mogu se provjeriti izvidom deklariranih sastojina iz kojih je prikupljeno sjeme (provjerom uzorka stabala može se uvjeriti u kvalitetu njihovih fenotipskih osobina – rašljavost, pravnost, punodrvnost, usukanost, granatost, zdravstveno stanje i dr.), kao i uvidom u javne gospodarske planove deklariranih sastojina (broj stabala, temeljnica, drvna zaliha i dr.). Određivanje genetske kvalitete ŠRM-a (svih pet njenih prethodno navedenih i objašnjenih odrednica) provodi se kombinacijom DNA analiza i osnivanjem komparativnih nasada (tzv. genetičkih testova) u stanišnim uvjetima koji odgovaraju uvjetima korištenja ŠRM-a. Analizama DNA moguće je ustanoviti je li ŠRM odgovarajuće razine genetske raznolikosti, koliki je utjecaj križanja u srodstvu i koliki je udio međuvrsnih križanaca u partiji ŠRM-a. To je posao koji je realno moguće obaviti u nekoliko mjeseci, što je sasvim prihvatljiv rok, pogotovo kad se žele nabaviti već uzgojene sadnice. Najveći problem je utvrđivanje prilagođenosti ŠRM-a na lokalne stanišne prilike. U idealnim okolnostima to bi se trebalo provesti osnivanjem i analizama genetičkih testova, ali je to proces koji traje više godina, pa i desetljećima. Međutim, možemo se poslužiti nekim „prečicama“. Na primjer, prethodno spomenutom usporedbom klimatskih varijabli između izvornih i naših provenijencija može se brzo dobiti stručno utemeljena slika o vjerojatnoj prilagođenosti ŠRM-a. Nadalje, analizama DNA moguće je ciljano istražiti varijabilnost pojedinih gena odgovornih za svojstva od interesa, npr. prilagođenost na sušni stres ili kasni mraz, te tako relativno brzo dobiti uvid u prilagođenost ŠRM-a na odabrani okolišni stresor (Rellstab i dr. 2016, Temunović i dr. 2020). Značajna korelacija između genskih alela i okolišnih varijabli može dodatno ukazivati na prilagođenost populacija (Le Provost i dr. 2022, Leroy i dr. 2020, Müller i Gailing 2019). U svakom slučaju, neusporedivo je bolje barem djelomično utvrditi prikladnost ŠRM-a za korištenje u našim uvjetima nego potpuno ignorirati rizike. GENETSKE OSOBINE HRASTA LUŽNJAKA U RH ŠRM (prvenstveno žir) hrasta lužnjaka se još od druge polovine 19. stoljeća u velikim količinama izvozio iz današnjeg teritorija RH u zemlje središnje Europe, kao što su Mađarska i Njemačka (Borovics i dr. 1998, Gailing i dr. 2012, Matyas 1972). Danas se u tim zemljama nalaze stare sastojine koje su osnovane spomenutim ŠRM-om (npr. u regiji Münsterland u Njemačkoj - Burger i dr. 2021). U stranoj literaturi je hrast lužnjak podrijetlom iz naše zemlje poznat kao „slavonski hrast lužnjak“ (njem. slawonische Stieleiche, slawonische Eiche), pri čemu treba |