DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 64 <-- 64 --> PDF |
potkornjaka povećava. Prema Treštić i dr. (2013), u Bosni i Hercegovini je u periodu od 2007. do 2011. g. proizvedeno od 4,4 do 9,8 milijuna sadnica godišnje, od čega je 97,7 % sadnica crnogoričnih vrsta. Godišnje se u navedenom periodu proizvodilo od 107 do 243 tisuće sadnica bjelogoričnih vrsta, a najveći udio zauzimaju obični jasen (Fraxinus excelsior L.) (34%), gorski javor (Acer pseudoplatanus L.) (20%) i hrast kitnjak (17%). U Srbiji sektor šumarstva Akcijskim planom predviđa povećanje šumskih površina s 29,1% (Banković i dr., 2009) na 35 %, a kvaliteta sadnog materijala ističe se kao jedan od najvećih izazova (Keča, 2016). U Srbiji je registrirano 55 šumskih rasadnika, a godišnja proizvodnja iznosi oko 12 milijuna sadnica, od čega je oko dvije trećine crnogoričnih, a jedna trećina bjelogoričnih vrsta u proizvodnji (Ivetić i Vilotić 2014). Većina proizvedenog sadnog materijala je golog korijena, a kontejnerske sadnice predstavljaju oko 20% udjela. Iako prirodna obnova dominira u gospodarenju šumama u Srbiji, neke sastojine nije moguće obnoviti bez sjetve sjemena ili sadnje sadnica (Ranković, 2009). S obzirom na činjenicu da se u Poljskoj 90% šumskih površina obnavlja umjetnim putem (Berft, 2011), javlja se potreba za razvijenim rasadnicima i proizvodnjom ŠRM-a koja će zadovoljiti potražnju. Ukupno je 2012. g. u Poljskoj proizvedeno 829 milijuna sadnica, od kojih je 8% kontejnerskih. Prema udjelu, sadnice bjelogorice predstavljaju 52,5%, a sadnice crnogorice 38,8%. Statistički podaci pokazuju kako su obična smreka (Picea abies Karst.) i obični bor (Pinus sylvestris L.) glavne gospodarske vrste u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, a broj isporučenih sadnica iznosi oko 600 milijuna godišnje (NordGen, 2021). Zamjetno je kako povećana proizvodnja ŠRM-a u Švedskoj korelira sa slabijim uspjehom prirodne obnove šumskih sastojina uslijed požara i suše, kao npr. 2018. god. U Finskoj, oko 45% šumskih površina obnavlja se sadnjom sadnica. Kontejnerska proizvodnja zauzima 86% udjela proizvodnje sadnica. Proizvodnja sadnica iznosi oko 150 milijuna godišnje, a obavlja se u 25 rasadnika na površini od 456,2 ha (Rikala, 2000). Prema podacima statističkog pregleda (Forestry research, 2022), na području Velike Britanije u posljednih pet godina prodano je oko 319 milijuna sadnica sitkanske smreke (Picea sithensis (Bong.) Carr.) i običnog bora. Broj prodanih sadnica kretao se od 59,2 milijuna (2016/2017) do 74,3 milijuna (2020/2021). Statistički pregled prodaje sadnog materijala u Francuskoj (Ministarstvo poljoprivrede i hrane, Republika Francuska, 2022), u razdoblju 2020 – 2021. god. bilježi oko 53 milijuna komada prodanog sadnog materijala. Među bjelogoričnim vrstama najzastupljeniji su hrast kitnjak (4.039.594 sadnica), klonovi topola (931.477 kom.) i obični bagrem (Robinia pseudoacacia L.) sa 817.227 sadnica. Sadni materijal bjelogoričnih vrsta proizveden u šumskim rasadnicima na više načina doprinosi održivom gospodarenju šuma, kroz ekonomske i društvene dobrobiti te aspekt očuvanja genetskih izvora autohtonih vrsta koje bi inače bile izgubljene (Colombo, 2004). 3.2. Proizvodnja šumskog sadnog materijala u Republici Hrvatskoj u kontekstu mjera prilagodbe na predstojeće ugroze Nacionalna strategija razvoja RH do 2030. g. prepoznaje prilagodbu na klimatske promjene kao aktivnost koja ima prepoznatljiv utjecaj na kvalitetu života današnjih i budućih generacija. Procjena rizika ugroženosti šuma ukazuje na kumulativno povećanje troškova kroz sve veća ulaganja u uzgojne radove i radove na zaštiti šuma (veće štete, skraćenje ophodnji, smanjenje financijske dobiti), a izostanak optimalnog razmjera dobnih razreda na razini gospodarske jedinice biti će sve teže održati (povećanje udjela nižih dobnih razreda). U RH, za razliku od velikog broja europskih zemalja, šume još uvijek imaju prirodnu strukturu (Ministarstvo poljoprivrede, 2016), a prepoznate su i kao mjesta značajne biološke raznolikosti (Europska agencija za okoliš (EEA), 2007). Kvalitetan sadni materijal temelj je šumskouzgojnih aktivnosti i održanja dobrog stanja i prirodnosti naših šuma, poput aktivnosti: (I) umjetne obnove koja je neizostavna pomoć prirodnoj obnovi šuma, (II) pošumljavanja, (III) aktivnosti obnove šuma nakon šteta (npr. sanacija i obnova nakon požara, olujnih nevremena, potkornjaka, i sl.), (IV) povećanje vrijednosti i stabilnosti šuma; (npr. održanja i povećanja bioraznolikosti i OKFŠ-a) te (V) aktivnostima u ostalim sektorima, npr. prilikom podizanja energetskih nasada, fitoremedijacije, revitalizacija kamenoloma, deponija i ostalih površina nastalih zahvatima čovjeka, aktivnostima u urbanom šumarstvu, itd. Brojni negativni utjecaji ugrožavaju europske (npr. Bolte i dr. 2009, Böttcher i dr. 2009), ali i hrvatske šumske ekosustave, pri čemu su njihov broj i intenzitet u stalnom porastu (Đodan i dr. 2019a). Otprilike 3,1 % (ili 3,8 milijuna hektara) europskih šuma je pod utjecajem negativnih biotskih ili abiotskih čimbenika (Forest Europe, 2015). Predviđeni eksponencijalni porast klimatskih promjena i ostalih ugroza neminovna je okolnost s kojom se šumarska praksa i znanost tek moraju suočiti (Lindner i dr. 2010), a iz kojih proizlazi i značajan dio postojećih problema. Promjene često nastupaju brzo i teško se mogu predvidjeti, a ovome pridodajemo i spontanu pojavu novih bolesti i štetnika, kao i invazivnih biljnih vrsta koje dodatno utječu na problematiku gospodarenja šuma kako u našoj zemlji, tako i u svijetu (Pach i dr. 2018, Đodan i dr. 2019a, Perić i dr. 2017). Rezultat navedenog su značajni biološki i financijski gubitci, pa suvremeno gospodarenje šumama poprima oblik „prilagođenog gospodarenja“, čija je sve važnija komponenta obnova šuma i šumskog krajolika nakon šteta (eng. FLR – Forest Landscape Restoration) (Stanturf i dr. 2015, Jacobs i dr. 2015). Oštećene šume i obešumljena područja potrebno je sanirati, a degradirane šume te šume niske otpornosti prevesti u šumske sastojine koje većom otpornošću i plastičnošću donose veću dobrobit gospodarstvu i društvu (npr. Bravo- |