DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 63 <-- 63 --> PDF |
2.4. Analiza proizvodnje sadnica vrsta iz roda Quercus spp. – Analysis of production of oak forest seedlings Ukupno je u promatranom razdoblju u RH proizvedeno 50.101.087 sadnica hrasta lužnjaka (Tablica 1). Hrast lužnjak sudjeluje s više od polovice proizvodnje sadnog materijala bjelogorice (od 55,7% u 2018. g. do 64,1% u 2020. g.). Proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka pokazuje blagi uzlazni trend, za razliku od ukupne proizvodnje sadnica bjelogorice koja pada. Ukupno je u prethodnom petogodišnjem razdoblju u RH proizvedeno 11.205.902 sadnica hrasta kitnjaka (Tablica 1). Godišnji udio značajnije varira u odnosu na udio hrasta lužnjaka. Iako je u 2021. g. udio hrasta lužnjaka i kitnjaka za 6,1% manji od prethodne godine (66,4%), to još uvijek znači da se glavnina proizvodnje bjelogorice u RH i nadalje odnosi uglavnom na ove dvije klimatogene vrste. Količina proizvedenih sadnica hrasta kitnjaka u promatranom razdoblju iznosila je od 831.456 sadnica (2021.) do 3.204.558 sadnica (2019.). U razdoblju od 2017. do 2021. ukupno je proizvedeno 62.245.950 sadnica roda Quercus spp., s time kako hrast lužnjak i hrast kitnjak čine 98,49% ukupne proizvodnje u prošlom petogodišnjem razdoblju. Udio ostalih vrsta hrastova – medunca (Quercus pubescens Willd.), cera (Quercus cerris L.) i crnike (Quercus ilex L.) iznosi 1,51%, odnosno 938.961 sadnica. Medunac čini 72% proizvodnje ostalih vrsta hrastova te ima uzlazni trend u petogodišnjem razdoblju, za razliku od cera i crnike. 2.5. Analiza proizvodnje sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) – Analysis of production of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) forest seedlings Proizvodnja p. jasena kontinuirano raste u promatranom razdoblju (Slika 4), a 2021. g. pada (uslijed sušenja presađenih sadnica na terenu u širokim razmjerima, Hrvatske šume d.o.o. izbacuju poljski jasen iz proizvodnog programa). Ukupno je u navedenom razdoblju u RH proizvedeno 12.574.160 sadnica ove vrste, a maksimum bilježimo u 2019. g. (4.074.743 kom.), što predstavlja 62% više od petogodišnjeg prosjeka. Iako je proizvodnja sadnica p. jasena, kao i ostalih vrsta, izravno utjecana plodonošenjem, ističemo kako je povećanje njegove proizvodnje, započeto tijekom 2015. g., u izravnoj vezi s problematikom sušenja ove vrste u RH. Naime, razmjeri problema s kojima se stručnjaci u praksi suočavaju rezultirali su naglom promjenom proizvodnog procesa u dijelu rasadnika. Ipak, proizvodnja nije dosegla maksimalnu vrijednost proizvodnje od početka stručnog nadzora u RH koju bilježimo u 1998. g. (6.483.546 kom.). 2.6. Analiza proizvodnje sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) – Analysis of production of European beech (Fagus sylvatica L.) forest seedlings Prema udjelu sadnica u ukupnoj proizvodnji bjelogorice tijekom 2021. g. obična bukva je treća najzastupljenija vrsta sa 11,9% udjela, što je za 3,5% više od prethodne godine. S iznimkom u 2017. i 2021. g., o. bukva je četvrta najzastupljenija vrsta u petogodišnjem razdoblju. Ukoliko promatramo ukupnu proizvodnju u razdoblju od 1992. g. do danas, ova vrsta zauzima četvrto mjesto u proizvodnji bjelogoričnih sadnica u RH. Sveukupno je u promatranom petogodišnjem razdoblju u RH proizvedeno 7.505.337 sadnica o. bukve (Tablica 1). Udio o. bukve u ukupnoj proizvodnji varira od 5,5% u 2018. g. do 13,8% u 2017. g. Količina proizvedenih sadnica o. bukve u promatranom petogodišnjem razdoblju iznosila je od 941.367 kom. u 2017. g. do 1.611.766 kom. u 2019. g. Najveće povećanje proizvodnje evidentirano je sa 2018. na 2019. g. (porast od 46,4%). 3. PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U REPUBLICI HRVATSKOJ U KONTEKSTU MJERA PRILAGODBE NA PREDSTOJEĆE UGROZE PRODUCTION OF FOREST SEEDLINGS IN THE REPUBLIC OF CROATIA IN THE FRAME OF ADAPTATION MEASURES TO FORTHCOMING THREATS 3.1. Proizvodnja ŠRM-a u europskim zemljama s pregledom praksi i problematike obnove šumskih sastojina Kvalitetni ŠRM često je ključni uvjet za uspješnu provedbu programa obnove šuma i staništa te stvaranje zdravih, funkcionalnih, održivih i otpornih ekosustava. Koristi koje šumski ekosustavi pružaju su višestruke; održiva dobrobit za ljude, stanište za divlje životinje i oprašivače, sigurnost hrane i ishrane, sekvestracija ugljika, vjetrozaštitni pojasevi, bioraznolikost, očuvanje gena i drugo (Haase i Davis, 2017). Pregledom dvadeset akcijskih mjera vezanih za očuvanje, obnovu i poboljšanje staništa prema Pariškom klimatskom sporazumu (2015) za zadržavanje porasta globalne temperature ispod 2 °C, obnova šuma je rangirana najviše prema potencijalu ublažavanja posljedica klimatskih promjena (Griscom i dr., 2017). Prema pojednostavljenim izračunima, potreba za sadnim materijalom za postizanje Bonnskog izazova (obnova 350 milijuna ha šuma do 2030. god.), uz uvjet njihove visoke stope preživljenja, iznosi 220 milijardi komada. Navedeni izračun predstavlja ogromnu količinu ŠRM-a za postizanje tog cilja. Iako će prirodna obnova i direktna sjetva značajno pridonijeti tom cilju, u navedenom kontekstu, potreba za visokokvalitetnim sadnim materijalom i dalje je visoka (Haase i Davis, 2017). Pitanje prirodne i umjetne obnove šuma usko je vezano za rasadničku proizvodnju ŠRM-a i u ostalim Europskim zemljama te postizanju globalnih ciljeva. Tako u Sloveniji, prema Westergren i dr. (2017), opada proizvodnja sjemena i ŠRM-a iako se potreba za istim zbog prirodnih nepogoda i gradacije štetnih |