DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 36     <-- 36 -->        PDF

DISKUSIJA
DISCUSSION
Rezultati ovog istraživanja svojstava rasta pokazali su da je u periodu između 2002. i 2020. godine došlo do preticanja stabala na pokusnoj površini. Pintarić (2000) u istraživanju uspijevanja provenijencija ariša u Bosni i Hercegovini, ­navodi da se razlike između provenijencija sa starošću ­smanjuju.
Rezultati istraživanja pokazali su statistički značajne korelacije između debljinskog i visinskog prirasta sa osržavanjem kao svojstvom koje se izuzetno cijeni, odnosno da stabla sa boljim prirastom imaju i veći kvalitet, odnosno ranije počinju osržavati, dok Pintarić (2000) navodi da pro­venijencije koje najbolje prirašćuju nisu najbolje po kvaliteti. Pozitivnu korelaciju između rasta i promjera srži (veća visina i veći promjer se javljaju istovremeno sa većim promjerom srži) utvrdili su kod primorskog bora (Pinto i sur., 2004; Knapic i Pereira, 2005), kod Eucalyptus globulus (Gominho i Pereira, 2000, 2005.) i kod Larix decidua Miller (Leibundgut, 1983, u: Knapic i dr. 2006).
Rezultati ovog istraživanja pokazali su da su stabla počela osržavati najranije sa 6 godina. Pojavu osržavanja ariša su istraživali Ballian i dr. (2009) na testu provenijencija ariša u Bosni i Hercegovini. Rezultati su pokazali da najranije osržavanje počinje kod provenijencije 59-2 s prosjekom 9,7 godina, a utvrđena je i individualnu varijabilnosti unutar pojedinih provenijencija, te da pojedine jedinke već u 4. godini osržavaju, što ostavlja veliku mogućnost za individualnu selekciju (Ballian i dr. 2009). Nawrot i dr. (2008) su također utvrdili korelacije između brzine formiranja srži i socijalnog položaja stabala u sastojini, starosti stabala, tipa šumskog ­staništa i visine stabala. Najveća korelacija utvrđena je ­između srži i radijusa stabla. Wang i dr. (2010) također su utvrdili korelacije između radijusa srži, širine bjeljike, površine ­bjeljike, volumen srži i bjeljike i prsnog promjera stabla ili promjera ksilema kod više vrsta drveća u Kini. Kvantitativni odnos srži i bjeljike u stablima drveća ovisi ponajprije o ­starosti stabala, klimatskim i zemljišnim uvjetima, visini na kojoj se analizirani presjek stabljike nalazi i veličini krošnje (Duda i Pazdrowski 1975, u Nawrot 2008). Pâques (2001) istraživao je genetsku varijabilnost za obim srži/bjeljike u ariša. Sadržaj srčevine i, u manjoj mjeri, bjeljike, bili su pozitivno povezani s rastom promjera Pâques (2001). Pâques (2001) navodi da pravilan odabir vrste (japanski naspram europskog ariša), porijekla (srednjoeuropske populacije ariša radije nego alpski) ili hibridnih potomaka ili klonova ariša mogu dovesti do značajnih kombiniranih genetskih dobitaka za oba svojstva, tj. sadržaj srži i rast. Pazdrowski i dr. (2007) utvrdili su pozitivnu korelaciju između udjela srži u stablu i promjera na prsnoj visini, kao i između udjela srži i visine stabala. U istraživanju alometrije srži i bjeljike kod sedam vrsta drveća u Kini uključujući dahurski ariš (Larix gmelinii Rupr), radijus srži, širina bjeljike, površina bjeljike, volumen srži i bjeljike bili su značajno korelirani sa prsnim promjerom stabla ili promjerom ksilema (Wang i dr. 2010). U ­Sloveniji su Zule i dr. (2015) istraživali sadržaj lipofilnih ­ekstraktivnih tvari u srži dva stabla europskog ariša i utvrdili su da se sadržaj ekstrakta heksana povećava s visinom stabla.
Europski ariš (Larix decidua Mill.) je vrsta koja rano dostiže kulminaciju svog prirasta u promjeru i dugo ga održava tvoreći sastojine s velikim obiljem vrijednih stabala visoke klase drveta (Chylarecki 2000, u Nawrot 2008).
ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Dobijeni rezultati pokazuju razliku između prsnog promjera najdebljeg stabla i prosječnog prsnog promjera svih stabala od 12.2 cm, odnosno 11.58 cm između prosjeka pet najdebljih stabala i ukupnog prosjeka, te 10.61 cm između prosjeka deset najdebljih stabala i ukupnog prosjeka.
Razlika između visine najvišeg stabla i prosječne visine svih stabala iznosila je 5.1 m, odnosno 4.46 m između prosjeka pet najviših stabala i ukupnog prosjeka, te 4.15 m između prosjeka deset najviših stabala i ukupnog prosjeka.
Uz dodatno istraživanje nasljednosti svojstava visine i promjera ariša mogla bi se izračunati genetska dobit za svojstva visinu i promjer, te se preporučuje podizanje testa potomstva odabranih stabala.
Rezultati Pearsonovog koeficijenta pokazuju da postoji visoka pozitivna korelacija između promjera i visine u 2002. godini, što znači da stabla sa dobrim visinskim prirastom imaju i dobar debljinski prirast. Posljedično je statistički visoko značajna i korelacija između promjera i temeljnice i promjera i volumena, visine i temeljnice i visine i volumena, kao i između temeljnice i volumena.
Rezultati Pearsonovog koeficijenta za svojstva ariša na pokusnoj površini u 2020. godini pokazuju da postoji negativna korelacija između početka osržavanja prema svim ostalim svojstvima, tj. promjeru, visini, temeljnici, volumenu, što znači da stabla koja rano počinju osržavati (broj godina kad počinje osržavanje je manji) imaju dobar visinski i debljinski prirast (visine i promjeri su veći), a posljedično veću temeljnicu i volumen. Ovo implicira da se na osnovi visinskog i debljinskog prirasta može pretpostaviti da će stabla biti dobro osržena, a što bi trebalo dodatno istražiti kroz test potomstva odabranih stabala.
LITERATURA
REFERENCES
Ballian, D., S., Gurda, A. Čabaravdić, A. Sulejmanović, 2009: Preliminarni rezultati osržavanja ariša (Larix spp.) na pokusnoj plohi Batalovo brdo kod Sarajeva. Naše šume 16-17, pp. 3-13, Sarajevo.
Berthier S., A.D. Kokutse, A. Stokes, T. Fourcaud, 2001: Irregular heartwood formation in maritime pine (Pinus pinaster Ait.): consequences for biomechanical and hydraulic tree functioning.