DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2023 str. 30     <-- 30 -->        PDF

(Matras i Pâques 2008). Zajedno s japanskim i hibridnim arišom, plantaže europskog ariša danas nalazimo na preko 500 000 ha (Matras i Pâques 2008).
Europski ariš ima visoku razinu genetske varijabilnosti za većinu šumskouzgojnih svojstava između i unutar populacija (Matras i Pâques 2008). Međunarodni provenijencijski pokusi ukazali su na najbolje populacije ariša u smislu uzgojne kakvoće, te su se kao najbrže rastuće pokazale populacije sa Sudeta i iz središnje Poljske, dok su alpske populacije najsporije rasle (Matras i Pâques 2008). Populacije iz središnje Europe (Sudeti i Središnja Poljska) pokazali su također najveću stabilnost u svim okolišima, čak i u ­ekološki kontrastnim uvjetima, dok su se populacije jugozapadnog alpskog ariša dobro pokazale samo na mjestima s visokim nadmorskim visinama (Matras i Pâques 2008).
Posebno je cijenjena pojava osrženosti kod ariša, poznata kao “krvavi ariš”, (Jovanović 2000; Vidaković i Franjić 2004). Pojava osrženosti, odnosno promjene boje središnjeg dijela debla je posljedica fizioloških procesa koji se odvijaju tijekom života stabla gdje središnji dio debla postepeno gubi fiziološku funkciju, dolazi do gubljenja provodne funkcije stanica, lumeni stanica se ispune smolom i eteričnim uljima (Gurda, 1999).
Vrijeme početka osržavanja je vrlo promjenljivo i nije stalna karakteristika vrste, a širina bjeljike i srži kod iste starosti stabla uvjetovana je vrstom drveta, genetskim osobinama, starošću, zdravstvenim stanjem, kvalitetom staništa, klimom i sklopom (Gurda, 1999). Necesany (1965) navodi da je osržavanje svojstvo koje je pod visokom genetskom kontrolom.
Istraživanje osrženosti ariša kod različitih provenijencija u provenijencijskom testu Batalovo brdo u Bosni i Hercegovini proveli su Ballian i sur. (2009), te utvrdili statistički značajne razlike između provenijencija.
Radna hipoteza je da postoji korelacija između svojstava rasta i osržavanja kod ariša. Ciljevi ovog istraživanja su istražiti postojanje varijabilnosti morfoloških svojstava (visina, promjer, temeljnica, volumen) ariša u nasadu Mokre njive kod Kaknja, pojave osržavanja, te postojanje korelacije između svojstava rasta i osržavanja. Rezultati istraživanja bit će korišteni u procesu oplemenjivanja ariša u Bosni i Hercegovini.
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
U ovom istraživanju korišten je materijal s pokusne površine unutar sjemenske sastojine ariša kod Kaknja. Sjemenska sastojina ariša nalazi se u GJ Donja Ribnica – Zgošća, odjelu 26, odsjek 3, na površini od 3,1 ha. Teren je blago strm do 8%, ekspozicija sjeveroistočna, prosječna nadmorska visina 880 m, geološka podloga pješčari, duboko smeđe zemljište. Minimalna temperatura -23°C, maksimalna 34°C, srednja 10,3°C, srednjeg vegetacijskog perioda 16,6°C. Padaline ukupne 804 mm, u vegetacijskom periodu 416 mm. Vjetar obično sjeverni/sjeverozapadni, u proljeće južni (jugo) veće snage (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu 2002).
Sastojina je osnovana 1979. godine sadnjom u razmaku 2 x 2 m sa sadnicama starosti 2+0. Sjeme je bilo komercijalno te podaci o porijeklu nisu poznati.
U sjemenskoj sastojini je napravljena jedna trajna pokusna površina od ukupno 0,45 hektara (90 m x 50 m). Izbor pokusne površine izvršen je nakon obilaska sjemenske sastojine tako da reprezentira prosjek sjemenskog objekta. Površina pokusne površine je trajno obilježena. Trenutno je na pokusnoj površini 221 stablo. Prva terenska mjerenja na pokusnoj površini vršena su 2002., a druga 2020. godine. U obje izmjere na svim stablima izmjerene su visine i promjeri stabala, a u ovom radu tretirane su samo vrijednosti za stabla koja su izmjerena i 2002. i 2020. godine. Visine su mjerene pomoću visinomjera sa tačnošću 0,1 m, a prečnici pomoću digitalne prečnice s točnošću 0,1 cm. Temeljnica i volumen izračunate po formulama:
Temeljnica (m2):
Volumen (m3):
gdje je d1,30 – promjer na prsnoj visini, H – visina stabla.
Stabla su 2020. godine bušena na prsnoj visini Preslerovim svrdlom kako bi se odredio udio osrženosti, odnosno bjeljike. Godina početka osržavanja izračunata je tako što je od ukupne starosti (41 god) oduzet broj godina u bjeljici.
Prosječne vrijednosti promjera, visine, temeljnice i volumena izračunate su korištenjem Excela 2016. Zatim je selekcionirano deset stabala s najvećim vrijednostima za svojstvo promjera, visine, temeljnice i zapremine, te izračunat prosjek za deset stabala, a zatim izračunata razlika između prosječne vrijednosti za deset stabala i ukupne prosječne vrijednosti. Isti postupak ponovljen je za pet stabala s najvećim vrijednostima, a također je izračunata i razlika između najviših vrijednosti i prosječnih vrijednosti. U drugom dijelu izračunavat je Pearsonov koeficijent korelacije između istraživanih svojstava u 2002. godini, korelacije između istraživanih svojstava u 2020. godini, te korelacije između istraživanih svojstava između 2002. i 2020. godine. Računanje korelacija između svojstava obuhvatilo je samo stabla koja su bila prisutna na plohi i 2020. godine, a korišten je program SPSS 20.0.
REZULTATI
RESULTS
Rezultati deskriptivne analize za svojstva promjera, visine, temeljnice, volumena i osržavanja – Results of the descriptive analysis for the properties of diameter at breast height, height, basal area, volume, and heartwood formation
U tablici 1 prikazane su prosječne, minimalne i maksimalne vrijednosti promjera, visine, temeljnice, volumena i vremena osržavanja po godinama (2002. i 2020. godina)