DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 80     <-- 80 -->        PDF

zakorijenjivanja. Nakon zakorijenjivana reznice se presađuju u standardni supstrat za četinjače ​​koji čini mješavina od 70 do 80% borove kore i 20% riječnog pijeska. Zakorijenjene rez­nice uzete s vrha stabla nastavit će s rastom ortotropno (­vertikalno), dok će reznice uzete s donjih dijelova stabla rasti plagiotropno (horizontalno otklonjeno). To je poznata pojava plagiotropnosti koja se ne događa samo kod reznica od stabljike australskog stribora već i kod vrsta iz roda Araucaria spp., kod obične tise, američke bodljikave smreke i dr. Australski stribor je po prvi puta predstavljen široj javnosti 2006. godine. Prva posađena sadnica australskog stribora u Hrvatskoj bila je u Zadru 31.07.2006. godine. Sadnica je ograđena metalnim kavezom zbog zaštite od vandalizma. Hrvatsko narodno ime australski stribor za vrstu Wollemia nobilis dao je prof. dr. sc. Želimir Borzan u imeniku drveća i grmlja iz 2001. godine. Stablo koje raste u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu ograđeno je u metalni kavez zbog vandalizma i zaštite od oštećivanja te jako lijepo raste i razvija se. Preko zime se zaštićuje omotavanjem u agotekstil i bez problema izdrži kratkotrajne temperature do –15 °C.