DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Razmnožavanje australskog stribora (Wollemia nobilis W. G. Jones, K. D. Hill & J. M. Allen)
Damir Drvodelić
Wollemia nobilis ili australski stribor je vrsta četinjače iz porodice Araucariaceae, koja raste kao stablo visoko do 40 m. Otkrivena je 10. rujna 1994. godine u australskome nacionalnom parku "Wollemi". Otkrio ju je David Noble, službenik parka, prilikom rekreativnog istraživanja gudura i kanjona u nacionalnome parku. U svijetu postoji oko 40 adultnih i 200 juvenilnih australskog stribora koji rastu u Nacionalnom parku Wollemi u Novom Južnom Walesu, 200 km sjeverozapadno od Sydneya. Molekularnom, DNK-analizom znanstveno je utvrđena zbunjujuća činjenica da su sva istraživana stabla (kojih je ukupno manje od stotinu) istoga genotipa, kao da predstavljaju primjerke istoga klona. Relativno lako se razmnožava reznicama, a razmnožena je i kulturom tkiva. Uzgoj australskog stribora je sličan ostalim vrstama četinjača. Biljke se mogu uzgojiti iz sjemena ili vršnih reznica terminalnog izbojka. Sjeme dobro klija bez predsjetvene pripreme ali sjeme nije dostupno široj

ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 79     <-- 79 -->        PDF

javnosti. Za poticanje zakorijenjivanja, reznice treba tretirati velikom masenom koncentracijom fitohormona (5 000 - 10 000 grama/litara). Reznice se pikiraju u pojedine otvore multikontejnera ili okrugle lončiće napunjene s riječnim pijeskom. Za zakorijenjivanje većine reznica trebat će šest mjeseci. Vrijeme zakorijenjivanja je varijabilno i ovisi o matičnoj biljci, vremenu uzimanja reznica i uvjetima

ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 80     <-- 80 -->        PDF

zakorijenjivanja. Nakon zakorijenjivana reznice se presađuju u standardni supstrat za četinjače ​​koji čini mješavina od 70 do 80% borove kore i 20% riječnog pijeska. Zakorijenjene rez­nice uzete s vrha stabla nastavit će s rastom ortotropno (­vertikalno), dok će reznice uzete s donjih dijelova stabla rasti plagiotropno (horizontalno otklonjeno). To je poznata pojava plagiotropnosti koja se ne događa samo kod reznica od stabljike australskog stribora već i kod vrsta iz roda Araucaria spp., kod obične tise, američke bodljikave smreke i dr. Australski stribor je po prvi puta predstavljen široj javnosti 2006. godine. Prva posađena sadnica australskog stribora u Hrvatskoj bila je u Zadru 31.07.2006. godine. Sadnica je ograđena metalnim kavezom zbog zaštite od vandalizma. Hrvatsko narodno ime australski stribor za vrstu Wollemia nobilis dao je prof. dr. sc. Želimir Borzan u imeniku drveća i grmlja iz 2001. godine. Stablo koje raste u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu ograđeno je u metalni kavez zbog vandalizma i zaštite od oštećivanja te jako lijepo raste i razvija se. Preko zime se zaštićuje omotavanjem u agotekstil i bez problema izdrži kratkotrajne temperature do –15 °C.