DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Kopnena kornjača (Testudo hermanni Gmelin, 1789) Krunoslav Arač Često je opisana i kao čančara, pripada u skupinu srednje velikih kornjača. Duljina leđne strane oklopa odraslih jedinki najčešće je od 15 do 20 cm, a težina do oko 2 kg. Mužjaci su manji i lakši od ženki, te se mogu razlikovati oko šeste godine života kada narastu u dužinu oko 10 cm po udubljenoj trbušnoj stranu oklopa i dužem repu. Kod oba spola leđna strana oklopa je naglašeno zaobljena, a boja varira od smećkaste, narančaste, žućkaste i zelenkaste sa tamnim crnim šarama. Noge su kratke i zdepaste sa sraslim prstima do posljednjeg članka koji završavaju tupim pandžama, pet na prednjim i četiri na stražnjim nogama, a vrh repa završava s oštrim šiljkom. Naseljava različita staništa mediteranskog područja po kojima se može kretati od livada, vrtova, polja, vinograda, maslinika, voćnjaka, suhih kamenjarskih pašnjaka, gariga, makija i rubova šuma u kojima ima dovoljno tla za polaganje i inkubaciju jaja te hibernaciju koja traje od kraja listopada do početka ožujka. Tipična staništa su osunčani položaji sa obraslom niskom travom koja se izmjenjuje s grmolikom drvenastom vegetacijom od obalnog područja sve do 500–600 m nadmorske visine (Dinara, Velebit), iako ponegdje na području svoga areala dolazi i na nadmorskim visinama do 1300 metara. Spolno sazrije iza osme godine, a može doživjeti i do 40 godina. Parenje započinje već tijekom ožujka, a ženka polaže u zemlju obično krajem svibnja i u lipnju jedno ili više legla s 3–5 (1–20) bijelih jaja koja su veličine poput golubljih. Jaja često polaže 2 do 3 puta godišnje, a razdoblje između dva uzastopna polaganja je oko 20 dana. Inkubacija traje od 2 do 3 mjeseca, ovisno o temperaturi, te najčešće tijekom rujna počinju izlaziti mlade kornjače koje su veličine 30 – 40 mm i težine 6 – 8 grama. Spol mladih kornjača kao i većine gmazova određuje temperatura tijekom inkubacije jaja. Pri temperaturi od 31,5° C omjer spolova je 1:1. Više ženke se razvije pri višim, a mužjaka pri nižim temperaturama. Hrani se pretežno s biljkama posebice mahunarkama, raznim plodovima, gljivama, ali i sa mekušcima, ličinkama kukaca, a ponekad i strvinama. U Hrvatskoj je rasprostranjena diljem cijelog priobalja i na većini otoka. Na neke od otoka dospjela je kao kućni ljubimac, te se kasnije udomaćila u prirodi. Pojedinačne jedinke pronađene su i u kontinentalnim predjelima gdje su slučajno ili namjerno puštene u prirodu (Bjelovar, Grbavac, Kalnik, Koprivnica, Majur, Osijek, Samobor, Turopolje, Velika Gorica, Virovitica, Zagreb…), a njihovo širenje nije potvrđeno zbog niskog preživljavanja. Kopnena kornjača je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, a prema crvenom popisu populacije u Hrvatskoj i Europi su gotovo ugrožene (NT) s padajućim populacijskim trendom. |