DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 60     <-- 60 -->        PDF

porodice Bunyaviridae nalaze se dva značajna roda, a to su: Ortobunjavirus i Flebovirus. Navedena podjela prikazana je u Tablici 2 (Foster i Walker, 2019).
Komarci – vektori zoonoza
Mosquitoes – zoonosis vectors
Fauna komaraca Hrvatske trenutno uključuje 52 vrste, koje pripadaju osam rodova: Anopheles (12 vrsta), Aedes (24 vrste), Coquillettidia (1 vrsta), Culex (7 vrsta), Culiseta (6 vrsta), Orthopodomyia (1 vrsta) i Uranotaenia (1 vrsta) od kojih su dvije invazivne (Ae. albopictus i Ae. japonicus) (Merdić i sur., 2020). Kako bi što zornije prikazali odnos između vrsta komaraca i bolesti koje oni prenose (Tablica 3.), prikazan je analitički prikaz faune komaraca i njihovih domaćina do sada zabilježenih na području Hrvatske kao i slučajevi bolesti koje te vrste prenose u Hrvatskoj. Ujedno je u tablici prikazana i vrsta domaćina, ovisno o preferencijama i načinu života.
Vektorske bolesti kao što su malarija, denga, zika, chikungunya, žuta groznica i druge, uzrokuju više od milijun smrti godišnje i čine 17 % ukupnog morbiditeta od zaraznih bolesti. Učestalost arbovirusnih bolesti koje prenose komarci roda Aedes dramatično je porasla posljednjih desetljeća, te se procjenjuje da je trenutno oko jedne trećine svjetske populacije u opasnosti od epidemija koje prenose komarci roda Aedes (Slika 2.), od kojih je 99 % uzrokovano samo od dvije vrste, Aedes aegypti i Aedes albopictus (WHO, 2017).
Tigrasti komarac, invazivna je vrsta komaraca do danas udomaćena u priobalnom području, na otocima i dijelovima kontinentalne Hrvatske. Vrsta je visokog potencijala za prijenos virusa denge (DENV) i chikungunya (CHIKV) te je potencijalni prijenosnik Zika virusa (ZIKV). Prirodni ciklus virusa Zapadnog Nila (VZN) i Usutu virusa (USUV) uključuje ptice kao glavne domaćine virusa i komarce kao vektore. Vrsta komaraca s najvećim potencijalom za prijenos navedenih virusa je Culex pipiens kompleks (Klobučar i sur., 2018).
Vrsta koja bi se u bliskoj budućnosti mogla naći u Hrvatskoj je Aedes koreicus (Klobučar i Vrućina, 2019) budući da je zabilježena u susjednim zemljama: Sloveniji (Kalan i sur., 2017), Mađarskoj (Kurucz i sur., 2016) i Italiji (Capelli i sur., 2011) kao i vrsta Aedes atropalpus zabilježena u drugim dijelovima Europe te vrsta Aedes triseriatus (Medlock i sur., 2012, Schaffner i sur., 2013) koja još nije zabilježena u Europi, ali je determinirana u seriji rabljenih guma uvezenih iz Louisiane (SAD) u Francuskoj 2004. godine.