DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 32     <-- 32 -->        PDF

se smanjuje zadržavanje vode na šumskoj cesti i spriječava štetno djelovanje na samu strukturu ceste. Odvodni kanali bitan su tehnički element šumskih cesta.
Na novoizgrađenoj šumskoj cesti “Braćinac – Doljanske stijene“ odvodni jarci ne postoje (tablica 4) te zbog toga dolazi do zadržavanja vode na kolničkoj konstrukciji šumske ceste, a kao poslijedica javlja se erozija gornjeg habajućeg sloja puta. Ukoliko se odvodni jarci duž šumske ceste ne održavaju u onim dimenzijama koje su predviđene projektom, dolazi do deformacija i oštećenja ceste.
Uzdužni nagib nivelete - Slope of vertical alignment: Prosječni uzdužni nagib nivelete šumske ceste „Braćinac-Doljanske stijene“ iznosi 7,18% (tablica 4). Minimalni uzdužni nagib nivelete iznosi 0% a maksimalni 14%. Pri analizi uzdužnog nagiba nivelete, sve izmjerene vrijednosti grupirane su u tri grupe: nagib 0%, nagib 0,5 do 8% i nagib preko 8% (grafikon 1). Uzdužni nagib nivelete 0% zastupljen je na 7% od ukupne dužine trase, uzdužni nagib nivelete 0,5 do 8% na 59% ukupne dužine trase, a uzdužni nagib nivelete preko 8% evidentiran je na 34% ukupne dužine trase. Prema Tehničkim propisima (Jeličić, 1957) minimalni uzdužni nagib za kategoriju sporednih šumskih cesta iznosi 0,5%, a maksimalni 8% uz mogućnost primjene uzdužnog nagiba nivelete i do 10% na kratkim dionicama puta. Značaj izbjegavanja gradnje šumske ceste bez uzdužnog nagiba nivelete navode Potočnik i drugi (2012) te iznose zaključak da je potrebno spriječiti zadržavanje oborina na kolniku, uz isticanje važnosti izgradnje sistema odvodnje dovoljnog kapaciteta da primi i na vrijeme odvede vodu s kolnika i iz tijela šumske ceste uz osiguranje njegove funkcije svim svojim profilom tokom cijele godine. Na dionicama šumske ceste gdje uzdužni nagib nivelete prelazi 8% dolazi do pojačanog djelovanja oborina u obliku oštećivanja i ispiranja kolnika, navedeni procesi posljedično mogu utjecati i na nastanak erozije kolnika (slika 7).
Poprečni nagib kolnika - Crossfail slope: Poprečni nagib kolnika ovisi o vrsti materijala od kojeg je kolnik napravljen te uzdužnog nagiba ceste, a kreće se od 2 do 3% na pravcu, a u horizontalnim krivinama ovisi o radijusa krivine i kreće se u interval od 3 do 6% (Jeličić, 1983). Na osnovi izračunate veličine prosječnog poprečnog nagiba ceste koji iznosi 1,91% (tablica 4) i prethodno navedenih kriterija možemo zaključiti da on ne udovoljava propisanim vrijednostima, prosječna vrijednost nalazi na malo ispod donje granice intervala. Ova vrijednost poprečnog nagiba kolnika nije adekvatan pokazatelj stvarnog stanja na terenu. Odstupanje poprečnog nagiba kolnika od propisanih veličina posljedica je više čimbenika, a u konkretnom slučaju se mogu izdvojiti erozivno djelovanje vode, nedovoljno kvalitetno izgrađen gornji ustroj ceste, te nepostojanje odvodnih jaraka. Često se događa da svi ovi čimbenici djeluju istovremeno, što za posljedicu ima deformiranje kolničke konstrukcije i promjene u veličinama poprečnog nagiba kolnika.
Analiza stanja konstruktivnih elemenata novoizgrađene šumske ceste „Braćinac-Doljanske stijene” – Analysis of the condition of the structural features of the newly constructed forest truck road "Braćinac-Doljanske stijene"
Stanje objekata odvodnje – The condition of the facilities: Evidentirano je postojanje 5 cijevnih propusta, četiri promjera 60 cm i jedan promjera 80 cm. Na svakom cijevnom propustu izvršena je procjena stanja, a podaci su prikazanu u tablici 5. Na temelju prikazanog zaključujemo da je stanje cijevnih propusta dobro, jer od ukupno pet postojećih cijevnih propusta na šumskoj cesti, četiri vrše svoju funkciju (slika 3), dok je na jednom cijevnom propustu potrebno izvršiti čišćenje ulaznog dijela, jer je začepljen ispranim materijalom (slika 4).