DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 27     <-- 27 -->        PDF

izgrađene količke konstrukcije, zbog čega je za njihovu izgradnju potrebno najmanje financijskih sredstava. Za razliku od glavnih i sporednih šumskih cesta koje se mogu koristiti u svim vremenskim uvjetima i svim godišnjim dobima, prilazne šumske ceste se mogu koristiti u vrijeme povoljnih vremenskih uvjeta. U slučajevima kada se one grade na dubokim zemljištima i na slabo nosivoj geološkoj podlozi, pod utjecajem prometnog opterećenja, nastaju velika oštećenja koja otežavaju njihovo korištenje. Prema Hribernik i Potočnik (2006) sadašnje stanje šumskih cesta u Republici Sloveniji je rezultat izgradnje, korištenja i održavanja, dok intenzitet oštećenja na kolniku povezuju sa niskom kvalitetom sustava površinske i podzemne odvodnje.
U posljednje vrijeme u F BiH kvaliteta izgradnje prilaznih šumskih cesta je u porastu, te se i one sastoje od kolničke konstrukcije (gornjeg ustroja), što za posljedicu ima višu cijenu izgradnje.
Nakon izgradnje, zbog prometnog opterećenja i atmosferskih utjecaja na šumskim cestama nastaju oštećenja. Prema Potočnik i drugi (2013) glavne grupe uzroka oštećenja na šumskim cestama su: posljedica lošeg planiranja, projektiranja i izgradnje, posljedica nepravilne upotrebe i posljedica djelovanja različitih prirodnih sila. Navedeno istraživanje ukazuje da se veća oštećenja javljaju na šumskim cestama koje nisu planirane, projektirane ili izgrađene u skladu sa važećim tehničkim propisima.
Održavanje šumskih cesta s obzirom na vrstu, vrijeme i intenzitet može biti: redovito i investicijsko Pičman (2007); Pentek (2012) Sokolović (2018). Prema Jeličiću (1969) iznos sredstava koji je potreban za redovno održavanje iznosi 1,5% od troškova novogradnje. Investicijsko održavanje se obavlja povremeno svakih 5 do 10 godina, što ovisi o potrebama korištenja, odnosno u direktnoj je ovisnosti o prometnom opterećenju pojedine šumske ceste. Upravo iz tog razloga glavne šumske ceste investicijski se održavaju najčešće, sporedne šumske ceste nešto rjeđe, a prilazne koje se koriste svakih 10 godina održavaju se godinu dana prije planirane sječe u odjelu koji otvaraju.
U novije vrijeme, globalne klimatske promjene uzrokuju sve češću pojavu ekstrema u količinama oborina. Prema Dodson (2021) ekstremne oborine koje su se ranije analizirale u periodu od 100 godina do kraja 21. stoljeća će se dešavati 2,5 puta češće, zbog čega posebnu pozornost treba posvetiti dimenzijama i položaju elemenata odvodnje tj. odvodnim jarcima i cijevnim propustima koji trebaju biti prilagođeni aktualnim i očekivanim količinama oborina. Kobayashi i drugi (2022) u istraživanju analiziraju koeficijent korelacije između intenziteta oborina i indeksa količine vode koja se zadržava u kolničkoj konstrukciji na troškove održavanja šumskih cesta. Autori zaključuju da su velika oštećenja šumskih cesta nastala zbog dubokog prodiranja oborinske vode u kolničku konstrukciju gdje je vidljivo kao su potrebni troškovi održavanja u takvim slučajevima imali tendenciju povećanja.
Kakav će biti intenzitet održavanja zavisi od kategorije šumske ceste, prometnog opterećenja i trenutnog stanja šumske ceste. Novoizgrađene šumske ceste trebale bi imati takvu kvalitetu izgradnje da se uz minimalne radove redovitog održavanja te uz njihovo odgovarajuće korištenje sačuvaju sredstva uložena u njihovu izgradnju na duži niz godina.
CILJEVI ISTRAŽIVANJA I METODE RADA
RESEARCH GOALS AND WORKING METHODS
Cilj i metode istraživanja – Aim and research methods
Cilj istraživanja je utvrditi kvantitativne i kvalitativne elemente novoizgrađenih šumskih cesta izgrađenih u posljednjih 10 godina na području gospodarske jedinice „Zujevina“, dio šumsko gospodarskog područja „Igmansko“. S tim u vezi prikupit će se i analizirati podaci o dužini novoizgrađenih šumskih cesta, o njihovim tehničkim i konstruktivnim elementima i postojećem stanju.
Metode rada – Working Methods
Analiza kvaliteta i kvantiteta novoizgrađenih šumskih cesta u GJ “Zujevina“ izvršena je:
– terenskim mjerenjem i prikupljanjem podataka i
– obradom prikupljenih podataka.
Terensko prikupljanje podataka – Field data collecting
Kako bi se izmjerila dužina primarne mreže šumskih cesta i odredio njihov prostorni položaj u GJ “Zujevina“ sve ceste snimljene su pomoću Mobile Mapper 6 Magellan GPS uređaja kretanjem u dva smjera (naprijed i nazad), pri čemu je GPS uređaj bio postavljen na snimanje trase ceste na način da je interval snimanja točaka bio 5 sekundi te je spajanjem tako snimljenih terenskih točaka dobiven trag koji je predstavljao centralnu os šumske ceste.
Za analizu tehničkih i konstruktivnih elemenata novoizgrađenih šumskih cesta izabrana je cesta „Braćinac - Doljanske stijene” u dužini od 1,72 km. Ova tehnološka šumska cesta izgrađena je krajem 2019. godine na mjestu nekadašnjeg traktorskog puta.
Terenska mjerenja obavljena su u jesen 2020. godine, na sistematično raspoređenima točkama duž trase na međusobnoj udaljenosti od 50 m. Ukupan broj terenskih točaka iznosio je 33 a na svakoj terenskoj točci mjereni su sljedeći tehnički elementi šumske ceste: širina kolnika, širina bankina, dimenzije odvodnih jaraka, uzdužni nagib nivelete i poprečni nagib kolnika. Usporedno s mjerenjem tehničkih elemenata u svakoj terenskoj točci formirane su i površine