DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2023 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Croatian flora – opportunities and standards]. Nat. Croat. 7(1), 1–62. Nikolić, T. & Topić, J., 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. [Red Book of Vascular Flora of Croatia]. Republika Hrvatska Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Nikolić, T., Antonić, O., Alegro, A., Dobrović, I., Bogdanović, S., Liber, Z. & Rešetnik, I., 2008: Plant species diversity of Adriatic islands: An introductory survey. Plant Biosystems 142, 435–445. Nikolić, T., Mitić, B. & Boršić, I., 2014a: Flora Hrvatske – invazivne biljke [Flora of Croatia Invasive plants]. Alfa d.d., Zagreb. Nikolić, T., Mitić, B., Ruščić, M., Milašinović, B., 2014b: Diversity, knowledge and spatial distribution of the vascular flora of Croatia. Plant Biosystems 148 (4), 591-601. Nikolić T., Milović M., Bogdanović S. & Jasprica N., 2015. Endemi u hrvatskoj flori [Endemics in the Croatian flora]. Alfa d.d. Zagreb. Pandža, M., 2004: Vegetation of Phoenician juniper macchia – Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 (Oleo-Ceratonion) on the island of Murter and the small surrounding islands. Nat. Croat., 13(3), 201–212. Pandža, M., 2008: Prilog poznavanju vegetacije otoka Rave te okolnih otočića i hridi. Otok Rava. Faričić, Josip (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 265-278. Pandža, M. & Milović, M., 2008: Flora otoka Rave te okolnih otočića i hridi, u: J. Faričić, ur., Otok Rava, Sveučilište u Zadru, Razred za prirodne znanosti HAZU, Matica hrvatska Zadar, Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Zadar, 225-264. Pandža, M. & Milović, M., 2017: Vegetacija Kali s i okolnim otočićima, u: Kali, J. Faričić, ur., Sveučilište u Zadru; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zadar, 117-129. Pandža, M., Milović, M., Tafra, D., Krpina, V., 2019: Flora i vegetacija otoka Rivnja i Sestrice Male. In: Jasprica, N., Car, A., (eds.), Šesti hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb, 56. Perinčić, B., Franin, K., Marcelić, Š., Radović, I., Židovec, V., 2016: Hortikulturna flora okućnica zadarskog arhipelaga. Agronomski glasnik 78(4), 171 – 197. Pignatti, S., 1982: Flora d’Italia (Flora of Italy.). I-III, Edagricole. Bologna. Piljac-Kosović, L. & Pandža, M., 2009: Flora of the island of Vrgada and the surrounding islets. Nat. Croat. 18(2), 309–333. Radulić, L., 2010: Grcaj na ogrcu: zapisi o otoku Rivnju. Matica Hrvatska Zadar, 192. Raunkiaer, C., 1934: The life forms of plants and statistical plant geography. Clarendon Press, Oxford. Seletković, Z., Tikvić, I., Vučetić, M., Ugarković, D., 2011: Klimatska obilježja i vegetacija sredozemne Hrvatske, U: S. Matić (ur.), Šume hrvatskog Sredozemlja, Akademija šumarskih znanosti, 142 – 158. Škvorc, Ž., Jasprica, N., Alegro, A., Kovačić, S., Franjić, J., Krstonošić, D., Vraneša, A., Čarni, A., 2017: Vegetation of Croatia: Phytosociological classification of the high-rank syntaxa. Acta Bot. Croat. 76(2), 200–224. Theurillat, J-P, Willner, W., Fernández-Gonzalez, F., Bűltmann, H., Čarni, A., Gigante, D., Mucina, L., Weber, H, 2020: International Code of Phytosociological Nomenclature (4th edition) 24: e12491. Trinajstić, I., 1990: Šumska vegetacija otoka Brača. Glas. šum. pokuse 26, 183 – 205. Trinajstić, I., eds., 1975–1986: Analitička flora Jugoslavije, 2(1–4) [Analytical flora of Yugoslavia 2(1–4)]. Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Trinajstić, I., 1987: Fitocenološko-tipološka analiza sastojine makije somine Juniperus phoenicea L. u Hrvatskom primorju, Acta Bot. Croat. 46, 115–121. Trinajstić I. & Kamenjarin J., 2001. Fitocenološke značajke šuma alepskog bora as. Pistacio- Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva u Hrvatskoj. Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko 36(1), 5–14. Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M. & Webb, D. A. (eds.), 1968–1980: Flora Europaea 2 – 5. Cambridge University Press. Tutin, T. G., Burges, N. A., Chater, A. O., Edmondson, J. R. E., Heywood, V. H., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M. & Webb, D. A. (eds.), 1993: Flora Europaea 1 (2nd ed.). Cambridge University Press. Van der Maarel, E., 1979: Transformation of cover-abundance values in phytosociology and its effect on community similarity. Vegetation 39(2): 97–114. Sažetak Prema literaturnim podacima i provedenim terenskim istraživanjima tijekom 2019. i 2020. na otoku Rivnju (3,615 km2 ) se navodi 346 domaćih i stranih svojti koje imaju sposobnost održavanja izvan uzgoja (309 vrsta, 36 podvrsta i varijetet). Pribrojivši i 84 svojte u uzgoju navodimo da sveukupna flora Rivnja broji 430 svojti. Svojte u uzgoju nisu obuhvaćene analizom flore. Tijekom ranijih istraživanja zabilježeno je 45 svojti, a 385 svojti se po prvi puta navodi u ovome radu. Osim inventarizacije flore, obavljena je taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza. Rezultati su predočeni u tablicama 1 – 4 i slikom 2. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače u kojima su dvosupnice (73,99%) znatno zastupljenije od jednosupnica (23,99%). Brojem svojti najzastupljenije su porodice Poaceae (13,01%), Asteraceae s.l. (11,85%) i Fabaceae (8,96%). U spektru životnih oblika dominiraju terofiti (43,93%) i hemikriptofiti (24,28%), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga flornoga elementa (42,77%), što ukazuje na klimatske prilike i geografski položaj otoka Rivnja. U flori su zabilježena četiri endema i četiri ugrožene svojte (Lathyrus ochrus, Carex extensa, Orchis tridentata i Parapholis incurva) te pet svojti orhideja. Po naselju u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji zabilježeno je 11 invazivnih svojti (3,18% |