DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Leuschner, C., H., Ellenberg, 2017a: Ecology of Central European Forests, Vegetation Ecology of Central Europe, Volume I, Springer International Publishing AG, 972str., Cham, Switzerland.
Leuschner, C., H., Ellenberg, 2017b: Ecology of Central European Non-Forest Vegetation: Coastal to Alpine, Natural to Man-Made Habitats Vegetation Ecology of Central Europe, Volume II, Springer International Publishing AG, 1094 str., Cham, Switzerland.
Marković-Marjanović, J., 1950: Prethodno saopštenje o Deliblatskoj peščari, Zbor. rad., geol. inst. SANU, Vol. (3):1-23. Srpska Akademija nauka, Geološki institut, Beograd.
Matvejev, S. D., 1973: Predeli Jugoslavije i njihov živi svet, Priručnik za ljubitelje prirode i školske ekskurzije, Naučna knjiga, 322 str., Beograd.
Menković, Lj., 2013: Eolian relief of Southeast Banatian, Bull. Serb. Geogr. Soc. Vol. ( 93:4): 1-22, Beograd.
Milenković, M., V., Babić, M., Krstić, J., Stojanović, 2017: Pines in the Deliblato Sands: ecological lesson. In: 10th International Scientific Conference “Science and Higher Education in Function of Sustainable Development”, 20-24, Mećavnik – Drvengrad, Užice.
Milenković, M., S., Munćan, V., Babić, 2018: Dva veka pošumljavanja Deliblatske peščare: problem šumskih požara, Šumarstvo Vol. (3-4):1-24. Beograd.
Milojević, B. Ž., M., Vasović, P., Hrćan, 1949: Prilozi geografiji Banatske peščare, Geografski institut SANU, Naučna knjiga, 86 str., Beograd.
Mucina, L., H., Bültmann, K., Dierßen, J-P., Theurillat, T., Raus, A., Čarni, K., Šumberová, W., Willner, J., Dengler, R., Gavilán, M., Chytrý, M., Hájek, R., Di Pietro, J., Pallas, F., Daniëls, E., Bergmeier, A., Guerra, N., Ermakov, M., Valachovič, J., Schaminée, T., Lysenko, Y., Didukh, S., Pignatti, J., Rodwell, J., Capelo, H., Weber, P., Dimopoulos, C., Aguiar, S., Hennekens, L., Tichý, 2016: Vegetation of Europe: hierarchical floristic classification system of vascular plant, bryophyte, lichen, and algal communities, Appl. Veg. Sci., Vol. (19): 3–264,
Odluka o osnivanju Javnog preduzeća “Vojvodinašume” (“Službeni list APV”, broj 7/02, od 20.05.2002./ Official Gazette of APV no. 7 of 20/05/2002).
Pančić, J., 1863: Živi pesak i bilje, što na njemu raste, Glas. Druš. Srb. Slo., Vol. (16):197-233, Beograd.
Pavlović, P., N., Kostić, B., Karadžić M., Mitrović, 2017: The Soils of Serbia, World Soils Book Series, Springer Science & Business Media Dordrecht, 225 str.
Rakić, M.O., S., Marković, S., Simonović, 1980/81: Novi podaci o građi i genezi Deliblatske peščare. Vesn. (Geolog.), Zav. Geol. Geofiz. Istraž., Vol. (38-41): 50-53, Beograd.
Sekulić, D., S., Šljivovački,1980: Istorijat radova na vezivanju peska od 1818. do 1978. Godine, U: Deliblatski pesak, Zbornik radova IV, Specijalni prirodni rezervat „Deliblatski pesak“, Šumsko industrijski kombinat „Pančevo“ i Društvo ekologa Vojvodine, 31–40, Pančevo.
Stjepanović-Veseličić, L., 1953: Vegetacija Deliblatske peščare. Srpska akademija nauka i umetnosti / SANU, Institut za ekologiju i biogeografiju, posebno izdanje, tom CCXVI, Vol. 4, Naučna knjiga, 113 str., Beograd.
Timár, G., G., Molnár, B., Székely, S., Biszak, J., Varga, A, Jankó, 2006: Digitized maps of the Habsburg Empire – The map sheets of the second military survey and their georeferenced version, Arcanum, Budapest..
Walter, H., H., Straka, 1970: Arealkunde. Floristisch-historische Geobotanik, 2. ed., Ulmer, 478 str., , Stuttgart.
Wessely, J., 1873: Der europäische flugsand und seine kultur: Besprochen im hinblicke auf Ungarn und die Banater wüste insbesondere, Faesy & Frick, 392 str., Wien.
Sažetak
Deliblatska peščara jedna je od najvećih peščara u Europi. S obzirom da je obrastanje pijeska spor i dugotrajan proces, praćen ljudskim aktivnostima koje devastiraju biljni pokrov (ispaša, sječa šuma), površine ogoljenog pijeska na Pješčari zadržane su sve do 18. stoljeća. Rastresiti pijesak kočio je razvoj poljoprivrede u regiji cijelog južnog Banata, te je trebalo krenuti u intenzivniji proces obuzdavanja pješčane mase. Pošumljavanje ovog područja počelo je 1818. godine i još uvijek traje. U procesu pošumljavanja može se prepoznati devet razdoblja koja se razlikuju u odnosu na tehnike pošumljavanja, izbor vrste te organizacijski ustroj šumarskih jedinica kojima je područje Pješčare povijesno pripadalo. Najznačajniji rezultati postignuti su u vezivanju rastresitog pijeska korištenjem sadnica bagrema (Robinia pesudoacacia L) u kombinaciji s grmovima borovice (Juniperus communis L.) položenih među redove sadnica i uz sijanje različitih vrsta trava. Ova tehnika primjenjuje se od IV. razdoblja pošumljavanja (1878-1898). Najveća područja pošumljena su tijekom V. razdoblja pošumljavanja (1898.-1918.), kada su dijelovi Pješčare prvi put u povijesti formalno zaštićeni kao područja značajna za očuvanje biološke raznolikosti. Vrste koje su najčešćće korištene u pošumljavanju su bagrem (Robinia pseudoacacia L.), bijeli i crni bor (Pinus sylvestris L., Pinus nigra J. F. Arnold), topola (Populus sp.), a zasađene su i neke grmolike (npr. Juniperus virginiana L.) i zeljaste vrste (npr. Ammophilla arenaria (L.) Link, Festuca vaginata Wild., Leymus arenarius (L.) Hochst., Carex arenaria L.). Danas je u Deliblatskoj peščari bagrem najzastupljenija vrsta, zauzima skoro trećinu cjelokupne površine.
Ključne riječi: stabilizacija pijeska, pješčarska vegetacija, kontinentalne pješčane dine, bagrem