DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 83 <-- 83 --> PDF |
čemu su udjeli objašnjene varijance 6,76% (prijediplomski studij objašnjen maturom) i 5,95% (matura objašnjena prijediplomskim studijem). Uspjeh na prijediplomskom studiju je objasnio 54,7% varijance s vlastitim varijablama, dok je matura objasnila blizu 52%. Kvadrat višestrukih korelacija pokazuje da prva kanonička varijata prijediplomski studij ima prediktivnu snagu za prosječnu ocjenu (0,1211), ali gotovo nikakvu za trajanje (0,0142) (Tablica 6). Kanonički R2 između prvih kanoničkih varijata je 0,1236 što je gotovo blizu koeficijenta determinacije višestrukog regresijskog modela s ln(prosječnom ocjenom) kao zavisnom varijablom (12,7%). Diskusija Disccusion Da li je moguće predvidjeti uspjeh studenata na temelju rezultata državne mature? Da li je moguće predvidjeti akademski uspjeh na temelju okolnosti upisa na fakultet? Uprave fakulteta često se susreću s ovim pitanjima. Svrha ovoga rada bila je pokušati odgovoriti na ova pitanja. U želji da se generaliziraju odgovori, postoje različiti ishodi. Postoje različite okolnosti, a njihovo postojanje ukazuje na to da studenti većinom odlučuju učiti tijekom studija, posebice oni koji na početku studija nisu baš sigurni da li je to njihov pravi izbor. Naši rezultati pokazuju da više predznanja vodi do boljeg uspjeha na studiju. Fakultet šumarstva i drvne tehnologije pripada Biotehničkim znanostima i dio je STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) područja. Šumarstvo i drvna tehnologija su inženjerske struke i za očekivati je da će upravo matematika biti jedan od značajnih prediktora uspješnosti studiranja, što nam naši rezultati potvrđuju. To također zaključuju Gallimore & Stewart (2004.) “Nedostatak dovoljnog matematičkog znanja ne samo da utječe na postignuća studenata na predmetima, već također dovodi do neangažiranosti i većih stopa odustajanja tijekom prve dvije godine studija.” Na web stranici NC State University (NC State University, n.d.) odgovor na pitanje “Što je šumarstvo i gospodarenje šumama? “je “Gospodarenje šumama je STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) područje koji priprema diplomante za održivo gospodarenje našim prirodnim šumskim ekosustavima i šumskim plantažama.” U svojoj kritici Fisher (1996) tvrdi da je šumarska profesija na raskrižju. On sumnja da će šumari odlučiti biti “menegeri drva, čime jednostavno predstavljaju granu drvne proizvodnje u šumarskoj industriji?” ili “će izabrati da postanu širokih pogleda(tolerantni), dalekovidni, sposobni i mudri upravitelji šume i s njom povezanih prirodnih resursa kakvima su dugo željeli biti?” smatra se da su maturanti šumarskih škola sasvim sposobni ispuniti tu ulogu i svakako posjeduju potrebna opsežna znanja. U potpunosti se slažem s tim zaključkom. Prema rezultatima, rezultati višestruke regresije pokazuju da što je student imao bolju ocjenu iz matematike, to mu je prosječna ocjena na prijediplomskom studiju bila viša i kraće je studirao. Ovo je statistički značajan rezultat. Ocjena na završnom državnom ispitu iz hrvatskog (CRO) jezika također pokazuje da što je ocjena viša, to je i prosječna ocjena studija viša, što znači da su bolji studenti na završnom državnom ispitu u prosjeku i bolji studenti. Što veći uspjeh na državnoj maturi, to je bolji uspjeh na prijediplomskom studiju. Ocjene državne mature dobar su pokazatelj “dobrih” studenata (prosječna ocjena prijediplomskog studija). Iako imamo podatke o tri generacije studenata i to u razdoblju prije COVID19 pandemije, može se potvrditi da bolji studenti i bolji srednjoškolci studiraju kraće, ali da postoji jača povezanost, odnosno prediktivna moć korištenja prosječnih ocjena na državnoj maturi za procjenu uspješnosti studiranja od trajanja studija. Trajanje studija je teže procijeniti iz ocjena državne mature, jer najvjerojatnije postoje neki drugi uvjeti koji na to utječu. Može se zaključiti da su ocjene državne mature (posebice matematike) dobri prediktori uspjeha na prijediplomskom studiju. Zahvale: Posebno zahvala izvanrednom profesoru Mislavu Vedrišu na pomoći u prikupljanju podataka i studentima na sudjelovanju u anketi. Literatura References Brown, N., 2003: A Critical Review of Forestry Education. Bioscience Education, 1(1), 1-9. https://doi.org/10.3108/beej.2003. 01010004 De Clercq, M., Galand, B., Frenay, M., 2017: Transition from high school to university: a person-centered approach to academic achievement. Eur J Psychol Educ 32, 39–59. https://doi.org/10.1007/s10212-016-0298-5 Eraut, M., 1992: Developing the knowledge base: a process perspective on professional education. U: R.Barnett (ur.), Learning to Effect, UK:Open University Press and the Society for Research into Higher Education, 98-118. Buckingham, Fisher, R.,F., 1996: Broader and deeper: The challenge of forestry educationin the late 20th century, Journal of Forestry, 94(3), 4–8. https://doi.org/10.1093/jof/94.3.4 Gallimore, M., Stewart, J., 2004: Increasing the impact of mathematics support on aiding student transition in higher education, Teaching Mathematics and its Applications, 33(2), 98-109. https://doi.org/10.1093/teamat/hru008 Hotelling, H., 1935: The most predictable criterion, Journal of Educational Psychology, 26(2), 139–142. https://doi.org/10.1037/h0058165 Jazbec, A., Vedriš, M., Šegotić, K., 2019: Analiza trajanja studiranja na prijediplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski list, 143(9-19) 435:444. https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.5 |