DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 45 <-- 45 --> PDF |
-450) cm zbirno za svih 7 pokusnih ploha. Površine ploha su 12m x 5m = 60m2 osim plohe 3 koja je zbog heterogenosti geomorfoloških i vegetacijskih obilježja tog staništa površine 11m x 8m = 88m2. Na temelju dobivenih rezultata na svih 7 pokusnih ploha zapaža se razlika u zastupljenosti vrsta, broju biljaka u poniku i pomladku koji ukazuju upravo na tu geomorfološku, hidrološku i mikroklimatsku heterogenost koja utječe na pridolazak pojedinih vrsta i njihovu brojnost. Iz tablice 1. vidimo da je u poniku i pomladku najzastupljeniji lovor (46,0 %), zatim dolaze lemprika (17,1 %) i zelenika (16,2 %) dok temeljna vrsta ove šumske zajednice hrast crnika je zastupljena s 10,0 % u strukturi ponika i pomladka. Kao poluskiofilna vrsta u mladosti treba zasjenu krošanja, ali kasnije treba dovoljnu količinu svjetla da pređe u više visinske razrede. To joj na većem dijelu u rezervatu nedostaje. Prema izmjerama takvi najpovoljniji stanišni uvjeti za njen razvoj su na plohama 6. i 7. Struktura same odrasle sastojine dobivena je prikupljenim podacima neposrednim mjerenjem na terenu prsnih promjera i visina na pojedinoj pokusnoj plohi. Oni su osnova za izračunavanje strukturnih elemenata: N – broja stabala, G – temeljnice i V – volumena, za svaku pokusnu plohu 1.-7., po vrstama drveća, debljinskim razredima i etažama te ukupno. Iz dobivenih strukturnih rezultata (tablice 2.-8.) uočavamo da u nadstojnom sloju drveća dominira hrast crnika nad |