DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 38     <-- 38 -->        PDF

UVOD
INTRODUCTION
Posebnost šumovitog otoka Korčule je 3 kilometra zapadno od samog grada Korčule, prirodni fenomen, Kočje, koje je proglašeno 1962. godine posebnim rezervatom šumske vegetacije. Glavni fenomen ovog zaštićenog objekta je šuma stogodišnjih stabala hrasta crnike (Quercus ilex L.).
Osim s vegetacijskog gledišta, Kočje je posebno i zbog niza geomorfoloških oblika. Hodnici, zasvođeni i uski prolazi, šupljine, prepreke kao i druge dolomitne tvorevine, tvore zanimljivi sustav povezanih odaja nad zemljom s obiljem različitih vrsta paprati i mahovina koje su dio površinskog pokrova. Rezervat se nalazi na podlozi od vapnenca, poviše dolomitske jezgre koja djelomično izbija na površinu (iznad 30 metara) (Anonymous, 2000). Pritom oblikuje prirodnu barijeru te čuva ovaj mikrobiološki ekosustav od juga, bure, maestrala, dok iz podzemnih prolaza i šupljina dolazi vlažan zrak koji stvara optimalne uvjete za razvoj raznolikih i brojnih svojti, utječući tako na biološku raznolikost područja. Velike kamene gromade u narodu nazivaju «kok», a dale su naziv i obilježje cijelom području (D.D, 2020).
Do sada nisu provođena sustavna floristička i vegetacijska istraživanja rezervata već se iznose prvotni opis rezervata s njegovim prirodnim obilježjima koji je dao Onofri (1964), dakle neposredno nakon zaštite ove šume. Kasnije Denich i Draganović (1985) vrlo kratko pišu o potrebi čuvanja posebnog rezervata šumske vegetacije, navodeći iste podatke o njegovim biološko-ekološkim vrijednostima ističući tada da „ovom objektu barem za sada ne prijeti opasnost da bude degradiran bilo izgradnjom ili nekim drugim zahvatom“. U preporuci ističu da „u rezervatu ne treba izvoditi bilo kakve šumsko uzgojne radove-sječa, pročišćavanje ili slično, s time da se stabla masline mogu redovito obrađivati“. Na osnovi do tada postojećih oskudnih istraživanja o Kočju pišu Španjol i dr. (2014).
Iako dosadašnja istraživanja pokazuju da u nadstojnom sloju drveća dominira hrast crnika, lovor je znatno zastupljeniji u poniku i pomladku i sloju grmlja te konkurira crniki u sloju drveća na mikrolokacijama povoljnijih mikrostanišnih uvjeta kao što su: dublje tlo i samim time veća vlaga tla.
Prema Pavariu (1931), u: Horvat, A. (1955) lovor čini ostatak tercijarne flore (humidna toplija klima). Detaljni prikaz ove vrste s biološko-ekološkog, uzgojnog, povijesnog, uporabnog aspekta dali su Španjol i dr. (2021).
Ovaj rad je pionirskog karaktera u kontekstu šumarskih istraživanja o posebnom rezervatu šumske vegetacije Kočje, te se većinski temelji na novim podacima.
SINEKOLOŠKA OBILJEŽJA OTOKA I POSEBNOG REZERVATA ŠUMSKE VEGETACIJE KOČJE
THE SYNECOLOGICAL CHARACTERISTICS OF AN ISLAND AND AN SPECIAL FOREST VEGETATION RESERVE OF KOČJE
Klimatska obilježja – Climatic features
Klimatska obilježja su dobivena obradom podataka dobivenih od Državnog hidrometereološkog zavoda (DHMZ-a). Meteorološka postaja: Korčula (klimatološka) nadmorska visina: 15 m; geografske širine: 42°57’ N i geografske dužine: 17°08’ E. Obrađeni podaci odnose se na razdoblje od 1981. – 2014. godine.
Srednja godišnja temperatura zraka za navedeno razdoblje iznosi 17,0°C. Najhladnija je zima sa srednjom temperaturom od 9,6°C, a najtoplije je ljeto sa srednjom temperaturom od 25,0°C. Najhladniji mjesec redovito je veljača (9,2°C), a najtopliji srpanj (26,0°C).