DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 16     <-- 16 -->        PDF

i B-A, ali mu maksimalne vrijednosti ne odudaraju značajno. Najmanja količina šumske prostirke, te OC i Nuk zalihe zabilježena je u O-F u Gorkom kotaru, gdje nema OH-podhorizonta. Šumska prostirka u području krša, posebno na vapnenačkoj podlozi prostorno je značajno varijabilna, a na mnogim mjestima zbog stjenovitosti i kamenitosti prostirka izostaje pa ju tu nije niti moguće uzorkvati, što onda utječe na više minimalne i srednje vrijednosti. U B-A šumska prostirka kontinuirano pokriva tlo. pa se zapravo može reći da su realno najveće količinete OC i Nuk zalihe u njoj.
Značajna razlika između B-A i O-F (tablica 2) koje se nalaze u istom bioklimatu (Gorski kotar) može se objasniti različitim matičnim supstratom (silikat – vapnenac) koji uvjetuje formiranje različitih tipova tla, pa se u B-A na podzolu i distričnom kambisolu javlja karakteristična mor forma humusa, dok se u O-F na kalkokambisolu javlja mull i mull-moder forma humusa. U F-A i O-A prisutna je mor forma humusa.
Fiziografske značajke tla
Physiographic soil properties
Tekstura tla u površinskih 10 cm dubine u šumi jele i crnoga graba kreće se u rasponu od praškaste ilovače do praškaste gline, a dvije najzastupljenije frakcije su prah 49,9 ± 9,4 % i glina 30,0 ± 12,4 %. Udjel OC u površinskom sloju tla do 10 cm dubine iznosi 130,0 g kg–1, što ga svrstava u kategoriju vrlo jako humoznog, a raspon se kreće od 45,0 g kg–1 do 248,7 g kg–1, odnosno od jako do vrlo jako humoznog. Iako nije utvrđena statistički značajna razlika u udjelu OC (F 3,216, p = 0,112), najniže vrijednosti imalo je tlo u uvali (raspon od 45,0 g kg–1 do 60,0 g kg–1). Udjel Nuk u površinskom sloju tla do 10 cm dubine iznosi 8,8 g kg–1 što ga svrstava u kategoriju vrlo bogatog, a raspon se kreće od 3,0 g kg–1 do 16,6 g kg–1 (sve je u kategoriji vrlo bogatog). Iako nije utvrđena statistički značajna razlika u udjelu Nuk (F 1,923, p = 0,226), najniže vrijednosti imalo je tlo u uvali (raspon od 3,0 g kg–1 do 3,8 g kg–1). Nije utvrđena statistički značajna razlika C/N (F 3,442, p = 0,101) tla s obzirom na položaj u reljefu. C/N odnos u površinskom sloju tla do 10 cm dubine iznosi 15 (raspon od 13 – 22). Vrijednosti pH površinskog sloja tla do 10 cm dubine iznose pHH2O 5,83 ± 0,59, dok je pHCaCl2 5,30 ± 0,65.
Na           temelju određene srednje pH vrijednosti tlo je osrednje kiselo, odnosno, ako se promatraju minimalne i maksimalne vrijednosti (pHH2O 4,89 – 6,74; pHCaCl2 4,19 – 6,24), u rasponu od jako kiselog do vrlo slabo kiselog (Pernar i dr. 2013). Za uzorke tla u kojima je pHCaCl2 bio iznad 6 određen je udjel karbonata. U četiri uzorka utvrđen je nizak udjel karbonata (CaCO3) u rasponu od 0,63 do 2,12 g kg–1, dok su svi ostali uzorci bili beskarbonatni.
Po pH-vrijednosti (H(6, N=135) = 93,669, p = 0,363), udjelu OC (H(6, N=135) = 17,175, p = 1,557) i Nuk (H(6, N=135) = 24,621, p = 0,827) O-A se ne razlikuje statistički značajno od O-F sjevernog Velebita i Gorskog kotara što upućuje na dominantan pedogenetski utjecaj (karbonatnog) matičnog supstrata. Jedinu razliku čine udjel gline u A horizontu i ukupna dubina tla. Osnovni limitirajući čimbenik u šumi jele s crnim grabom je dubina tla. U odnosu na ostale jelove šume u području sjevernog Velebita, Gorskog kotara i Panonske Hrvatske radi se o najplićim tlima koja rijetko prelaze dubinu od 40 cm, dok primjerice kalkokambisoli na sjevernom Velebitu imaju raspon dubina od 37 do 80 cm, a u Gorskom kotaru od 27 do 66 cm. U Gorskom kotaru povrh silikatne podloge distrični kambisol ima dubinu u rasponu od 32 do 102 cm, a podzol čak od 30 do 120 cm pa i više. Usporedba nekih fiziografskih značajki različitih jelovih zajednica (Bakšić 2002, Bakšić i dr. 2008, Glamočlija 2014) prikazana je u tablici 3.
Biogeni elementi u tlu
Biogenic elements in the soil
Ekstrakcija elemenata u zlatotopci omogućuje uvid u „semitotalne“ vrijednosti udjela nekog elementa u tlu. U tablici 4 prikazana je deskriptivna statistika za svaki element. Za makroelemente P, K, Ca i Mg, te mikroelemente Fe i Mn u tablici 4 u trećem stupcu prikazane su i vrijednosti iskazane u % kako bi bile usporedive s rezultatima iz „Geokemijskog atlasa Republike Hrvatske“.
Udjel As, Cd i Pb u površinskom sloju tla do 10 cm dubine prikazan je deskriptivnom statistikom u tablici 5.