DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2023. godine
Oliver Vlainić
Nakon održane sjednice i ručka u rasadniku Hajderovac, predsjednik Ogranka Požega Krešimir Pavić, dipl. ing. šum. pozvao je sve u terenski obilazak područja Šumarije Čaglin. U uvodnom dijelu je kraći opis Uprave šuma Podružnice Požega.
Uprava šuma Podružnica Požega s ukupnom površinom državnih šuma i šumskih zemljišta od 51.879 ha pripada manjim podružnicama u sastavu trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Prostire se na području Požeško-slavonske županije. Šumsko područje nalazi se većinom na slavonskim gorama Psunju, Papuku, Krndiji, Dilj gori i Požeškoj gori koje okružuju Požešku kotlinu, od rimskih vremena poznatu kao Vallis Aurea (Zlatna dolina). Podružnica s istočne strane graniči s UŠP Osijek, s južne strane s UŠP Nova Gradiška, sa zapadne strane s UŠP Bjelovar i sa sjeverne strane s UŠP Slatina i UŠP Našice. S istočne i sjeverne strane također graniči s privatnim šumoposjedima koji su vraćeni nekadašnjim vlasnicima u posljednjih petnaestak godina. (Sunčane šume d. o. o. gospodare s privatnim šumoposjedom Đakovačko-osječke nadbiskupije). Obrasla površina zauzima 50.773 ha (88 % ukupne površine). Drvna zaliha Podružnice iznosi 11,3 milijuna m3, godišnji tečajni prirast 281 tisuću m3 i prosječni godišnji etat 237 tisuća m3. Prevladavajuća vrsta drveća je obična bukva, a zatim hrast kitnjak. UŠP Požega šumama gospodari preko šest šumarija: Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega i Velika te dvije radne jedinice: Transport, mehanizacija i graditeljstvo Požega i Rasadnik Hajderovac. Podružnica je pravni sljednik Šumskog gospodarstva Slavonska Požega osnovanog 1960. godine. Gospodarstvo je osnovano od središnje Šumarije Požege, koja je formirana 1957. godine na području tadašnjeg kotara Slavonska Požega s područnim šumarijama u Kamenskoj, Kutjevu, Pleternici, Požegi i Velikoj. Uz pet postojećih šumarija 1960. godine osnovana je i Šumarija Čaglin. Prema pisanju nekadašnjeg upravitelja Uprave šuma Požega mr. sc. Jurja Zelića, takav požeški način organizacije iz 1957. godine poslužio je 1960. godine kao model za osnivanje ostalih šumskih gospodarstava na području Hrvatske.
Na prvom stajalištu u gospodarskoj jedinici „Južna Krndija čaglinska“ sve sudionike sjednice u ime UŠP Požega pozdravio je rukovoditelj Odjela za proizvodnju Matej Begić, dipl. ing. šum. (slika 1.) Upravitelj Šumarije Čaglin Krunoslav Pavić, dipl. ing. šum. predstavio je osobnu iskaznicu šumarije:
Šumarija Čaglin jedna je od šest šumarija u sastavu Uprave šuma Podružnice Požega. Smještena je u istočnom dijelu Požeške podružnice, a nastala je 1960. godine iz dijelova šumarija Pleternica i Kutjevo s kojima i graniči kao i sa šumarijama iz sastava UŠP Našice, Osijek i Nova Gradiška te privatnim šumovlasnicima. Nadmorske visine na području šumarije kreću se od 130 m.n.v. do 471 m.n.v.
Ukupna površina Šumarije Čaglin je 8.270 ha, a obuhvaća dvije gospodarske jedinice: „Sjeverni Dilj čaglinski“ površine 4.902 ha i „Južna Krndija čaglinska“ površine 3.368 ha na kojoj se danas i nalazimo. Svaka gospodarska jedinica podijeljena je na dva revira. Prema namjeni šuma, uz 98 % gospodarskih šuma, imamo i 50 ha zaštitnih šuma te šume s posebnom namjenom i to značajni krajobraz Sovsko jezero na Dilju površine 32,45 ha i ovdje na Krndiji sjemensku sastojinu hrasta kitnjaka u kategoriji „selekcioniran“ površine 81,45 ha koju ćemo danas i vidjeti.
Ukupna drvna zaliha šumarije iznosi 1.924 711 m3, prirast je 47.768 m3, a etat 45.442 m3 od čega 28.303 m3 glavnog prihoda i 17.139 m3 prethodnog prihoda. Od vrsta drveća na području šumarije najzastupljenija je obična bukva s 42 %, zatim hrast kitnjak s 31 % te grab s 9 % i cer sa 7 %, a na području ove gospodarske jedinice najzastupljeniji je hrast kitnjak s 43 %.
Kod biološke obnove šuma za 2023. godinu planiramo utrošiti gotovo 380.000 eura. Prema propisanim radovima

ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 102     <-- 102 -->        PDF

prosječno godišnje na šumariji radimo 150 ha njega pomlatka i mladika, 50 ha priprema staništa, 30 ha čišćenja sastojina te 20 ha popunjavanja sjetvom sjemena i sadnjom sadnica i druge radove. Otvorenost na području šumarije iznosi 15 km na 1.000 ha, a svake godine ulažemo znatna sredstva na održavanju i izgradnji novih cesta.
U šumariji je trenutno zaposleno 49 zaposlenika, od toga 20 je tehničko i režijsko osoblje, a 29 su proizvodni radnici. Privlačenje drvne mase vršimo većim dijelom sa svojih sedam šumskih traktora skidera marke Ecotrac.
Na tri stajališta stručnu podlogu iznio je revirnik Vladislav Dvoraček, dipl. ing. šum.:
Prvo stajalište: Sjemenska sastojina
GJ „Južna Krndija čaglinska“ 21a, 22a, 23a i 23c
Na području UŠP Požega imamo jednu sjemensku sastojinu u kategoriji „selekcioniran“. Sjemenska sastojina obuhvaća četiri odsjeka (21a, 22a, 23a i 23c) u GJ „Južna Krndija čaglinska“ Šumarije Čaglin. Svi odsjeci su starosti 120 godina. Sjemenska sastojina priznata je i upisana u registar sjemenskih sastojina u upisnik proizvođača šumskog sjemena 11. 9. 1990. s ukupnom površinom od 79,10 ha. Godine 2013. površina sjemenske sastojine povećana je sa 79,10 ha na 81,45 ha i kao takva se vodi u registru šumskih sjemenskih objekata. U razdoblju 2008. – 2017. (vrijeme važenja prošle šumskogospodarske osnove) u sjemenskoj sabrano je 148.665 kg žira hrasta kitnjaka od kojega je u rasadniku proizvedeno 5.949.831 sadnica. Sjemenskom sastojinom se gospodari po izrađenom programu gospodarenja šumskim sjemenskim objektom tipa sjemenska sastojina u kategoriji „selekcioniran“ uz odobrenje Hrvatskoga šumarskog instituta u Jastrebarskom.
2018. – 37.371 kg žira
2019. – 2021. - 0 kg žira
2022. – 52.200 kom sadnica prirodnog pomlatka
2023. – 3.620 kom sadnica prirodnog pomlatka
Drugo stajalište: Mlada sastojina u razvojnom stadiju ­koljika (slika 2.)
GJ „Južna Krndija čaglinska“ 29a
Mlada mješovita sastojina bukve, kitnjaka i graba starosti 17 godina i površine 38,76 ha. Popunjavanje sadnicama kitnjaka izvršeno je 2008. godine na 3,50 ha i 2009. godine na površini od 2,10 ha. Njega pomlatka izvršena je 2008. godine na 7,00 ha, 2009. godine na 10,08 ha, 2010. godine na 3,00 ha i 2011. godine na 17,48 ha. Rad njege mladika izvršen je 2016. i 2017. godine na cijeloj površini. Rad čišćenja koljika izvršen je 2020. godine na površini od 12,00 ha (gornja strana ceste) i 2021. godine na 20,00 ha (donja strana ceste).
Treće stajalište: Mlada sastojina u razvojnom stadiju mladika
GJ „Južna Krndija čaglinska“ 28a
Mješovita mlada sjemenjača kitnjaka, bukve i graba s ponešto cera i divlje trešnje površine 33,89 ha i starosti osam godina. Dovršni sijek izvršen je 2015. godine. Dvije godine nakon dovršnog sijeka 2017. godine izvršena je priprema staništa mehanički traktorskom sitnilicom i kemijski na površini od 5,50 ha, zatim je u jesen iste godine izvršeno

ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 104     <-- 104 -->        PDF

jedna od najstarijih očuvanih gotičkih crkava u Hrvatskoj. Nedaleko je impozantna barokno-klasicistička palača Biskupskog dvora Požeške biskupije koju su sagradili Isusovci početkom 18. stoljeća. (slika 8.) Na nju se naslanja gotička crkva svetog Lovre, građena potkraj 13. stoljeća na rimskim temeljima, koja je u vrijeme osmanske vladavine od 1537. do 1689. godine služila kao džamija. U crkvi postoje freske iz 14. stoljeća. Dalje u nizu je današnja osnovna škola Antuna Kanižlića, koja se nalazi u zgradi izgrađenoj 1726. godine za potrebe požeške Gimnazije. Od sredine 18. stoljeća u njoj je djelovala „Academia Posegana“ s filozofskim i teo­loškim fakultetom. Sestre milosrdnice reda svetog Vinka tu su 1878. godine uredile samostan.
Prvi spomen Požege datira iz darovnice ugarskog kralja Andrije II. požeškog Grada-tvrđave mađarskom kaločkom nadbiskupu Ugrinu 1227. godine. Prostor grada bio je naseljen u pretpovijesno i antičko vrijeme. Carica i kraljica Marija Terezija izdala je Požegi 1765. godine povelju

ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Završetak obilaska grada bio je kod zgrade današnjega Županijskog suda, sagrađene 1895. godine, prema projektu poznatih zagrebačkih arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha. Godine 1896. u nišu zgrade postavljen je kip zaštitnika od požara sv. Florijana. Time je obuhvaćeno upoznavanje s baroknom jezgrom Požege. Daljnji obilazak slavonske Atene, kako su Požegu zbog njezinoga gospodarskog i kulturnog značaja zvali u 19. stoljeću, iziskivao bi puno više vremena zbog brojnih znamenitosti koje krase ovaj grad.
Sudionici sjednice razišli su se svojim kućama nakon zajedničkog ručka i zahvale domaćinima iz UŠP i Ogranka Požega na odličnoj organizaciji i tradicionalnom slavonskom gostoprimstvu. (slika 13.)

ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 103     <-- 103 -->        PDF

popunjavanje sadnicama kitnjaka u tullyeve cijevi na toj istoj površini. Na površini odsjeka od 21,57 ha rad njege pomlatka izvršen je u ljeto 2017. godine. U 2018. godini izvršena je njega mladika na 12,00 ha. Godine 2020. izvršena je njega mladika s kemijskim premazivanjem stabalaca herbicidom na površini od 20,00 ha.
Nakon stručne rasprave na stajalištima terenski dio obilaska Šumarije Čaglin je završio i krenulo se prema Kutjevu. Prva postaja bila je Vinarija Kutjevo, a druga Vinarija Galić također u Kutjevu. (slika 3. i 4.) Dok je prva vinarija najstarija u Hrvatskoj sa stoljetnom tradicijom koja seže čak do 1232. godine, druga je započela s radom 2007. godine te 2018. godine izgradila potpuno novu suvremenu vinariju s najmodernijom opremom za vinarstvo. Završetak dana bio je u fakultetskom Nastavno-pokusnom šumskom objektu Velika u šumskom predjelu Duboka. Kao domaćin goste je pozdravio dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Margaletić te im zaželio dobrodošlicu i ugodno druženje uz slavonske delicije i glazbenike. Sudionicima se pridružio i voditelj UŠP Požega Milan Jurković, dipl. ing. šum. te s nekoliko riječi poželio ugodan boravak na požeškom području.
Budući krajem svibnja ove godine tajnik HŠD-a mr. sc. Damir Delač, dipl. ing. šum. odlazi u zasluženu mirovinu, predsjednik Društva akademik Igor Anić biranim riječima zahvalio se tajniku na svemu učinjenom za šumarsku struku i HŠD. Dužnost tajnika vršio je skoro punih 17,5 godina, najduže od svih dosadašnjih 43 tajnika u povijesti HŠD-a. Predsjednik mu je u ime HŠD-a uručio i simbolični poklon s tri značajnije uokvirene fotografije iz njegovoga radnog vijeka na mjestu tajnika. Tajnik Damir Delač zahvalio se na lijepim riječima i željama. Prisjetio se velikana šumarstva s kojima je imao prilike surađivati poput akademika Slavka Matića, dr. h. c. Branimira Prpića i mr. sc. Petra Jurjevića, naglasio je zadovoljstvo djelovanjem u struci i vjeru da ona ostaje u dobrim rukama za buduća vremena. Kao ugledni član struke, izabran upravo na današnjoj sjednici u Upravni odbor HŠD-a, i dalje će nastaviti djelovati za dobrobit šuma i šumarstva. (slika 5.)
Sljedećega dana, 15. travnja 2023., sudionici sjednice uputili su se u Požegu, sjedište Požeško-slavonske županije i Uprave šuma Podružnice Požega. Vozila su parkirana na parkiralištu uz rijeku Orljavu pokraj upravne zgrade Stručnih službi UŠP Požega. Zgrada je sadašnji izgled dobila nakon adaptacije 1983. godine, a sagrađena je na temeljima građevine iz 1952. godine. Na prednjem dijelu zgrade logotip je nekadašnjega Šumskog gospodarstva Slavonska Požega (1957. – 1990.) za čijeg je djelovanja zgrada i sagrađena. (slika 6.) Nakon zajedničke kave uslijedio je turistički obilazak grada. Upoznavanje Požege počelo je iz samog srca grada na Trgu svetog Trojstva, koji ima nepravilni trokutasti oblik, pokraj spomenika podignutog 1749. godine poznatog kao Kužni pil (stup), u spomen na brojne Požežane umrle od kuge 1739. godine, na čijem se vrhu nalazi kip svetog Trojstva. (slika 7.) Većina zgrada na trgu su baroknog izgleda s prepoznatljivim boltama, a ističu se Gradska kuća i Gradski muzej. Nasuprot pila nalaze se crkva svetog Duha i Franjevački samostan. Znamenitost crkve je uređeni portal koji datira iz tridesetih godina 13. Stoljeća, što znači da je to

ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 105     <-- 105 -->        PDF

slobodnoga kraljevskog grada. Po popisu stanovništva iz 2021. godine u gradu živi 22 tisuće, a u Požeško-slavonskoj županiji 64 tisuće stanovnika. Požeška županija prvi put se spominje 1210. godine. Nakon turske vladavine ponovno se uspostavila 1745. godine. Moderna županija obnovljena je 1993. godine. Osim sjedišta županije u gradu stoluje i Požeška biskupija uspostavljena 1997. godine.
U Požegi je rođen znameniti hrvatski književnik Dobriša Cesarić, čiji je otac bio županijski šumarski nadzornik Đuro Cesarić. Na rodnoj kući 1990. godine podignuta mu je spomen-ploča. (slika 9.) Kao šumar u Požegi je radio Ladislav Kraljević, stric hrvatskog slikara Miroslava Kraljevića.
Stari grad Požega, koji se sastojao od zidina i bastiona na uzvisini usred današnjeg grada, danas je uređeni park i šetalište. U njemu su tijekom 13. stoljeća boravile ugarske kraljice, a u 16. i 17. stoljeću turski paše i begovi. Kao utvrda u zapisima se spominje od 1227. godine do 18. stoljeća nakon čega gubi svoju funkciju, da bi tijekom 19. stoljeća utvrda bila razgrađena i 1877. godine pretvorena u Strossmayerovo šetalište. Povodom 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva 1926. godine na vrhu je, zaslugom Braće hrvatskog zmaja, podignut Milenijski spomenik. (slika 10.)
Nakon dozvole carice i kraljice Marije Terezije iz 1754. godine od 1756. do 1763. godine građena je crkva (danas katedrala) svete Terezije Avilske koja se nalazi na istoimenom trgu, a zaštitnica je Požege od 1993. godine. Unutrašnjost katedrale uređena je u stilu razigranog baroka i rokokoa, a dodatno je ukrašena 1898. i 1899. godine zidnim slikama glasovitih hrvatskih slikara Celestina Medovića i Otona Ivekovića. Kripta crkve uređena je 2013. godine kao kapela svetog Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije. Na trgu ispred crkve nalazi se spomenik fra Luke Ibrišimovića-Sokola, vođe ustanka protiv Turaka i osloboditelja grada 1688. godine, kao i stoljetno stablo Ginka bilobe. (slika 11.) Nasuprot crkve na trgu se nalazi i zgrada današnje Dvorane svete Terezije Avilske sagrađena 1937. godine za potrebe kina „Central“, koje je prestalo raditi 1999. godine.
Spomenik pedeset sedmorici poginulih hrvatskih branitelja s područja Požege i Požeško-slavonske županije u Domovinskom ratu izgrađen je od fasadne cigle i spiralnog je oblika. Podignut je 2002. godine. Pri dnu spomenika nalazi se podna rasvjeta koja je posebno efektna noću kada svako svjetlo osvijetli po jedan stup spomenika, što stvara zanimljivu igra svjetla i sjene. (slika 12.)