DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2023 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2023. godine Oliver Vlainić Nakon održane sjednice i ručka u rasadniku Hajderovac, predsjednik Ogranka Požega Krešimir Pavić, dipl. ing. šum. pozvao je sve u terenski obilazak područja Šumarije Čaglin. U uvodnom dijelu je kraći opis Uprave šuma Podružnice Požega. Uprava šuma Podružnica Požega s ukupnom površinom državnih šuma i šumskih zemljišta od 51.879 ha pripada manjim podružnicama u sastavu trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Prostire se na području Požeško-slavonske županije. Šumsko područje nalazi se većinom na slavonskim gorama Psunju, Papuku, Krndiji, Dilj gori i Požeškoj gori koje okružuju Požešku kotlinu, od rimskih vremena poznatu kao Vallis Aurea (Zlatna dolina). Podružnica s istočne strane graniči s UŠP Osijek, s južne strane s UŠP Nova Gradiška, sa zapadne strane s UŠP Bjelovar i sa sjeverne strane s UŠP Slatina i UŠP Našice. S istočne i sjeverne strane također graniči s privatnim šumoposjedima koji su vraćeni nekadašnjim vlasnicima u posljednjih petnaestak godina. (Sunčane šume d. o. o. gospodare s privatnim šumoposjedom Đakovačko-osječke nadbiskupije). Obrasla površina zauzima 50.773 ha (88 % ukupne površine). Drvna zaliha Podružnice iznosi 11,3 milijuna m3, godišnji tečajni prirast 281 tisuću m3 i prosječni godišnji etat 237 tisuća m3. Prevladavajuća vrsta drveća je obična bukva, a zatim hrast kitnjak. UŠP Požega šumama gospodari preko šest šumarija: Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega i Velika te dvije radne jedinice: Transport, mehanizacija i graditeljstvo Požega i Rasadnik Hajderovac. Podružnica je pravni sljednik Šumskog gospodarstva Slavonska Požega osnovanog 1960. godine. Gospodarstvo je osnovano od središnje Šumarije Požege, koja je formirana 1957. godine na području tadašnjeg kotara Slavonska Požega s područnim šumarijama u Kamenskoj, Kutjevu, Pleternici, Požegi i Velikoj. Uz pet postojećih šumarija 1960. godine osnovana je i Šumarija Čaglin. Prema pisanju nekadašnjeg upravitelja Uprave šuma Požega mr. sc. Jurja Zelića, takav požeški način organizacije iz 1957. godine poslužio je 1960. godine kao model za osnivanje ostalih šumskih gospodarstava na području Hrvatske. Na prvom stajalištu u gospodarskoj jedinici „Južna Krndija čaglinska“ sve sudionike sjednice u ime UŠP Požega pozdravio je rukovoditelj Odjela za proizvodnju Matej Begić, dipl. ing. šum. (slika 1.) Upravitelj Šumarije Čaglin Krunoslav Pavić, dipl. ing. šum. predstavio je osobnu iskaznicu šumarije: Šumarija Čaglin jedna je od šest šumarija u sastavu Uprave šuma Podružnice Požega. Smještena je u istočnom dijelu Požeške podružnice, a nastala je 1960. godine iz dijelova šumarija Pleternica i Kutjevo s kojima i graniči kao i sa šumarijama iz sastava UŠP Našice, Osijek i Nova Gradiška te privatnim šumovlasnicima. Nadmorske visine na području šumarije kreću se od 130 m.n.v. do 471 m.n.v. Ukupna površina Šumarije Čaglin je 8.270 ha, a obuhvaća dvije gospodarske jedinice: „Sjeverni Dilj čaglinski“ površine 4.902 ha i „Južna Krndija čaglinska“ površine 3.368 ha na kojoj se danas i nalazimo. Svaka gospodarska jedinica podijeljena je na dva revira. Prema namjeni šuma, uz 98 % gospodarskih šuma, imamo i 50 ha zaštitnih šuma te šume s posebnom namjenom i to značajni krajobraz Sovsko jezero na Dilju površine 32,45 ha i ovdje na Krndiji sjemensku sastojinu hrasta kitnjaka u kategoriji „selekcioniran“ površine 81,45 ha koju ćemo danas i vidjeti. Ukupna drvna zaliha šumarije iznosi 1.924 711 m3, prirast je 47.768 m3, a etat 45.442 m3 od čega 28.303 m3 glavnog prihoda i 17.139 m3 prethodnog prihoda. Od vrsta drveća na području šumarije najzastupljenija je obična bukva s 42 %, zatim hrast kitnjak s 31 % te grab s 9 % i cer sa 7 %, a na području ove gospodarske jedinice najzastupljeniji je hrast kitnjak s 43 %. Kod biološke obnove šuma za 2023. godinu planiramo utrošiti gotovo 380.000 eura. Prema propisanim radovima |