DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2023 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Državnim šumama na Islandu upravlja Islandska šumarska služba (islandski Skógræktin, engleski Icelandic Forest Service-IFC) kao vladina institucija koja surađuje s vladom i za nju, ali i s javnošću i drugim zainteresiranim stranama, na temu istraživanja, razvoja, savjetovanja i distribucije znanja unutar šumarstva. Služba je i predstavnica Islanda u suradnji s drugim zemljama u području šumarstva. Osnovana je 1908. Godine temeljem Zakona o šumarstvu i zaštiti tla iz 1907. godine. Prošla je više reorganizacija. Posljednja je bila 2016. godine kada je služba spojena s institucijom Regionalni projekti pošumljavanja odgovornima za davanje bespovratnih sredstava za pošumljavanje poljoprivrednih gospodarstava, u novu instituciju pod nazivom Skógræktin. Podređena je Ministarstvu prehrane, poljoprivrede i ribarstva. (slika 4.) Državnih šuma na preko 50 područja ima oko 7 tisuća ha, što je 4% islandskih šuma i to su većinom zaštićene autohtone šume breze, ali ima i umjetnih šuma. Ukupna površina Islanda je 10,3 milijuna ha, a pod šumom je 194 tisuće ha (1,9 % ukupne površine). Procjenjuje se da najmanje 4 milijuna ha može biti pošumljeno. Između 1950. i 1990. godine Služba je najviše radila na pošumljavanju. Tada je većinom u državnim šumama zasađena otprilike polovica stabala na Islandu. Služba je imala šest rasadnika u raznim dijelovima otoka. Nakon 1990. godine proizvodnja sadnica se postupno privatizirala, a sadnju su preuzeli drugi akteri kao šumarska društva. Sadnja drveća sada je relativno manji dio aktivnosti Službe, ali se nastavlja po stopi od 50-100 hektara godišnje. Država je od 1970. godine poticala pošumljavanje na poljoprivrednim gospodarstvima. Od 1990. godine počeli su regionalni projekti pošumljavanja. Sklopljeno je 635 ugovora s poljoprivrednicima za 55 tisuća ha, a dosad je pošumljeno 22 tisuće ha. U okviru sheme bespovratnih sredstava za pošumljavanje poljoprivrednih gospodarstava izrađuju se planovi pošumljavanja za svako poljoprivredno gospodarstvo koje sudjeluje, koordinira se proizvodnja i distribucija sadnica, pružaju se usluge obrazovanja i savjetovanja te se dijele bespovratna sredstva. Svaka potpora za pošumljavanje poljoprivrednog gospodarstva pokriva 97% troškova osnivanja, uključujući ograde, ceste, pripremu mjesta, sadnju i prvo prorjeđivanje. Pojedinačni zemljoposjednik je vlasnik nastale šume i snosi svu zakonsku odgovornost. Vlasnici zemljišta često dio posla obavljaju sami, ali ostale dijelove obično obavljaju izvođači. Tako je shema bespovratnih sredstava dovela do osnivanja malih poduzeća koja pružaju usluge vlasnicima šuma, kao što su održavanje ograda, radovi na cestama, priprema mjesta, sadnja i prorjeđivanje. Prije jednog stoljeća većina Islanđana nikada nije ni vidjela drvo, a prije šezdeset godina malo ih je vjerovalo da na Islandu mogu rasti stabla bilo koje veličine. Sadnja drveća smatrala se bezazlenim hobijem nekolicine zanesenjaka. Danas se tisuće ljudi diljem Islanda bavi šumarstvom za proizvodnju drva, radi melioracije zemljišta, ali i zbog rekreacijskih funkcija šume. Današnja struktura vlasništva islandskih šuma je sljedeća: privatne šume financirane od Vlade 32 %, šume šumarskih društava 24 %, šume Islandske šumarske službe (državne šume) 17 %, općinske šume 15 %, privatne šume 7 % i šume neprofitnih organizacija 5 %. Istraživački centar Mógilsá osnovan je 1967. godine i norveški je dar islandskom šumarstvu. U zgradi Centra se nalaze laboratoriji, uredi osoblja, soba za sastanke i knjižnica, a izvana je sagrađen istraživački staklenik. Centar je 1967. godine imao dva znanstvenika, dok danas ima 14 zaposlenika. Područja istraživanja su: šume i klimatske promjene, šumski genetski resursi i uzgoj, podizanje šuma i zaštitnih pojaseva, uzgoj šuma i šumski proizvodi, šumska ekologija, zdravlje šuma te šume i društvo. Budući istraživački izazovi su im vezani za to kako klimatske promjene utječu na sekvestraciju ugljika, vrste drveća te štetnike i bolesti. Sljedeće mjesto za posjet bio je Muzej Perlan na brdu iznad Reykjavika u kojemu se mogu vidjeti prirodna čuda Islanda. (slika 5.) Muzej je otvoren 1991. godine i ima jedinstven izgled. Na nekadašnjih šest spremnika za vodu, svaki kapaciteta četiri milijuna litara tople vode, postavljena je |