DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2023 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Sokol lastavičar (Falco subbuteo L.) Krunoslav Arač Opisane su dvije podvrste, a na području Hrvatske susrećemo nominalnu koja se gnijezdi u većem dijelu Europe, osim sjeverne Skandinavije, Škotske, Irske i Islanda. Pripada u skupinu malih sokolova koji narastu u dužinu 30-36 cm s rasponom krila 74-84 cm, te ima od 130 g (mužjak) do 340 g (ženka) težine, pa ga po veličini tijela možemo usporediti s vjetrušom. Spolovi su slični. Odrasle jedinke su odozgo tamno plavkaste prošarane malobrojnim tamnim prugama, a odozdo su bjelkasti s uzdužnim krupnim crnim prugama. Bokovi i podrepak ističu se zbog svoje crvenkasto smeđe obojenosti. Glava je crnkasta s izraženim crnim brkom poput onog u sivog sokola koji je naglašen u odnosu na bijelo lice i grlo. Mlada jedinke su općenito smeđije, te su im bokovi i podrepak žućkasto smeđi. Krila su duga i srpasta, odozgo su primarna letna pera crnkasta, dok su odozdo krila intenzivno crno bjelkasto isprugana. Kada ptice sjede na granama vrhovi krila dosežu do kraja repa, a u letu zbog svog dugačkog srpastog oblika daju nam obris sličan čiopama. Rep je četvrtast, jasno poprečno crnkasto bijelo prugast. Noge su žute s crnim panđama. Naseljava otvorena područja s manjim šumarcima, obradive površine s dovoljnim brojem pojedinačnim stablima, rubove šuma, otvorene šumske dijelove poput rubova zrelih sastojina okruženih s površinama u stadiju pomlatka i mladika, te slična staništa. Gnijezdi od svibnja do kolovoza, većinom u napuštenim ili starim gnijezdima vrana ili drugih ptica. Nese 2 - 4 svijetlih jaja sa brojnim i gustim sitnim tamno smeđim pjegama veličine oko 30 x 40 mm. Na jajima sjedi uglavnom ženka 28 - 31 dan. Mlade ptiće u gnijezdu hrane oba roditelja do oko jednog mjeseca starosti. Hrani se manjim pticama do veličine ševe, šišmišima i insektima koje lovi u brzom letu uz akrobatska skretanja. Ulovljene insekte, poput vretenaca, skakavaca često pojede u lebdećem letu, te nastavlja s daljnjim letom i lovom. U Hrvatskoj redovita gnjezdarica u kontinentalnom dijelu i preletnica kada je možemo opaziti i u primorju i priobalju, prisutna od travnja do listopada kada seli u manjim jatima u širokom pojasu preko Sredozemlja u Afriku južnije od ekvatora. Nije mnogobrojan, ukupna gnjezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 500-600 jedinki. Sokol lastavičar je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, a prema crvenom popisu gnjezdeća populacija je gotovo ugrožena (NT), preletnička je neprikladna (NA) za procjenu, dok je europska gnjezdeća populacija stabilna (LC) sa stabilnim populacijskim trendom. |