DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2023 str. 72 <-- 72 --> PDF |
širine omeđene površine formira se novi poligon oko prometnica. Preklopljene odnosno višestruko otvorene površine utvrđuju se alatom Polygon Self-Intersection smještenog u modulu SAGA → Features – Polygons. Novo dobiveni shapefile sadrži višestruko i jednostruko otvorene površine, koje je potrebno razdvojiti. Svi layeri koji unutar atributne tablice imaju vrijednost FID-a nula (eng. Null) predstavljaju višestruko otvorene površine, stoga ih označimo te izvezemo u zasebni shapefile, kojega dodatno provedemo kroz alat Fix geometries smještenog u modulu Vector geometry. Konačno korištenjem alata Dissolve unutar istoga modula dolazi do zaglađivanja i spajanja dodirnih granica većeg broja layera, čime je uspostavljena višestruko otvorena površina. Alatom Difference dobiva se i jednostruko otvorena površina gospodarske jedinice. Utvrđivanje geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva u QGIS programu provodi se kroz dva postupka. Prvi predstavlja pretvaranje (konverziju) primarne šumske prometne infrastrukture iz vektorskog u rasterski oblik podataka. Navedeno se provodi pomoću alata Rasterize (vector to raster) smještenog unutar modula: GDAL → Vector conversion. Drugi dio predstavlja izračun geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva, što se vrši pomoću alata Proximity (raster distance), u modulu: GDAL → Raster analysis. Važno je ponoviti kako je preporuka razlučivosti karte geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva 10 × 10 m. Mogućnost izrade automatiziranih modela postoji i u QGIS programu (slika 8). Opcija se naziva Graphical Modeler, a funkcionira na način da se nakon izrade samog modela, isti ugrađuje u alatnu kutiju (eng. Toolbox), kao jedan od alata. Postupak izrade i djelovanje podjednako je automatiziranim modelima Esri ArcMap računalnog programa. Umjesto zaključka – Instead of a conclusion Primjena GIS tehnologije u šumarstvu postoji dulji niz godina, što najbolje potvrđuju Crain i MacDonald svojim radom iz 1983. godine – Od popisa zemljišta do upravljanja zemljištem: evolucija operativnog GIS-a (eng. From land inventory to land management: The evolution of an operational GIS). Primjena ove tehnologije u šumarstvu svakim danom raste, zbog čega je jasno da je nezaobilazni segment toga i postupak otvaranja šuma. Navedeno potkrjepljuje i Pernar (2000) koji navodi da će upravo u šumarstvu, odnosno u dijelu koji se bavi optimizacijom transporta navedena tehnologija u budućnosti imati najveću ulogu. Kvalitetne GIS analize postojećeg stanja otvorenosti šuma rezultiraju utvrđivanjem neotvorenih odnosno slabo otvorenih površina promatranog područja, a daljnjom primjenom GIS-a kroz višekriterijske analize moguće je utvrditi najpotrebitija područja za upotrebu funkcionalnog pristupa otvaranju šuma. Neki od najvažnijih kriterija su: drvna zaliha, ukupni desetogodišnji bruto etat, opasnost od požara, |