DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2023 str. 56     <-- 56 -->        PDF

prostor za boravak u zdravom okolišu sa smanjenom socijalnom interakcijom. No zbog ograničenog kretanja kako stranih, tako i domaćih turista i posjetitelja, ovaj potencijal zaštićenih područja ne može se ostvariti (Marković Vukadin i dr. 2020). Prema mišljenju autora ovoga članka svaka iduća godina uslijed pandemijskih okolnosti daje nerealnu prihodovnu stranu, te je stoga odabrana 2019. godina za promatranje tijeka prihoda javnih ustanova. Također ovdje valja napomenuti kako prihodovnu stranu javnih ustanova značajno čine višegodišnji projekti financirani iz Eurpske unije i domaćeg Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te su sredstva doznačivana pojedinim ustanovama u ovisnosti o dinamici provođenja radova na projektu.
3. REZULTATI I RASPRAVA
RESULTS AND DISCUSSION
Javne ustanove ostvaruju financijska sredstva kroz prihod iz državnog proračuna, vlastitih prihoda, pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, kao i drugih prihoda (imovine, donacije). Ukupni prihodi svih analiziranih javnih ustanova ostvareni su iznosu od 115.909.384,63 € s raspodjelom prema osnivaču prikazano u (tablici 2).
Iznosi za ustanove na lokalnoj razini prikazani su u ukupnom iznosu bez prikazane raspodjele po kategorijama prihoda zbog različitih kategorija ulaznih financija, što je posljedica mogućnosti registracije kao neprofitne organizacije, što su iskoristile dvije javne ustanove.
Pomake je učinilo tadašnje nadležno Ministarstvo koje je 2017. godine donijelo Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode (NN 65/17). Navedeni pravilnik propisuje obvezu da javne ustanove prihode od naplate ulaznica uplaćuju u visini od 3,0 % u državni proračun na izdvojeni izvor sredstava pod nazivom Zajednička sredstva parkova Hrvatske, dok preostalih 97 % ostvarenih prihoda ostaje javnoj ustanovi za rashode osnovne djelatnosti. Na ovaj način je u 2019. godini u zajednička sredstva parkova Hrvatske uplaćen iznos od oko 1.725.000,00 € ili 13 milijuna kuna koji nije beznačajan za ostala zaštićena područja koja nemaju reguliranu naplatu ulaza zbog raznih čimbenika koji onemogućavaju takav način korištenja područja.
3.1. Struktura i obilježja prihoda nacionalnih parkova u 2019. godini – Structure and characteristics of national parks revenues in year 2019
Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom Uredbom osniva Vlada Republike Hrvatske te su iste pod nadležnosti resornog ministarstva. U (tablici 3) jasno se uočava kako u prihodima svih nacionalnih parkova osim NP Risnjak najveći udjel imaju vlastiti prihodi koji su evidentirani u okviru prihoda od upravnih i administrativnih pristojibi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama te prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.
Iznosi dobiveni od svih vrsta pristojbi u nacionalnim parkovima potječu od uređenog sustava posjećivanja i naplate ulaza, što omogućuje intenzivan razvoj korištenjem tih sredstava koja se mogu upotrijebiti za zapošljavanje sezonskih djelatnika te nabavu opreme potrebne za provođenje svih aktivnosti zbog kojih je područje i zaštićeno. Prikazana sredstva u navedenoj kategoriji itekako potiču pozitivan rezultat u kategoriji prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija kroz provođenje sastavnih elemenata u toj skupini prikazanih u tablici 1. Ovdje svakako treba navesti elemenat prihoda od koncesija kroz koje posluju pravne i fizičke osobe koje se bave raznim djelatnostima u zaštićenim područjima. Naime, zaštićeno područje je generator gospodarskog razvoja regija u kojima se nalazi, te zasigurno ima veliki utjecaj na poduzetničku klimu.