DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2023 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Özcan, G.E., M., Eroğlu, H., Alkan Akıncı, 2011: Use of pheromone-baited traps for monitoring Ips sexdentatus (Boerner) (Coleoptera: Curculionidae) in oriental spruce stands, African Journal of Biotechnology, 10 (72): 16351–16360. Reid, M.L., T., Robb, 1999: Death of vigorous trees benefits bark beetles, Oecologia, 120: 555 - 562. Ross, H., 1965: A textbook of entomology, Wiley, New York. Schopf, R., U., Köhler, 1995: Untersuchungen zur Populationsdynamik der Fichtenborkenkäfer im Nationalpark Bayerischer Wald, 25 Jahre auf dem Weg zum Naturwald. Passavia Druckerei (ed. by H Bibelriether H.) Passau, pp. 88-111. Storer, A.J., M.R., Speight, 1996: Relationships between Dendroctonus micans (Kug.) (Coleoptera: Scolytidae) survival and development and biochemical changes in Norway spruce, Picea abies (L.) Karst., phloem caused by mechanical wounding, J. Chem. Ecol., 22: 559-573. Wagner, T.L., J.A., Gagne, P.C., Doraiswamy, R.N., Coulson, K.W., Brown, 1979: Development time and mortality of Dendroctonus frontalis in relation to changes in tree moisture and xylem water potential, Environ. Entomol., 8: 1129-1138. Wainhouse, D., 2005: Ecological Methods in Forest Pest Management, Oxford University Press Inc., New York, 228. Wainhouse, D., R., Ashburner, E., Ward, R., Boswell, 1998: The effect of lignin and bark wounding on susceptibility of spruce trees to Dendroctonus micans, J. Chem. Ecol., 24(9): 1551-1561. Wermelinger B., 2004: Ecology and management of the spruce bark beetle Ips typographus – a review of recent research, For. Ecol. Manag., 202, 67–82. Sažetak Dendroctonus micans (Kugelann, 1794), koji je prvi put otkriven 1966. godine u Turskoj, do kasnih 2000-ih zahvatio je gotovo sve šume kavkaske smreke u istočnoj crnomorskoj regiji. Tijekom svog širenja, uništio je milijune kubičnih metara šume stabala smreke. Posljednjih godina šume kavkaske smreke sadrže endemsku populaciju ovih štetnika. No, ekstremni klimatski uvjeti koji uzrokuju ekstremne vremenske uvjete, mogu stvoriti uvjete koji pogoduju naglom razvoju D. micans. Ovim se istraživanjem željelo ispitati vitalnost stabala prirodno zaraženih i nezaraženih stabala u šumi. Terenska istraživanja obavljena su 2016. godine na čistoj sastojini smreke u šumskom podokrugu Taşlıca, Uprave za šumarstvo Artvin. U sklopu sastojina odabrana su i zaražena i nezaražena stabla. Jezgre su uzete iz 30 prirodno zaraženih i 30 nezaraženih stabala smreke u istom sklopu. Uzorci jezgre uzeti su u drugom tjednu rujna. Proučavana je debljina floema, stopa (debljinskog) prirasta stabala, prsni promjer stabla i prosječan broj ksilemskih stanica u radijalnom redu formiranom do dana uzorkovanja. Debljina floema, nedavna stopa prirasta stabala i broj stanica ksilema bili su veći kod zaraženih stabala. O izboru domaćina D. micans raspravljalo se u odnosu na značajke zaraženih i nezaraženih stabala. Ključne riječi: vitalnost stabla, rast i prirast stabala, Picea orientalis, debljina floema, izbor domaćina |