DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2023 str. 82 <-- 82 --> PDF |
primijeniti antagonisti koji ih uništavaju. Korisno je uništavati ostatke bolesnih biljaka, orezivanje zaraženih dijelova i uklanjanje bolesnih biljaka. Veliko značenje ima i uništavanje kukaca, vektora, koji napadaju biljke. Bakterije na nekim šumskim biljkama Na određenim šumskim biljkama bakterije mogu uzrokovati velike, nesagledive štete. Ovdje se navodi nekoliko vrsta. Simptomi bolesti su pjegavost (najčešća), nekroza, plamenjača, rak rane, tumori, vlažna trulež, izrasline i venuće. Bukva Vodenastu bolest bukve i mnogih šumskih vrsta uzrokuju vrste iz roda Erwinia. E. minipressuralis uzrokuje bolest hrasta, graba, topole i lipe. E. horticola uzrokuje crnu bakteriozu bukve. Na listovima hrasta obrazuje nekrotične zone, a dolazi i na grabu i lipi. E. rhapontici izaziva na bukvi zaraze velikih razmjera. Ta bakterija može zaraziti niz drvenastih i poljoprivrednih biljaka. Poznato je da dolazi na bukvi, hrastu, lipi i grabu. Rak bukve, brijesta i topola uzrokuje Agrobacterium tumefaciens. Inače rak uzrokuje više vrsta bakterija. Gnojna oboljenja na bukvi, hrastu, ružama i glogu uzrokuju Pseudomonas spp. Na bukvi je utvrđeno 12 bolesti raka uzrokovanih bakterijama iz rodova Erwinia i Pseudomonas. Hrast Vodenu bolest uzrokuje Erwinia multivora. Ona uzrokuje bolest i mnogih drugih drvenastih biljaka. E. minipresslaris, E. valachia i E. quercola uzrokuju analognu bolest hrasta. E. lignifilla uzrokuje rakasta oboljenja hrasta. E. lignifilla uzrokuje rakasta oboljenja hrasta. E.multivora, E. quercina sp. nova zarazuju žir. E. amylovora i E. cartovora uzrokuju nastajanje sluzi. Na hrastu dolazi i E. rhapontici. Gnojna oboljenja uzrokuju Pseudomonas spp. E. nimi zarazuje listove. Na hrastu crniki utvrđene su Brenneria godwinni, Gibbsiellaquercinecans i Lonsdalea britanica. Grab Trulež graba uzrokuju Esherichia coli, E. amilovora i Clostridium butyricum i druge. Clostridium sp. je izoloirana iz stabla ive. Trulež graba uzrokuju bakterije iz rodova Erwinia. Pseudomonas, Xsanthomonas i Bacillus. Grab napadaju anaerobne bakterije. One napadaju i hrast, topolu, lipu, brezu, jabuku, krušku, šljivu, paradajz i krastavac. Breza Masovno vodenasto sušenje breze uzrokuje Erwinia multivora. Mokre nekroze uzrokuju Pseudomonas syringae i bakterije bliske k Erwinia cencerogena. Mokre nekroze se pripisuju mnogim drvenastim vrstama. Uzročnik bakterijskog venuća je E. salicis. Ona se prenosi kukcima, vjetrom i kišom. Topola Topola se zarazuje bakterijama češće nego vrste drugih rodova. Vodenastu bolest uzrokuju Erwinia multivora i E. nimipressurus. E. multivora zarazuje gotovo sve vrste drveća i grmnlja, npr. bor. Jelu, tisu, bukvu, grab, klen, orah, kesten i dr. E. nimi zarazuje listove hrasta, bukve i graba. Među uzročnicima raka topola prevladavaju bakterije rodova Pseudomonas, Ervinia i Bacillus. Rak uzrokuju i vrste rodova Corynebacterium, Xsanthomonas, Chromobacterium i Bergonizini. Nekroze kore uzrokuju Micrococcus populi, Corynebacterium, Ervinia i Pseudomonas vrste. Uzročnici bakterijskih opekotina su Pseudomonas syringae, Ps. cerasi i E. herbicola. Uzročnici tuberkuloze su Agrobacterium tomefaciens i Bacillus populi. B. populi izaziva zarazu na listovima mnogih vrsta, npr. na topoli, ivi i crvenom hrastu. Brijest Vodenu bolest uzrokuje Micrococus ulni i Erwinia spp. Listove napada pseudomonas ulmi. Jasen Bakterijski rak uzrokuje Bacterium savastanoi (napada i maslinu i oleander) i Pseudomonas savastanoi var. fraxini. Pseudomonas savastanoi zarazuje predstavnike porodice Oleaceae i drugih porodica. Četinjače Na četinjačama dolaze Erwinia multiflora i E. cancerogena. Te su bakterije polifagi, zarazuju različite vrste drveća. Bakterije iz smreke zarazuju topole i brze. Sigurno je da bakterije dolaze i na drugim šumskim vrstama drveća što bi trebalo istražiti. Veoma je važno utvrditi ispravne mjere zaštite od bakterija. Bilo bi vrlo korisno da se pojedini šumari specijaliziraju za proučavanje bakterija. Literatura Gorlenko, M. V., 1956: Bakterijakne bolezni rastenij. Viša škola Moskva. Grupa autora., 1074: Žiznj rastenij, knjiga 1. Bakterije i aktinomiceti. Prosvješćenie Moskva Gvozdjak, R. I., Jakovljeva, L. M., 1979: Bakterijalne bolezni lesnih dervesnih porod. „Naukova dumka“, Kiev. https:/ Wikipedija. org.“viki“ Bakterije https://bs. Wikipedija. org. „viki“ Bakterija https. //www. enciklopedija. Hr, Bakterije Hrvatska enciklopedija https://euditprij-shole.hr. Bakterije – Biologija 2, – Euditorij – e – Škole https:/www, pharmounzig.hr. Ekonomsko-biokemijski fakultet, Stjepan Pepenjak. Sistematika bakterija https://www.Biont.skola.com. Klasifikacija bakterija, Tanja Berić, 2009. https.://www.prof.ues.rs.ba. „Ostald“ Fitopatogene bakterije |