DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2023 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Bakterioze biljaka Milan Glavaš U Šumarskom listu broj 9–10 (2022.) Pernek i suradnici napisali su članak o akutnom odumiranju hrasta crnike na Hvaru uzrokovanom s tri vrste bakterija. Upozoravaju da bi se te bakterije mogle prenijeti i u unutrašnjost na hrast lužnjak i kitnjak. Glede činjenice da se šumari malo bave proučavanjem bakterija, smatram da bi im bilo korisno spoznati osnovna svojstva bakterija. Zato sam o tme odlučio napisati ovaj članak. Opće karakteristike bakterija Bakterije su u prirodi najrasprostranjenija grupa mikroorganizama. One igraju vrlo važnu ulogu u gospodarstvu. Velika im je uloga u procesu obrazovanja tla. Najveće im je značenje u oboljenju čovjeka, životinja i biljaka. Unutarnja organizacija bakterijske stanice je složena kao i njihov kemijski sastav. U gram pozitivnih bakterija u sastav staničnih stjenki ulaze mukopeptidi, polisaharidi i kiseline. Gram negativne bakterije složenije su po kemijskom sastavu. U njih je znatna količina lipida. Stanična stjenka je propusna i kroz nju hranidbene tvari slobodno ulaze u stanicu. U centralnom dijelu stanica lokalizirano je jezgreno tkivo – dezoksiizobonukleinska kiselina (DNK). Po starijoj sistematici razred Eubacteriae obuhvaća 17 redova, 34 porodice i 156 rodova. Postoji oko 35 skupina bakterija. Oko 100 vrsta su patogeni čovjeka. Inače su bakterije paraziti čovjeka, životinja i biljaka. Često uzrokuju bolesti, pa se zato nazivaju patogenim bakterijama. One tvore samo mali dio bakterijskog carstva. Postoji više grupa bakterija. Fototropne bakterije su porpurne ili zelene. To su tipični vodeni organizmi. Njihov rast je moguć samo pri osvjetljenju. Kemoautotrofne su široko rasprostranjene u tlu. Vodikovim bakterijama pripadaju mnoge fototrofne bakterije, sumporne i tinove. Tu spadaju bezbojne bakterije, željezne bakterije – one zakiseljavaju organske tvari željeza, susreću se u vodama i u tlu. Gomoljaste bakterije su u simbiozi s višim biljkama koje obrazuju gomolj. Bakterije tla opskrbljuju mahunarke s dušikom. Prema načinu života postoji više grupa bakterija, a za nas su bitne fitopatogene bakterije. Izvori zaraze fitopatogenih bakterija Jedan od važnih izvora zaraze je sjeme. U sjemenu ili na njegovoj površini bakterije nalaze povoljno mjesto za prezimljavanje. Važni izvori zaraze su i ostaci bolesnih biljaka, posebice drvenasti dijelovi. Tlo kao izvor infekcije ne predstavlja veliku opasnost, jer bakterije u tlu brzo ugibaju. Neke vrste kukaca su vektori bakterija te nematode i životinje (ptice). Veliku opasnost predstavljaju kapljice kiše s ostacima bolesnih biljaka koji se vjetrom i zračnim tokovima raznose na velika rastojanja. Čovjek svojom djelatnošću također može prenositi bakterije na velika rastojanja. Stvaranje kemijskih spojeva bakterijama Mikroorganizmi (tu spadaju i bakterije) proizvode različite spojeve važne za rast biljaka, životinja i dr. Nazivaju se mikrobni metaboliti. Tu spadaju fermenti, vitamini, aminokiseline, antibiotici, hormoni, toksini i dr. Postoji oko 2000 antibiotika. Među tim spojevima giberelin stimulira rast biljaka i djeluje na cijeli niz drugih procesa. Toksini koče rast i razvoj biljaka. Vitamini su važni za medicinu i gospodarstvo. Crvene pigmente obrazuje nekoliko vrsta bakterija. Neke vrste obrazuju žute i plave pigmente, a bakterije tla proizvode crne i smeđe pigmente. Neki pigmenti imaju antibiotsko djelovanje – antibiotici. Aminokiseline su neophodne za sintezu fermenata, a značajne su i u medicini. Hormoni su složeni organski spojevi. Mnogi su cijenjeni kao ljekoviti preparati i široko se koriste u praksi liječenja. Alkaloidi pokazuju jako djelovanje na organizam. Mnogi su otrovni. Fermenti imaju veliko praktično značenje, nalaze primjenu u seoskom gospodarstvu, medicini i znanstvenim istraživanjima. BAKTERIJSKE BOLESTI BILJAKA Poznato je više od 300 vrsta bakterija koje uzrokuju bolesti različitih biljaka. Nazivaju se fitopatogene bakterije. Postoje podaci da bakterije spadaju u carstvo Procariota, odjel gram negativnih bakterija obuhvaća nekoliko rodova, a odjel gram pozitivnih bakterija samo tri roda. Mogu zaraziti preko 1000 biljnih vrsta. Vrlo je značajna specifičnost fitopatogenih bakterija, njihova rasprostranjenost i vrijednosti. Među uzročnicima bakterioza razlikuju se visokospecijalizirani paraziti – monofagi koji zarazu šire na samo jednu biljnu vrstu ili biljke jedne porodice i polifagi – koji zarazu šire na mnoge vrste, rodove biljaka iz različitih porodica. Fitofagne bakterije su kozmopoliti, među njima postoje vrste specifične za određene gospodarske zone – endemi. Bakterijske bolesti biljaka nanose ogromne ekonomske štete. Postoje vrste koje zarazu šire na biljke na ogromnim površinama, npr. bakterijsko venuće kukuruza. Fitopatogene bakterije nanose velike štete i šumskim vrstama (hrast, topola, bukva, jasen, bor i dr.). Jedan od važnih izvora zaraze fitopatogenim bakterijama je sjeme. U sjemenu ili na njegovoj površini bakterije nalaze povoljno mjesto za prezimljavanje. Važni izvori zaraze su i ostaci bolesnih biljaka, posebice drvenasti dijelovi. Tlo kao |